Izlazni pokazatelji predstavljaju “fizički” produkt trošenja sredstava kroz intervencije u obliku politika.

IZVOR: Strategija pametne specijalizacije RH

Javni forumi imaju veći broj sudionika i bave se širim rasponom pitanja od fokusnih grupa. To su okupljanja građana radi razmatranja i dogovora o važnim pitanjima zajednice. Održvaju se u društvenom domu, školi ili sličnom javnom prostoru. Oni ljudima iz različitih sektora nude mogućnost izražavanja mišljenja, a ujedno su i prvi korak prema razumijevanju potreba i resursa zajednice. Dobar javni forum daje informacije o stanju zajednice i smjeru u kojem se želi kretati.

IZVOR: Naša zajednica naša odgovornost, ODRAZ

Klaster je pravni subjekt, geografska koncentracija međusobno povezanih poduzeća, specijaliziranih dobavljača, pružatelja usluga, tvrtki u povezanim industrijama i povezanih ustanova u područjima u kojima subjekti međusobno konkuriraju, ali i surađuju.

IZVOR: Strategija pametne specijalizacije RH

Klaster konkurentnosti je neprofitna organizacija koja djeluje unutar sektora od strateške važnosti za razvoj Republike Hrvatske, a koja povezuje privatne, znanstveno-istraživačke i javne ustanove (trostruka spirala). Klasteri konkurentnosti koriste se kao instrument za jačanje sektorske konkurentnosti, učinkovitu uporabu fondova i programa EU-a, internacionalizaciju i među-sektorsko umrežavanje, lobiranje, promidžbu sektora i brendiranje te za ciljano privlačenje ulaganja i stvaranje nove vrijednosti dodane na razini sektora.

IZVOR: Strategija pametne specijalizacije RH

Kohezijska politika Europske unije u širem se kontekstu još naziva i europskom regionalnom politikom, a sastoji se od dva glavna dijela: strukturnih fondova i Kohezijskog fonda. Za razdoblje od 2014. do 2020. godine, Kohezijska politika predstavlja oko trećinu proračuna Europske unije, a glavnu će pozornost posvetiti smanjenju nejednakosti u razvoju te promicanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u Europskoj uniji.

Strukturni fondovi uključuju:

• Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) – koji uglavnom doprinosi pomaganju regija koje se sporije razvijaju i onih koje prolaze gospodarsku preobrazbu ili strukturne poteškoće;
• Europski socijalni fond (ESF) – posvećen promicanju zapošljavanja u Europskoj uniji kako bi se smanjile razlike u blagostanju i životnom standardu među državama članicama i regijama Europske unije, a samim time i promicanju gospodarske i društvene kohezije;
• Europski fond za smjernice i jamstva u poljoprivredi (EAGGF) – koji pomaže i razvoju i prilagodbi ruralnih područja koja zaostaju u smislu poboljšanja učinkovitosti struktura za proizvodnju, preradu i prodaju poljoprivrednih i šumarskih proizvoda;
• Financijski instrument za pomoć ribarstvu (FIFG) – podupire ograničenja u sektoru ribarstva.

Kohezijski fond odvojen je od strukturnih fondova, iako ima slične ciljeve. Cilj mu je smanjiti gospodarsko i društveno zaostajanje onih država članica čiji je bruto nacionalni prihod (BNP) po stanovniku manji od 90 % prosjeka EU-a.

Sredstvima tog fonda financiraju se aktivnosti pod nazivom ‘međueuropske transportne mreže’ (TEN-T ) i ‘okoliš’, što može uključivati potporne projekte povezane s energetikom ili transportom.

Izvor: http://civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/izdavastvo/digitalna_zbirka/kohezijska_politika_2014_2020.pdf

Europa 2020. strategija je EU-a za poticanje pametnog, održivog i uključivog rasta.

EU je postavio ambiciozne ciljeve koji se trebaju postići do 2020. u pet glavnih područja:

• zapošljavanje – 75 % stanovništva u dobi od 20 do 64 godina treba biti zaposleno
• inovacije – 3 % BDP-a Europske Unije treba se uložiti u istraživanje i razvoj
• klimatske promjene – trebaju se postići ciljevi “20/20/20” u području klime i energetike (uključujući smanjenje emisije plinova na 30 % ako su uvjeti povoljni)
• obrazovanje – udio osoba koje su rano napustile školovanje treba biti ispod 10 %, a najmanje 40 % osoba u dobi od 30 do 34 godina treba imati završeno visoko obrazovanje ili jednaku razinu obrazovanje
• siromaštvo – smanjiti broj ljudi kojima prijeti siromaštvo ili isključenost za najmanje 20 milijuna

Kohezijskom politikom pruža se potrebni ulagački okvir i sustav dostave kako bi se ostvarili ciljevi strategije Europa 2020.

