U rujnu 2000. godine državnici 189 zemalja članica Ujedinjenih naroda usvojili su Milenijsku deklaraciju, politički dokument UN-a za 21. stoljeće, koji je utvrdio ciljeve u pojedinim područjima od interesa za sve članice, kao i međunarodnu zajednicu u cjelini te aktivnosti koje trebaju doprinijeti njenom ostvarenju.

Države članice UN-a obvezale su se da će do 2015. godine učiniti maksimum u ispunjavanju osam ključnih razvojnih ciljeva u zadanim rokovima ili se barem značajno približiti njihovom postizanju.

Republika Hrvatska bila je preuzela svih osam ciljeva kao svoje nacionalne ciljeve pridodajući im 31 podcilj koji odgovaraju specifičnim razvojnim okolnostima i uvjetima u našoj zemlji. Njihovo ostvarivanje pratio je i o tome izvještavao Projektni ured Programa za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP) u Hrvatskoj.

Praćenje pomaka ostvarenih provedbom milenijskih razvojnih ciljeva pokazuje kako se zalaganjem za postizanja željenih učinaka na prioritetnim područjima zajedničkog djelovanja može pridonijeti ostvarenju napretka širom svijeta te postići dobre rezultate. Punih 15 godina ti su ciljevi pokazivali osnovne smjerove koje trebaju slijediti razvojne politike.

Izjava o misiji opisuje što će skupina raditi u zajednici i zašto. Izjave o misiji slične su izjavi o viziji, no konkretnije su i više usmjerene prema aktivnostima. Misija se može odnositi na problem, primjerice neodgovarajuće stanovanje, ili cilj, primjerice svakome osigurati pristup zdravstvenim uslugama. I premda ne ulaze u velike detalje, nagovještavaju – vrlo široko – kako treba riješiti navedene probleme.

Evo nekoliko općih smjernica o izjavama o misiji. One moraju biti:

• Sažete. Izjava o misiji mora prenijeti bit u jednoj do dvije rečenice.
• Usmjerene na rezultat. Izjave o misiji objašnjavaju krajnje rezultate koje želite postići.
• Uključive. Dobre izjave o misiji ne ograničavaju sektore zajednice koji bi se mogli uključiti u projekt.

IZVOR: Naša zajednica naša odgovornost, ODRAZ

Temeljni oblik mjesne samouprave koji se osniva kao oblk neposrednoga sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednoga i svakodnevnoga utjecaja na život i rad građana. Statutom jedinice lokalne samouprave uređuje se postupak osnivanja i djelokrug ovlasti organa mjesnog odbora, izbori tijela mjesnog odbora, pravila mjesnog odbora, program djelovanja itd.

Sastoji se od procesa, strategija i praksi koje promoviraju održiv razvoj usmjeren na ljude te jednake mogućnosti i društvenu pravdu koje uspostavljaju ili obnavljaju strukture ljudske zajednice unutar kojih su mogući novi načini organiziranja društvenog života.

IZVOR: preuzeto iz radnog izvještaja “Konceptualizacija mobilizacije i razvoja zajednica, MAP Savjetovanja

Sistematično i kontinuirano sakupljanje, analiziranje i korištenje informacija u svrhu menadžment kontrole i donošenja odluka.

IZVOR: Uokvirite svoju ideju, SMART

Skupina pojedinaca ili organizacija koje surađuju i/ili podupiru jedni druge.

IZVOR: NVO priručnik – Kuharica za udruge, ODRAZ

Uključivanje i umrežavanje gradana u donošenje relevantih odnosa.

Lokalne zajednice bi uvijek trebale djelovati prve. Organiziranije, više zajednice, imaju se pravo uključiti samo onda kada lokalna zajednica nije u mogućnosti ispuniti svoje odgovornosti.

