Display: none;
Pokazatelji konteksta

Pokazatelji konteksta osiguravaju jednostavne i pouzdane informacije koje opisuju varijablu ovisnu o kontekstu. Daju informacije o situaciji i njezinom razvoju u državi/regiji, ili području bitnom za politiku pomoći.

IZVOR: Strategija pametne specijalizacije RH

Pokazatelji rezultata/ishoda

Pokazatelji rezultata/ishoda obuhvaćaju posebne dimenzije dobrobiti i napretka na koje se namjerava utjecati (pozitivno ili negativno) aktivnostima politike.

IZVOR: Strategija pametne specijalizacije RH

Poslovni sektor

Poslovni se sektor sastoji od poduzeća/tvrtki čija je glavna djelatnost proizvodnja robe i usluga koje se stavljaju na tržište po komercijalnim cijenama.

IZVOR: Strategija pametne specijalizacije RH

Postotna filantropija (percentage philantrophy)

Odnosi se na zakonske mehanizme koji poreznim obveznicima dopuštaju da sami odrede korisnike postotka poreza (jasno da oni moraju biti registrirani kao neprofitne organizacije) koji su platili porez u prethodnoj financijskoj godini. Taj je propis prvi puta donesen u Mađarskoj 1996. godine i njime se omogućuje da na kraju financijske godine 1% plaćenog poreza na dohodak, izjavom poreznog obveznika, dodjeljuje nekoj organizaciji civilnog društva. Poslije, 1998. godine uvedena je mogućnost da se 1% poreza dade crkvama.

IZVOR: Bežovan, Revija za socijalnu politiku travanj -lipanj 2004.

Povezivanje, premošćivanje i spajanje socijalnog kapitala

Povezivanje se odnosi na djelovanje unutar usko povezane, homogene skupine ljudi koje međusobno osiguravaju važne sigurnosne veze u teškim vremenima. Oblici povezivanja socijalnog kapitala mogu uključivati i uski krug obitelji, vjerske skupine ili bande.

Premošćivanje se odnosi na vodoravne veze heterogenijih stanovnika ili skupina koje članovima omogućuju pristup dodatnim, raznolikim izvorima i podacima. Taj se pristup pretvara u produktivnija životna ulaganja kao što su krediti, tehnička pomoć, posao ili tržišne informacije. Primjeri takvih veza obuhvaćaju strukovne udruge te se protežu na etničke ili političke skupine koje okupljaju odabrane glasače u svrhu postizanja zajedničkih ciljeva. Premošćujuce veze koje povezuju različite skupine pomažu postavljanju temelja za rasprostranjenu društvenu koheziju. Savezi i velike mreže osiguravaju veću moć i glas za siromašne i one bez prava glasa.

Zdravo civilno društvo s umreženim vezama nadopunjava državu koja njeguje vladavinu zakona i jednak pristup pravosudu. Kad civilno društvo i država tvore djelotvoran okomit odnos, to se naziva spajajući socijalni kapital.

On povezuje zajednice s dodatnim formalnim izvorima, primjerice, informacijama, uslugama ili financiranjem. Spajajući socijalni kapital osobito je važan za razvoj jer bez odnosa s formalnim institucijama lokalne zajednice ne mogu utjecati na javne politike i programe. Ti su odnosi od presudne važnosti i za vladu jer znanje i doprinos lokalnih zajednica čini vladine napore djelotvornijima. Lokalni doprinos često smanjuje troškove vladinih usluga i poboljšava održivost.

IZVOR: Naša zajednica naša odgovornost, ODRAZ

Povratna informacija (eng. feedbeck)

Reakcije građana na određenu odluku ili informaciju, najčešće u obliku primjedbi, prijedloga, mišljenja ili odgovora tijekom ispitivanja javnog mišljenja.