Izvor: http://ec.europa.eu/regional_policy/what/europe2020/index_hr.cfm

Kohezijski fond je financijski mehanizam za financiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU na području prometa i zaštite okoliša u svrhu postizanja gospodarske i socijalne kohezije Europske Unije te poticanja održivog razvoja.

Kohezijski fond financira intervencije na području:

• Okolišne infrastrukture s ciljem preuzimanja EU standarda zašite okoliša
• Učinkovito korištenje energije i korištenje obnovljivih izvora energije
• Trans-europske transportne mreže (Trans-European Transport Networks)
• Transportne infrastrukture (izvan TEN-T mreže) koja doprinosi okolišno održivom urbanom i javnom prometu, inter-operabilnosti transportnih mreža diljem EU te potiče inter-modalne prometne sustave.

Izvor: mrrfeu.hr

Utječe se na donositelje odluka (u lokalnoj i nacionalnoj vlasti, gradskim vijećima, županijskim skupštinama, Saboru i sudstvu) s ciljem promjene zakonskih propisa (zakona, podzakonskih akata, odluka skupština i vijeća) i/ili prakse u primjeni propisa.

IZVOR: Putokaz za djelotvoran rad lokalne zajednice

Logički okvir/logframe (Logical Framework Approach -LFA) – Logički okvir je alat za izradu i menadžment projekta. To je analitički proces koji predstavlja rezultate projekta. Time se omogućuje sistematično i logično definiranje projektnih/programskih ciljeva i odnosa medu njima. Okvir omogućuje provjeru jesu li postavljeni ciljevi ostvareni te utvrđuje one pretpostvake koje izvan projektnog okvira mogu utjecati na uspjeh samoga projekta/programa.

IZVOR: Uokvirite svoju ideju, SMART

Stvaranje lokalnih partnerstva, nazvanih lokalne akcijske grupe (LAG), započinje povezivanjem lokalnih dionika iz sva tri sektora. LAG-ovi su originalan i važan dio pristupa LEADER. Zadatak im je izrada lokalnih razvojnih strategija te usmjeravanje i praćenje njihove provedbe uključujući korištenje sredstava potpore.

Najčešće uključeni dionici u LAG-u su predstavnici lokalne samouprave i javnih ustanova, profesionalne organizacije i savezi (poljoprivrednika, malih poduzetnika i drugih djelatnosti), udruge (za razvoj zajednice, za zaštitu okoliša i krajolika, usluge u kulturi, socijalne usluge, udruge žena, mladih itd.), razvojne agencije, dionička društva, poslovni inkubatori i druge organizacije poslovnog sektora, mediji te viđeniji pojedinci.

Područje LAG-a je ruralno područje koje ima više od 10.000, a manje od 150.000 stanovnika uključujući manje gradove te gradove s manje od 25.000 stanovnika.

Izvor: hmrr.hr

Označuje pojedino područje na kojem djeluje neki lokalni sustav upravljanja.

Pojam lokalna samouprava valja razlikovati od pojma lokalna uprava (francuski – administration locale, talijanski – admministrazione locale, njemački – kommunale Verwaltung, španjolski – administracion communal). Ovaj pojam je bliži engleskom – self-government, švicarskom – autonomie locale, njemačkom . Gemeindeselbstverwaltung)

Predstavlja ukupnost lokalnih sustava upravljanja unutar države, gledajući prvenstveno sa stajališta cjeline državnog sustava.gs.

Oblik neposredne međusobne povezanosti ljudi na temelju prostorne bliskosti;
Kada govorimo o lokalnoj zajednici, valja istaknuti da ona uz teritorijalna obilježja (tj. područje koje obuhvaća neki dio grada, čitav gradić ili selo) podrazumijeva i psihološko-socijalna obilježja (postojanje funkcionalnih i psiholoških veza među ljudima u jednoj zajednici).

Te se veze temelje na zadovoljavanju socijalnih potreba koje su svima zajedničke, zajedničkim interesima, temeljnim vrijednostima kojima se u životu vode pripadnici zajednice, normama ponašanja, ali i osjećanju pripadnosti toj zajednici.