Načelo supsidijarnosti treba ispuniti tri funkcije:

1. Obrana. Načelo supsidijarnosti brani manje entitete od intervencije većih organizacija. Organizacijama “više razine” nije dopušteno da rješavaju pitanja koja mogu riješiti organizacije lokalne razine.
2. Promocija. Načelo supsidijarnosti obvezuje višu razinu – državnu administraciju – na podupiranje i poticanje ljudi u samooblikovanju njihovih života. Prema tomu, država treba potpomagati lokalne vlasti, udruge i ostale lokalne entitete u njihovu radu.
3. Izgradnja lokalne svijesti. Načelo supsidijarnosti izgrađuje svijest lokalnih organizacija da preuzmu sve zadatke koji mogu biti riješeni na lokalnoj razini, daje im ulogu najvažnijih subjekata koji bi trebali poduprijeti pojedince u rješavanju njihovih problema.

IZVOR: NVO priručnik – Kuharica za udruge, ODRAZ

Podrazumijeva da organizacije civilnog društva primarno ne postoje radi ostvarivanja profita i da djeluju na području kojeg nije moguće organizirati uvijek na komercijalnoj osnovi. Pojam se odnosi na organizacije koje pružaju različite javne usluge. Neprofitnost je povezana s povoljnim poreznim statusom glede djelovanja i mogućnosti primanja donacija kao porezno priznatih rashoda.

Formalni oblik udruživanja; prema hrvatskom zakonodavstvu to su udruge, privatne ustanove te zaklade i fundacije. Osnivanje i rad tih organizacija uređeno je posebnim zakonima (Zakon o udrugama, NN 70/97, 106/97, u toku je donošenje novog zakona; Zakon o zakladama i fundacijama, NN 36/95, 64/01; Zakon o ustanovama 76/93).

IZVOR: Putokaz za djelotvoran rad lokalne zajednice, ODRAZ

Odrast (eng. degrowth) označava i društveni pokret i pojmovni okvir u kojem se repolitizira rasprava o razvoju, trenutno prezasićena idiomom ekonomizma. Pokret i teorija odrasta pokušaj su reinterpretacije fundamentalno neodržive pozicije suvremenog društva, te poziv na izgradnju imaginarija i konceptualnog okvira prikladnog za radikalni zaokret prema održivosti. Radi se o održivosti u fizičkom i društvenom smislu; ne samo održivosti koja daje dovoljno energije i hrane za sve ljude na planeti, već održivosti koja opisuje život vrijedan življenja za sve.

Pod pojmom odrast okupila se već značajna znanstvena i aktivistička produkcija istraživanja tema kao što su ograničenje ekonomskog rasta, alternative modernizacijskoj teoriji razvoja, produbljivanje demokracije, društvena uloga znanosti i tehnologije, nužnost napuštanja kapitalizma te dizajn institucijskih inovacija, poput minimalnog zajamčenog dohotka, solidarne ekonomije ili alternativnih valuta.

Izvor: ipe.hr

Okvir za oblikovanje politika i strategija kontinuiranog gospodarskog društvenog napretka, bez štete za okoliš i prirodne zalihe bitne za ljudske djelatnosti u budućnosti. On se oslanja na ambicioznu ideju prema kojoj razvoj ne smije ugrožavati budućnost dolazećih naraštaja trošenjem neobnovljivih zaliha i dugoročnim devastiranjem i zagadivanjem okoliša.

Održivi razvoj je proces u kojem se iskorištavanje resursa, smjer ulaganja, orijentacija tehničkog razvoja i institucionalne promjene u međusobnom skladu i omogućavaju ispunjavanje portreba i očekivanja sadašnjih i budućih naraštaja. U gospodarstvu održivi razvoj podrazumijeva dugoročnu poslovnu strategiju temeljenu na ekonomskom rastu, ekološkoj ravnoteži i društvenoj odgovornosti.

IZVOR: definicija preuzeta iz glasila Gospodarstvo i održivost

Stupanj do kojega će podrška i korist proizašla iz projekta nastaviti djelovati na ciljane skupine i nakon što projekt završiti.