IZVOR: Putokaz za djelotvoran rad lokalne zajednice, ODRAZ

Praćenje

Praćenje ili monitoring se odnosi na praćenje provedbe intervencije u stvarnom vremenu – radi se o kontinuiranom procesu koji se odvija istovremeno s provedbom intervencije. Praćenje odgovara na pitanje “Što se događa?” Omogućuje redovno mjerenje napretka provedbe strategije, programa ili instrumenta/aktivnosti, tj. usmjereno je na dobivanje informacija o stvarnom napretku, npr. o tome koliko je prijelaznih točaka savladano, odvija li se intervencija prema planu, koliko je novaca već isplaćeno, je li u intervenciju uključen planirani broj dionika, itd. Praćenjem se dobivaju jednostavne ali trenutačne informacije za voditelja (bez mišljenja) koje je potrebno protumačiti i objasniti, potonje najčešće evaluacijom. Na primjer, ako se provedba intervencije ne odvija po planu, praćenje oglašava alarm i na taj način voditelju daje rano upozorenje i znak da je potrebno korektivno djelovanje. Međutim, praćenje ne daje odgovor na pitanje o tome što je potrebno napraviti da bi se problem riješio.

IZVOR: Strategija pametne specijalizacije RH

Pristup LEADER

LEADER (iz francuskog izraza “Liaison Entre Actions de Développement de l’Économie Rurale”) je kratica koja označava “vezu među aktivnostima razvoja ruralnog gospodarstva.” Informacije dobivene evaluacijom LEADER-a kao i od dionika iz ruralnih područja pokazuju prednosti LEADER-a kao alata kojim se postižu rezultati u različitim situacijama i na različitim područjima što pridonosi prilagođavanju ruralnih politika specifičnim potrebama pojedinih ruralnih prostora. Ohrabrujući sudjelovanje na lokalnoj razini u stvaranju i provedbi strategija održivog razvoja, ovaj pristup razvija sve veći utjecaj na buduće ruralne politike.

U svojoj evoluciji koja traje od 1991., LEADER je u tri prethodne generacije (LEADER I. – 1991.-1993.; LEADER II. – 1994.-1999., LEADER+ – 2000.-2006., Os LEADER 2007.-2013.) imao status inicijative, da bi u posljednjem planskom razdoblju 2007. – 2013. prerastao u integralni dio europske politike ruralnog razvoja – os LEADER i obvezni dio nacionalnih programa ruralnog razvoja zemalja-članica. U prethodnom razdoblju LEADER+ u 15 “starih” država članica djelovala su 893 LAG-a s ukupnim stanovništvom od 52 milijuna. Od deset novih članica, prije priključenja Bugarske i Rumunjske, šest se odlučilo na primjenu LEADER+ što je rezultiralo sa stotinjak novih LAG-ova. Suradnjom LAG-ova pokrenuto je gotovo tisuću lokalnih i više od tristo prekograničnih projekata.

PRISTUP LEADER

LEADER govori o tome kako, a ne što treba raditi. Sastoji se od sedam osnovnih elemenata – načela, koja treba slijediti u cijelosti, a ne pojedinačno:

  • Održivi ruralni razvoj – razvoj koji se temelji na očuvanju i uravnoteženom razvoju okolišnog, društvenog i gospodarskog kapitala.
  • Pristup temeljen na osobitostima područja – svako ruralno područje ima svoja obilježja, potencijale, posebnosti i prepoznatljivost – na njima treba graditi planiranje budućnosti.
  • Pristup odozdo prema gore – široko uključivanje svih raspoloživih snaga u lokalnim zajednicama doprinijet će kvalitetnom razvoju bogatstvom ideja i mogućih rješenja.
  • Uspostavljanje lokalnih partnerstva – usitnjene inicijative često su unaprijed osuđene na propast, pogotovo u malim sredinama, jer im nedostaje snaga, uvjerljivost i povjerenje zajednice; stoga povezivanje, uspostavljanje partnerstva i razvoj kulture suradnje imaju presudnu važnost. LEADER-ova originalna ideja je stvaranje lokalnih javno-privatnih partnerstva u obliku lokalnih akcijskih grupa – LAG-ova.
  • Inovativnost – tradicija je svakako temelj održivog ruralnog razvoja, ali su inovacije nužne kako bi se tradicionalne vrijednosti predstavile na nov i tržišno konkurentan način.
  • Integralan i višesektorski pristup – sektorska podijeljenost čest je uzrok problemima u razvoju. Horizontalno, međusektorsko povezivanje kao i okomito, povezivanje lokalnih, regionalnih i nacionalnih institucija, osobito je važno u ostvarivanju održivog ruralnog razvoja.
  • Umrežavanje – povezivanje, učenje na primjerima dobre prakse, prijenos i razmjena znanja i iskustva od posebne su važnosti u provedbi LEADER-a, jer se na taj način od pojedinačnih raznolikih slučajeva stvara zajedničko tkanje razvoja europskih ruralnih sredina te pruža uzajamna pomoć i potpora.
  • Suradnja – je korak dalje od umrežavanja, prema pokretanju i provedbi zajedničkih projekata dva ili više LAG-ova unutar zemlje, regije i/ili Europske unije.

