Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD – European Agricultural Fund for Rural Development) ima za cilj jačanje europske politike ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe. Konkretno, poboljšava upravljanje i kontrolu nad politikom ruralnog razvoja za razdoblje 2007.- 2013. Ciljevi: jačanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora i poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima, zaštita okoliša izvan urbanih područja, poticanje diverzifikacije ruralnog gospodarstva. Aktivnosti koje se podupiru: konkurentnost (strukovno osposobljavanje i informativne aktivnosti, programi koji promiču pomaganje mladim poljoprivrednicima, aktivnosti čiji je cilj modernizacija poljoprivrednih i šumskih posjeda i povećavanje njihove komercijalne uspješnosti, aktivnosti koje potiču poljoprivrednike da sudjeluju u programima koji promiču kvalitetu hrane itd.), okoliš, kvaliteta života (aktivnosti usmjerene na obnavljanje i razvoj sela te očuvanje i najbolje korištenje ruralne baštine), LEADER – poticanje ruralnog stanovništva i lokalnih čimbenika, uključujući i lokalnu upravu, na mobilizaciju u svrhu razmatranja potencijala područja u kojem žive te njihovo pretvaranje u izradu i primjene razvojnih strategija. Tko ima pravo zatražiti sredstva Poljoprivredni gospodarski subjekti, poljoprivredne organizacije, udruge i sindikati, udruge za zaštitu okoliša, organizacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije, udruge žena, poljoprivrednici, šumari i mladi.

Jedan od strukturnih fondova osnovan 1957. godine. Predstavlja glavni financijski instrument Europske unije za ostvarivanje strateških ciljeva politike zapošljavanja. Fond osigurava podršku europskim regijama koje su pogođene visokom stopom nezaposlenosti.

Intervencije koje je moguće financirati iz ESF fonda su:

• Poticanje ulaganja u ljudske resurse unaprjeđivanja vještina radne snage kroz cijeloživotno učenje, inovacije i poduzetništvo, ICT (informatičko društvo) i usavršavanje vještina upravljanja, profesionalno usmjeravanje, obuka predavača u različitim stručnim područjima i sl.
• Prilagodba gospodarskim promjenama: produktivnija organizacija rada, ciljanje znanja i vještina, zapošljavanje i obuka
• Poboljšanje pristupa tržištu rada kroz modernizaciju i jačanje institucija, aktivnim mjerama zapošljavanja (npr. samozapošljavanje), uključenje žena i imigranata
• Socijalna uključenost koja se odnosi na osjetljive skupine, njihovo zapošljavanje, relevantnu pomoć i usluge te borba protiv svakog vida diskriminacije
• Podržati rad službi za zapošljavanje i njihovo umrežavanje s istraživačkim centrima, provoditi studije o potrebama za određenim profilom radne snage
• Partnerstvom do reformi (dijalog i suradnja u policy-making procesu) za područja određena za Cilj 1,  također: jačanje administrativne sposobnosti u državnoj upravi i javnom sektoru u području gospodarstva,
  zapošljavanja, socijalne politike, okoliša i pravosuđa); reforma znanosti i obrazovanja; jačanje ljudskih potencijala u istraživanju i razvoju; mjere cjeloživotnog učenja

Izvor: uniri.hr

Više o ESF-u saznajte ovdje.

Kohezijska politika

1. Kohezijski fond (CF-Cohesion Fund)

Strukturni fondovi
2. Europski fond za regionalni razvoj (ERDF-European regional Development Fund)
3. Europski socijalni fond (ESF-European Social Fund)

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD-European Agricultural Fund for Rural Development)

Europski pomorski i ribarski fond (EMFF-European Maritine and Fisheries Fund)

Periodično vrednovanje djelotvornosti, učinkovitosti, utjecaja, održivosti i relevantnosti projekta u kontekstu unaprijed definiranih ciljeva. Procjena informacija skupljenih kroz monitoring, a koje se odnose na postignuća procesa planiranja, kreiranja i učenja za dionike

IZVOR: Uokvirite svoju ideju, SMART

Olakšavanje komunikacije u svrhu razjašnjavanja pozicija i stavova te donošenje odluka. U oba slučaja, facilitacija prema potrebi znači i pomoć u rješavanju sukoba.