IZVOR: Upravljanje projektnim ciklusom, SMART

Najpoznatiji postupak poticanja kreativnog mišljenja u grupi. Pravila se temelje na spoznaji da kritika, vrednovanje i ocjenjivanje koče stvaranje ideja. Stoga se “oluja ideja” provodi u dvije faze:

• u prvoj fazi se svi članovi grupe pozovu da navedu što je moguće više ideja, odgovora na odredeno pitanje i to u što kraćem roku. Naglasak je na količini i brzini. Pri tome se zanemaruje mogućnosti izvođenja, odnosno ostvarivost ideja. Sve ideje se zapisuju na ploču ili veliki komad papira. U ovoj je fazi zabranjena rasprava o idejama i njihova kritika
• u drugoj fazi, kada se članovi grupe više ne mogu dosjetiti niti jedne ideje, pristupa se vrednovanju predloženih rješenja i odabiru onoga koje najbolje odgovara i koje će se provesti u djelo.

IZVOR: Socijalna akcija u zajednici, Marina Ajduković; Socijalna rekonstrukcija zajednice, DPP

Organizacije civilnog društva su “u širem smislu sve organizacije, formalne i neformalne, koje nisu dio aparata vlasti, ne raspodjeljuju profit među svojim upraviteljima ili djelatnicima, samoupravne su i sudjelovanje u njihovom djelovanju je stvar slobodnog izbora. Uključuju članske organizacije i organizacije koje služe javnim interesima.

U okviru ove definicije ovdje spadaju privatne, neprofitne organizacije koje pružaju zdravstvene usluge, škole, zagovaračke skupine, agencije za socijalne usluge, grupe za borbu protiv siromaštva, razvojne agencije, profesionalne organizacije, lokalne organizacije, sindikati, vjerske organizacije, rekreacijske organizacije, kulturne institucije i drugo.”

Odnosi se na proces približavanja članova zajednice i njihovog učenja (znanja i vještina) kako bi pomogli sebi. Organiziranje zajednice je strategija izgradnje i razvoja zajednice.
IZVOR: SMART

“Organiziranje zajednice je dugoročni proces izgradnje veza i kapaciteta u zajednici koje pokušavaju identificirati i uključiti glavne unutrašnje i vanjske resurse. Proces uključuje identifikaciju ključnih lokalnih resursa, prikupljanje informacija o zajednici, trening lokalnih lidera i njihova priprema da budu predstavnici svoje zajednice i inicijative te jačanje mreža različitih zaintresiranih strana kako unutarnjih tako i vanjskih.”

IZVOR: Joseph i Ogletree, 1996.

Organiziranje zajednice je proces uz pomoć kojeg stanovnici, članovi zajednice, organiziraju sami sebe kako bi se pobrinuli i “uzeli u svoje ruke” rješavanje problema, poboljšali kvalitetu življenja te tako razvili osjećaj zajedništva. Kroz taj proces transformiraju se pojedinci i čitave zajednice na način da postaju koautori javnog života koji se međusobno poštuju te prestaju biti pasivni objekti odluka što ih je donio netko drugi.

To je ujedno proces povezivanja ljudi i institucija u svrhu poboljšanja uvjeta života i rada u zajednici. Organiziranje zajednice je jedno od temeljnih elemenata rješavanja problema u demokratskom društvu. Procesi mobiliziranja i organiziranja ključni su za motiviranje, jačanje kapaciteta i možda najvažnije – za stvaranje mehanizama za promjenu koja vodi poboljšanju.
Organiziranje zajednice je građanska aktivnost koja spaja ljude radi stvaranja promjene, izmedu ostalog i kroz jačanje kapaciteta za zajedničko pokretanje akcije.

IZVOR: Naša zajednica naša odgovornost, ODRAZ

Pametna specijalizacija znači definiranje teritorijalnog kapitala i potencijala svake zemlje i regije, naglašavanje konkurentnih prednosti kao i umrežavanje dionika i resursa oko vizije budućnosti temeljene na izvrsnosti. Uključuje i jačanje nacionalnih i regionalnih inovacijskih sustava, utvrđivanje i razvoj tematskih inovacijskih platformi i unapređenje razmjene znanja, kao i širenje prednosti inovacije kroz cijelo gospodarstvo. Pametna specijalizacija novi je koncept inovacijske politike strukturiran u cilju promidžbe učinkovite i djelotvorne uporabe javnih ulaganja u istraživanje i razvoj. Njezin cilj je potaknuti inovacije radi postizanja gospodarskog rasta i prosperiteta omogućavajući državama/regijama da se fokusiraju na svoje prednosti.