Izvor: hmrr.hr

Privatno-javno prartnerstvo

Partnerstvo bilo koje inicijative između javnog i privatnog sektora. Može takoder ponekad uključiti treći, ili neprofitini sektor.

Problemsko stablo

Dijagramsko predstavljanje negativnih aspekata problema; predstavlja vezu izmedu uzroka i posljedica.

IZVOR: Uokvirite svoju ideju, SMART

To je metoda koju ponekad koristimo tijekom javnih foruma i s kojom se postiže detaljnija analiza problema u odnosu na uzroke i posljedice. Problemsko stablo koristi se u procesu upravljanja projektnim ciklusom, no može biti korisno i prilikom dogovaranja o pokretanju zajednice. Prednost izrade problemskog stabla je što predstavlja dobru osnovu za osmišljavanje projekta.

Na velikom papiru obično nacrtamo stablo s korijenjem i granama; na taj je način vizualno lako razvrstati uzroke i posljedice. Ako zamislimo drvo, ono ima korijenje (uzrok), veće i manje grane (posljedice). Korijenje označava i daje krajnji odgovor na pitanje o uzroku. Grane daju krajnji odgovor na pitanje zašto je nešto problem. Napraviti “drvo” znači grafički i hijerarhijski predstaviti razumijevanje uzroka i posljedica nekog problema.

IZVOR: Naša zajednica naša odgovornost, ODRAZ

Proces javnog dogovaranja

Poboljšava šanse da članovi zajednice djeluju u skladu ili komplementarno. Djelovati kao “javnost” znači da se ljudi okupljaju i tvore javnost oko zajedničkog problema. Cilj procesa dogovaranja nije promijeniti tuđe mišljenje, već naći zajednička gledišta i područja oko kojih se možete okupiti i raditi u zajednici.
Neće nužno doći do konsenzusa, ali će se moći djelovati zajedno ili komplementarno u istom smjeru. Proces dogovaranja može doprinijeti u nalaženju zajedničkog polazišta a djelovanje u zajednici, usprkos tome što postoje različite ideje ili nas vode dugačiji principi.

Procjena potreba

To je način dobivanja informacija od članova zajednice o njima najvažnijim kolektivnim potrebama. Ovaj način procjene izvire iz nezadovoljstva status quo situacijom, ili trenutnom situacijom i usmjeren je više na ishod, nego na proces djelovanja za poboljšanje stanja koje je uzrok nezadovoljstva.
Ukratko, to je proces kojim od članova skupine ili zajednice možete saznati što
oni smatraju svojim najvažanijim potrebama. Rezultat te procjene daje smjernice za buduće aktivnosti. Općenito potrebe rangirane kao najvažnije, ujedno su one s kojima ćete se pozabaviti.

Procjena potreba

  • mora se uključiti u pripremnu fazu bilo koje inicijative ili izrade lokalnih planova
  • uspostavljanje “veza” sa stvarnim životom

Što je to?
metoda: (a) prikupljanja mišljenja članova ili stanovništva o prioritetnim potrebama
(b) identificiranja problema i načina njihovog rješavanja.

IZVOR: Naša zajednica naša odgovornost, ODRAZ

Procjena potreba u zajednici

Osnova za razvijanje projekta, proces koji istovremeno identificira sadašnje i željeno stanje, te ključ za kasniju učinkovitu implementaciju projekta
Dio je programiranja (prve faze projektnog ciklusa). Procjenom potreba istovremeno se identificiraju sadašnje i željeno stanje u zajednici. Prostor između sadašnjeg i željenog stanja predstavlja područje otvoreno za razmišljanje o potencijalnim proketima. Prethodno učinjenom procjenom potreba povećavamo održivost projekta tako što uključujemo veći broj dionika, odgovaramo na stvarne potrebe u zajednici i ne dupliramo rad s drugim organizacijama.