Facilitiranje je vještina koja olakšava, ubrzava, omogućava diskusiju, postizanje dogovora i ostvarivanje dogovorenog. Cilj facilitiranja je ukljucivanje svih prisutnih. Ono nam omogućava da okupimo, osnažimo te potaknemo ljude da prepoznaju svoje kapacitete i da se odgovore oko zajedničkih akcija. Facilitirati znači olakšavati komunikaciju da bismo razjasnili stavove i mišljenja zauzeta u raspravi te olakšali donošenje odluka.

IZVOR: Uokvirite svoju ideju, SMART

Reakcije građana na određenu odluku ili informaciju, najcešće u obliku primjedbi, prijedloga, mišljenja ili odgovora tijekom ispitivanja javnog mišljenja.

IZVOR: Putokaz za djelotvoran rad lokalne zajednice

Čovjek koji uživa u dobru drugoga, neovisno o svojim nagnućima, jednostavno zbog dobra samoga kojega drugi uživa. Njemu je dobro ako je dobro drugima.

IZVOR: www.civilnodruštvo.hr

Čovjekoljublje, dobrotvornost. Odnosi se na aktivnosti i snage koje potiču dobrobit ljudi. Kant kaže da filantropiju valja misliti praktično, a ne kao ljubav koja bi bila nagnuće vezano uz osjećaje i smipatije. Filantropija se pokazuje djelovanjem.

Filantropija je i želja da se promiče dobro drugih ljudi. Najčešće se odnosi na spremnost velikodušnih novčanih darivanja u dobre, humanitarne svrhe. Tako će se filantropom nazivati netko tko, razmjerno onom što posjeduje, odvaja veće svote novca za pomoć drugima. Isto tako ćemo nazvati i nekoga tko u dobrotvorne svrhe osnuje kakvu zakladu, bez obzira na to što time osigurava da osnivačevo ime živi duže od njega samoga
IZVOR: www.civilnodruštvo.hr

Odnosi se na aktivnosti pojedinaca koji doprinose novcem i drugim dobrima ili koji dobrovoljno daruju svoje vrijeme ili znanje kako bi poticali napredovanje svoje zajednice i dobrobit drugih.

Odnosi se na financijske izvore koji se koriste u filantropske svrhe.

Najtraženiji oblik doprinosa na lokalnoj razini, jer oni pružaju mogućnost nabave različitih dobara i usluga koji inače ne bi bili dostupni. Ovisno o izvoru, financijski izvori mogu biti namijenjeni pokrivanju konkretnih troškova ili ih udruge i građanske inicijative mogu koristiti prema vlastitom nahođenju.
Sredstva se mogu prikupiti od građana, poduzeća, lokalnih vlasti i ostalih u različitim oblicima i na mnogobrojne načine.

IZVOR: Kako pokrenuti lokalne izvore potpore, Vodič za udruge i inicijative građana, AED

Formalne ili neformalne inicijative.

Inicjative za rad u zajednici najčešće počinju na neformalan način. Nekoliko pojedinaca zainteresiranih za rješavanje određenog problema u zajednici ili poboljšanje uvjeta života, okupljaju se radi zajedničkog djelovanja.
To su osobe s visokom motivacijom koje s vremenom osnivaju organizacije, najčešće udruge (formalni oblik udruživanja) kako bi se dugoročno mogle baviti planiranim aktivnostima.

IZVOR: Putokaz za djelotvoran rad lokalne zajednice, ODRAZ

Formalno učenje je strukturirano učenje (u smislu ciljeva učenja, vremena i podrške učenju) na nekoj od obrazovnih ustanova koje završava izdavanjem službenog dokumenta o stjecanju određenog stupnja obrazovanja.