IZVOR: Strategija pametne specijalizacije RH

Drugi dio SWOT analize, posvećen mogućnostima i vanjskim opasnostima koje prijete organizaciji – izmjene okoline, okruženja. Na ovaj način se mogu stvoriti strategije koje će se temeljiti na objektivnoj procjeni okruženja u kojem organizacija djeluje. Da ne bi izostavili niti jedno važno pitanje, analiza se obavlja po skupinama. Naziv PEST je izveden iz početnih slova glavnih skupina:

P politička,
E ekonomska,
S socijalna,
T tehnološka.

Analizirajući mogućnosti koje se pružaju organizaciji i opasnosti s kojima se može suočiti, u obzir moramo uzeti sljedeće čimbenike:

Politički čimbenici.
Tko je na vlasti i kakva je politika vezana za područje djelatnosti organizacije? Koji zakonski propisi pospješuju ili sprečavaju učinkovito djelovanje? Jesu li vlasti otvorene za prijedloge i dijalog s društvom?

Ekonomski čimbenici.
Postoje li lokalni potencijali za prikupljanje sredstava. Kakvo je stanje gospodarstva, je li stabilno? Koje su najjače gospodarske grane? Obogaćuje li se društvo?

Socijalni čimbenici.
Kako društvo doživljava problematiku s kojm se organizacija bavi? Je li to što radite neka vrsta tabua? Postoji li tradicija podupiranja nevladinih organizacija? Je li zajednica otvorena prema novim idejama?

Tehnološki čimbenici.
Na koji način zemljopisni uvjeti, mediji, učinkovitost pošte, transporata te drugih pozitivnih ili negativnih čimbenika utječu na mogućnost djelotvornog razvoja organizacije?

IZVOR: NVO priručnik – Kuharica za udruge, ODRAZ

Poduzetničke zone predstavljaju značajano sredstvo poticanja lokalnog ekonomskog razvoja, te gospodarskog rasta određene sredine. To su ograničeni prostor unutar kojih se odvijaju određene gospodarske aktivnosti. Zone malog gospodarstva kao mjesta koja dugoročno rješavaju potrebe poduzetnika za poslovnim prostorom, omogućuju im zajedničko korištenje infrastrukture i pospješuju poslovno povezivanje poduzetnika, najslabije su razvijeni segment podržavajuće poduzetničke infrastrukture u Hrvatskoj.

IZVOR: Iz tematskog izvještaja “Ekonomski razvoj, osnaživanje i razvoj zajednica” koji je pripremila Gordana Čorić u sklopu projekta “Mobilizacija i razvoj zajednica u Hrvatskoj”.

Prema Europskoj Komisiji, definicija pojma “Poduzetnički inkubator” glasi: “Poduzetnički inkubator predstavlja ograničeni prostor na kojem se koncentriraju novostvorena poduzeća. Njegov cilj je unaprijediti mogućnost za rast i opstojnost tih poduzeća pružajući im modularni prostor sa zajedničkom infrastrukturom (telefax, kompjutorska oprema, itd.) kao i s managerskom podrškom i ostalim uslugama. Glavni naglasak je na lokalnom razvoju i zapošljavanju nove radne snage.”

Prema Nacionalnoj udruzi poduzetničkih inkubatora, «poduzetnički inkubator predstavlja jedan od alata za ekonomski razvoj osmišljen s ciljem ubrzanja rasta i uspješnosti poduzetničkih tvrtki korištenjem niza resursa i usluga koje potiču poslovni razvoj. Osnovni cilj inkubatora je “proizvesti” uspješna poduzeća koja su pri izlasku iz inkubatora financijski samoodrživa i neovisna.”

IZVOR: Iz tematskog izvještaja “Ekonomski razvoj, osnaživanje i razvoj zajednica” koji je pripremila Gordana Čorić u sklopu projekta “Mobilizacija i razvoj zajednica u Hrvatskoj”.