Sociolog Emile Durkheim (1895/1964) je naglašavao da je funkcionalna (lokalna) zajednica nužna pretpostavka društva jer bi pojedinac bez nje bio potpuno otuđen od države te bi se društvo raspalo. Kad se govori o lokalnoj zajednici, riječ je o razini zajednice koja je dovoljno bliska pojedincima i različitim grupama da u međusobnom dogovaranju ili pregovaranju mogu zadovoljavati konkretne potrebe jer vide mogućnost svojeg izravnog djelovanja. Djelovanje može biti različitog oblika; od izbora lokalne samouprave (vlasti) do samoorganiziranja za vođenje socijane akcije.

IZVOR: Društvo za psihološku pomoć

Razvoj koji prvenstveno služi potrebama lokalne zajednice.

Proces putem kojeg sudionici u zajednicama rade zajedno s partnerima iz javnog, poslovnog i nevladinog sektora ciljem stvaranja boljih uvjeta za ekonomski razvoj i stvaranje radnih mjesta

IZVOR: iz tematskog izvještaja G.Čorić “Ekonomski razvoj, osnaživanje i razvoj zajednica”

Sve aktivnosti vezane uz planiranje i provedbu inicijativa društveno-ekonomskog razvoja naselja ili općine sa svrhom unapređenja kvalitete života, javnih službi i okoliša, te promoviranje akumulacije i obnavljanja materijalne imovine i zaštita prirodnog i izgradenog okoliša.

IZVOR: www.regio-hr.com

Lokalni razvoj vođen zajednicom (eng. Community Led Local Development – CLLD) je alat europske kohezijske politike koji u programskom razdoblju 2014.-2020. podupire povezivanje lokalnog ruralnog, urbanog i peri-urbanog razvoja. CLLD je pristup koji upotpunjuje druge potpore lokalnom razvoju, a prakticirat će se na sub-regionalnoj razini.

Koncept CLLD-a zasniva se na dobrom iskustvu  ostvarenom  provedbom pristupa LEADER u razdoblju od 1991. do danas. U ranom razdoblju svoje primjene LEADER je bio inicijativa kroz koju je Europska komisija ohrabrivala lokalne zajednice u ruralnim područjima na povezivanje u partnerstva koja će zajedno oblikovati i provoditi razvoj svoje sub-regije.

CLLD je metoda koja na lokalnoj razini uključuje partnere – predstavnike civilnog društva i lokalnih ekonomskih struktura, u kreiranje i provedbu LRS-a koja će njihovim područjima omogućiti pomak prema održivijoj budućnosti. To je snažan alat koji bi, posebno u razdobljima  krize, trebao pokazati da su lokalne zajednice sposobne poduzimati pametne, održive i uključive korake na različitim područjima gospodarskog razvoja u skladu s usmjerenjima Strategije 2020.

CLLD je:

• fokusiran na određeno sub-regionalno područje
• vođen zajednicom, odnosno lokalnom akcijskom grupom (LAG) u kojoj su zastupnici lokalnih javnih i privatnih društveno-gospodarskih interesa te u kojoj pri donošenju odluka ni javna vlast niti ijedna pojedinačna interesna skupina ne smije imati više od 49% glasačkih prava
• provodi se temeljem integralne i višesektorske područno utemeljene lokalne razvojne strategije
• odražava lokalne potrebe i potencijale te u lokalni kontekst unosi inovativnost, umrežavanje i suradnju

Lokalno znanje i vještine.

Metoda procjene potreba putem koje jedna organizacija može dobiti pregled onoga što se dogada u određenoj zajednici, regiji ili državi. Ovom se metodom identificiraju bitni akteri koji su direktno ili indirektno vezani uz isto područje djelovanja organizacije. Mapiranje pomaže da se identificiraju trendovi koji utječu na sektor/zajednicu u kojoj organizacija djeluje te pomaže u identifikaciji potreba potencijalnih korisnika.
Mapiranje je korisno zato što:

• određuje različite aktere u zajednici
• određuje izglednost prilika za potencijalne projekte u zajednici u kojoj organizacija djeluje
• onemogućava preklapanje aktivnosti s drugim organizacijama i uzaludno trošenje resursa
• identificira potencijalne partnere i izvore sredstava (ne samo financijskih)
• razjašnjava ulogu i aktivnost organizacije
• povećava suradnju i smanjuje konkurenciju.

IZVOR: G. Čorić, materijali za radionicu