Izvanformalno učenje nije organizirano unutar neke obrazovne ustanove i u pravilu ne završava izdavanjem službenog dokumenta. Ipak, takvo je učenje strukturirano (postoje ciljevi, određeno vrijeme i podrška učenju).

Neformalno učenje je rezultat svakodnevnih aktivnosti na poslu, u obitelji ili u slobodno vrijeme. Ono nije strukturirano (nema ciljeva učenja, određenog vremena ni podrške učenju) i u pravilu ne završava izdavanjem službenog dokumenta. Ono može biti namjerno, no najčešće to nije.

Izvor: azvo.hr

U New Yorku 25. rujna 2015. je usvojen Program globalnog razvoja za 2030. (Agenda 2030). Unutar programa doneseno je  novih 17 ciljeva održivog razvoja za razdoblje do 2030. godine. Ti se ciljevi, nazvani globalnim ciljevima održivog razvoja, nadovezuju na osam milenijskih razvojnih ciljeva koji su obilježili razdoblje do 2015. godine.

Misao vodilja milenijskih ciljeva bila je zajednička borba protiv siromaštva te je u tom cilju potaknuto provođenje promjena na različitim područjima. Postignut je određeni napredak, ali potrebno je nastaviti zajedničko zalaganje. Novi razvojni ciljevi proširuju djelokrug na područje promjene klime i održive potrošnje, naglašavaju vrijednost inovativnosti te važnost mira i pravde za sve.

Globalni ciljevi održivog razvoja su univerzalni i moraju biti primjenjivi u svim zemljama i zajednicama, od strane svih ljudi. U njihovoj provedbi treba uzeti u obzir specifične prilike, uvjete i mogućnosti na različitim dijelovima planeta. Treba prepoznati prioritetna područja djelovanja i sagledati vlastite mogućnosti pružanja doprinosa održivom razvoju. Na taj način postajemo dijelom globalnog partnerstva koje je ključno za realizaciju ciljeva.

Izvor: Pavić-Rogošić, Lidija (2017) Globalni ciljevi održivog razvoja do 2030. Zagreb: ODRAZ-Održivi razvoj zajednice.

Indeks održivosti organizacija civilnog društva (CSOSI) ključni je analitički alat za mjerenje napretka civilnog sektora u regiji Srednje i Istočne Europe i Euroazije. Indeks prati napredak civilnog sektora u dvadeset i devet zemalja tijekom posljednjih petnaest godina.

Indeks uzima u obzir cjelokupno poticajno okruženje za razvoj civilnog društva, s naglaskom na pravno okruženje za OCD-e, organizacijske kapacitete, financijsku održivost, zagovaranje, pružanje usluga, infrastrukturu i javni imidž. Svaka dimenzija ocjenjuje se prema skali od sedam stupnjeva na kojoj broj 1 označava vrlo naprednu razinu, a broj 7 vrlo nisku razinu razvoja. Indeks je razvila Američka agencija za međunarodni razvoj u suradnji s lokalnim organizacijama iz zemalja u kojima se Indeks primjenjuje.

Izvor: ceraneo.hr

Pojam “inovacija” koristi se za opisivanje raznih fenomena, od znanstvenih otkrića do jednostavno “razmišljanja izvan okvira” koji se postižu primjenom kreativnih rješenja. Inovacija znači uvođenje novog ili značajno poboljšanog proizvoda, usluge, procesa, marketinške ili organizacijske metode unutar postojećeg poslovnog procesa, radne organizacije ili druge vrste ugovornog odnosa. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u Priručniku iz Osla (treće izdanje) utvrđuje četiri vrste inovacija u poduzećima: inovativni proizvod, inovativni proces (tehnološka inovacija), i marketinška ili organizacijska inovacija (ne-tehnološka inovacija). Valja napomenuti da inovacije mogu uključivati različite razine noviteta. Mogu predstavljati nešto što nije novo u svijetu, ali je novo na tržištu, u sektoru ili samo u poduzeću/ustanovi.