IZVOR: Uokvirite svoju ideju, SMART

Program

Nekoliko projekata koji imaju zajednički opći cilj povezanih u jednu cijelinu.

IZVOR: Uokvirite svoju ideju, SMART

Projekt

Projekt je sredstvo organiziranja međusobno povezanih aktivnosti u redoslijed kako bi se ostvarili unaprijed zadani ciljevi u određenom vremenskom razdoblju.

IZVOR: Uokvirite svoju ideju, SMART

Projektni ciklus

“Život” projekta kreće od inicijalne ideje do njegova završetka. Projektni ciklus daje okvir sudjelovanju svih zainteresiranih strana (dionika), definiranje ključnih odluka na osnovi informiranosti i odgovornosti svih, te na osnovi evaluacije uči iz iskustva i to primjenjuje u budućim projektima.

IZVOR: Uokvirite svoju ideju, SMART

Proračun

Popis svih unaprijed predviđenih prihoda i rashoda za predložene aktivnosti unutar utvrdenog (određenog) vremenskog razdoblja. Organizacije koriste proračune za različite svrhe.

Tri su odnovna razloga za pripremu i upotrebu proračuna: nadzor, planiranje i odgovornost:

  • Nadzor – ako ga nema, neizvjestan je dugoročni opstanak organizacije (organizacija mora nadzirati svoje financijsko poslovanje)
  • Planiranje – promišljanje načina prikupljanja i namjenskog trošenja sredstava.
  • Odgovornost – ne samo za financijsko poslovanje nego i za postojanje organizacije.

Postoje dvije različite vrste proračuna: operativni i kapitalni. Operativni proračuni pokrivaju prihode i rashode, koji se redovno pojavljuju. Kapitalni proračuni su posebni roračuni koji pokrivaju veće projekte i troškove, kao što su kupnja zgrade ili opreme

IZVOR: NVO priručnik – Kuharica za udruge, ODRAZ

Regija

(1) Odvojeno geografsko područje, zajednica ljudi istih ili sličnih interesa. Granice regije se u najčešće poklapaju s granicama područja lokalnih vlasti.

(2) Geografsko područje sastavljeno od nekoliko entiteta, kao što su zajednice koje se stvaraju iz određenog razloga, ili imaju neka prepoznatljiva obilježja. Često naziv nekog područja u sebi sadrži i naziv obilježja koje to područje karakterizira jer je to dio promocije.

(3) Područje neke države koje je prostorno omeđeno u svrhu planiranja i razvoja. Regija može obuhvaćati dijelove koji se nalaze u više od jedne zemlje.

IZVOR: www.regio-hr.com

Regionalni razvoj

(1) Opća svrha regionalnog razvoja je unapređenje blagostanja i bogatstva subnacionalnih prostornih jedinica. U tu se svrhu obično koristi pristup koji zagovara uključivanje lokalnih i regionalnih sudionika u razvoj određenog područja, regije. Tri su međusobno povezana aspekta razvoja na koja se nastoji utjecati: ekonomski razvoj, društvena (uključujuci kulturnu) kohezija i održivost okoliša.

(2) Proces unapređenja gospodarskog, društvenog, kulturnog, ekološkog aspekta razvoja neke regije. Proces se odvija razvijanjem potencijala regije te potencijala njenih stanovnika, kao i razvijanjem odnosa koje regija ima s ostatkom svijeta.

IZVOR: www.regio-hr.com

Ruralni razvoj

Zasniva se na ocjeni i analizi društvenih, ekonomskih procesa i procesa u okruženju kao i lokalnih talenata i potencijala ruralnih područja. Svrha politika ruralnog razvoja i njenih akcija je identifikacija i provedba programa i ulaganja s usporednim aktivnim sudjelovanjem lokalnih aktera. Opći cilj je poboljšati ekonomsku efikasnost i konkurentnost, osigurati rast zaposlenosti te unaprijediti kvalitetu okoliša.

IZVOR: www.regio-hr.com

Pin It on Pinterest

Share This