IZVOR: Strategija pametne specijalizacije RH

Intelektualno vlasništvo odnosi se na skup uglavnom isključivih prava kojima se štite rezultati inovativne i kreativne djelatnosti, kao što su tehnološki izumi, industrijski dizajn ili djela iz područja književnosti, umjetnosti, znanosti i drugih srodnih područja, te oznake u trgovačkom prometu kojima se štite izvor, ugled ili zemljopisno podrijetlo proizvoda i usluga, kao što su žigovi i zemljopisne oznake podrijetla. Zaštita intelektualnog vlasništva usmjerena je na osiguranje pravičnog povrata ulaganja u istraživanje i razvoj novih znanja i tehnologija, odnosno u promociju, kvalitetu i reputaciju proizvoda i usluga na tržištu. Patenti su najčešći oblik intelektualnog vlasništva koji se koristi za uspostavljanje isključivih prava na korištenje izuma kao rezultata istraživanja i razvoja novih znanja  i tehnologija.

To su grupe pažljivo odabranih predstavnika zajednice, od kojih se mogu saznati perspektive zajednice u vezi lokalnih pitanja i mogućnosti. Obično su manje (8 -15 ljudi), a sudionike se pitaju specifična pitanja. Pomažu u dobivanju uvida u znanje i mišljenje obično ključnih članova zajednice o problemu, kao i o resursima, preprekama i mogućim rješenjima.

IZVOR: Naša zajednica naša odgovornost

Instrument pretpristupne pomoći IPA (Instrument for Pre-Accession assistance) je novi, instrument pretpristupne pomoći za razdoblje 2007. – 2013., koji zamjenjuje dosadašnje programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD.

Program IPA uspostavljen je Uredbom Vijeća EU br. 1085/2006, a njegova financijska vrijednost za sedmogodišnje razdoblje iznosi 11,468 milijardi eura.
Osnovni ciljevi programa IPA su pomoć državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje Strukturnih fondova.
Republika Hrvatska korisnica IPA programa i to od 2007. godine do trenutka stupanja u članstvo EU. Za sveukupnu koordinaciju programa IPA u RH zadužen je Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije (SDURF) a za sveukupno financijsko upravljanje ministarstvo financija.
Ovaj jedinstveni pretpristupni instrument za pomoć u pretpristupnom razdoblju razlikuje dvije skupine zemalja:

1. Države sa statusom potencijalnog kandidata za članstvo u Uniji (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija)
2. Države sa statusom kandidata za članstvo u Europskoj uniji (Hrvatska, Makedonija, Turska)

U slučaju država kandidatkinja za članstvo, Europska unija uz navedene oblike potpore osigurava i sredstva koja financiraju projekte potpunog usklađivanja nacionalnih zakona s pravnom stečevinom Unije, pune primjene usklađenog zakonodavstva, kao i pripreme korisnica programa za provođenje kohezijske i poljoprivredne politike Unije.

Program IPA sastoji se od sljedećih pet sastavnica:

• Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija
• Prekogranična suradnja
• Regionalni razvoj
• Razvoj ljudskih potencijala
• Ruralni razvoj
• Raspodjela IPA programa.

IZVOR: www.strategija.hr

Istraživanje i razvoj uključuje sustavni kreativan rad u cilju povećanja znanja o prirodi, čovjeku, kulturi i društvu, i praktične primjene tog znanja. Podijeljen je na temeljno istraživanje, primijenjeno istraživanje i eksperimentalni razvoj, pri čemu ovo potonje može uključivati realizaciju tehnoloških demonstratora, tj. uređaja koji demonstriraju djelovanje novog koncepta ili nove tehnologije u odgovarajućem ili reprezentativnom okruženju. Istraživanje i razvoj ne uključuju proizvodnju i kvalifikaciju predproizvodnih prototipova, alata i industrijskog inženjeringa, industrijskog dizajna ili proizvodnje.

IZVOR: Strategija pametne specijalizacije RH