Sedam ključnih točaka koje svi moraju razumjeti o klimatskim promjenama

Klimatske promjene dominiraju raspravama. Stavovi su polarizirani, kao i u svemu u današnje vrijeme. Jedna strana predviđa apokalipsu, no dio javnosti koji prihvaća klimatske promjene, sumnja u ozbiljnost tih prijetnji. Druga strana poriče, misli da je sve prirodno ili da se ne treba brinuti. No, evo sedam ključnih točaka koje svi moraju razumjeti o klimatskim promjenama.

Zemlja apsorbira energiju i zrači je natrag prema svemiru u obliku dugovalnog zračenja. Staklenički plinovi upijaju energiju. Time zagrijavaju Zemlju, baš poput stakla u stakleniku pa otuda i naziv. John Tyndal je 1861. identificirao CO2 kao staklenički plin koji može apsorbirati toplinske zrake, a naše se znanje od tada produbilo.

2. Ugljični dioksid je svjetski termostat

CO2 zagrijava Zemlju. Stoga, ako povećamo CO2, svijet će se zagrijati. Pitanje je koliko? CO2 čini samo djelić atmosfere s 0,04%. Kisik i dušik čine glavninu, no ti plinovi ne apsorbiraju infracrvenu svjetlost, već samo staklenički plinovi. Stoga, ako je samo mali dio zemljine atmosfere prijemljiv za infracrvenu svjetlost, čak i male promjene u tim plinovima mogu imati prevelike učinke u odnosu na njihovu koncentraciju.To razumijemo u našem svakodnevnom životu. Šalica kave vas neće ubiti, ali dvadeset šalica može uzrokovati srčani udar, dok je kap arsena smrtonosna.

Koliko je moćan CO2?
CO2 je odgovoran za 9 – 26% efekta staklenika na Zemlji, ovisno o naoblaci. Vodena para i oblaci odgovorni su za 36-72% efekta. To je zato što je najbolji način za povećanje atmosferske vodene pare povećavanje temperature, a CO2 pridonosi zagrijavanju. Povećava količinu vlage u atmosferi, dodatno podižući temperaturu.

3. Fosilna goriva = CO2

S razlogom ih nazivaju fosilnim gorivima. Tijekom milijuna godina, biljke su izvlačile CO2 iz atmosfere i emitirale kisik procesom fotosinteze. Tijekom milijuna godina i različitim geološkim procesima ta se mrtva biljna tvar, bilo s kopna ili iz mora, zbijala i kondenzirala dok nismo dobili fosilna goriva koja danas poznajemo.
Ako spalimo taj drevni ugljik, dogodi se jednostavna kemijska reakcija.
C + O2 = CO2
Skeptici će spremno istaknuti da ljudi ispuštaju samo 3% svjetskog CO2. Ali propustili su poantu. Ostatak CO2 koji se oslobađa je prirodan (iz procesa poput razgradnje, disanja, otplinjavanja oceana i vulkanskih erupcija) i desecima tisuća godina uravnotežen je s apsorbiranim CO2. Ali sada, kršimo ravnotežu.
Zamislite kadu. Svake minute uđe 10 litara vode, a kroz odvod odlazi 10 litara vode. Bez obzira na razinu u kadi, ona će ostati konstantna. Sad zamislite da začepimo kadu, polako i sigurno voda će rasti kako u nju ulazi više vode nego što odlazi. Voda će se neizbježno preliti, samo je pitanje kada.

4. Ovo nije novo

Neki pitaju, zbog čega brinuti? CO2 će poticati rast biljaka, a topliji planet bolji je od hladnijeg. Ne bi bilo loše živjeti u blizini sunčane plaže. No, je li to točno?
Trenutne razine CO2 najviše su tijekom 3 milijuna godina. Kontinenti su bili otprilike na istom mjestu, kao i oceanske struje. Znanstvenici su otkrili da su temperature bile znatno više. Prosječna globalna temperatura bila je 3-4 stupnjeva Celzija iznad predindustrijske razine. Razina mora bila je viša za 25 m. Temperature na polovima bile su porasle ekstremnije nego bilo gdje drugdje, toplije za 11-16 stupnjeva Celzijevih. Nevjerojatno je da su istraživači otkrili fosilizirano lišće bukve iz tog razdoblja u transantarktičkim planinama.
No, izgleda da ćemo u sljedećih nekoliko godina preći tadašnju razinu.

5. Toplina mijenja vremenske prilike

Planet se zagrijava, to se čini jasnim. Razgovori o ekstremnim vremenskim prilikama, poput suše i uragana su sve češći. Koja je veza s CO2?
Mehanizam je jednostavan. Toplina je oblik energije. Kad je zarobljena atmosferom, utječe na klimu. Posebno pobuđuje molekule vode što dovodi do isparavanja na globalnoj razini. Vlaga zasićuje vlažnu atmosferu i utječe na lokalni okoliš.
U vlažnoj klimi kiše su učestalije i jače, stvaraju se bujice koje uzrokuju klizišta i poplave. Dok u suhim klimatskim uvjetima voda isparava u atmosferu i odnosi se vjetrom. Biljke nestaju, a tlo se pretvara u pijesak.
Topliji svijet znači više energije za napajanje oluja. Za tropske oluje potrebne su temperature površine mora od 26,5 Celzijevih stupnjeva, koje se obično javljaju blizu ekvatora. Te oluje zatim prate tople struje. Na Karibima ili u Srednjem Atlantiku one prelaze na istočnu obalu SAD-a, naizmjenično na Pacifiku, prema Istočno-azijskom pacifičkom obodu (poput Japana). Dostupna energija ograničava veličinu i putanju oluja – hladne vode ili suho područje isušuju žestinu uragana. Stoga, u toplijem svijetu, više energije napaja jače uragane ili tajfune. Poplave će biti ekstremnije na većem području, jer velika količina morske vode dolazi na kopno uslijed tih nepogoda. Zabrinjavajuće je da uragani mogu zahvatiti područja na kojima su prethodno bila nezamislivi.
Zamislite lonac vode, što više energije uložite, ona više kipi.

6. Život je spor. Klima je sporija.

Ljudi možda ubrzano utječu na klimu u geološkom vremenu, ali iz naše ograničene perspektive još uvijek izgleda sporo.
Trenutno oko polovice CO2 koji ispuštamo u atmosferu ostaje u njoj; druga polovica je u oceanima ili biljkama. Potrebno je 30 godina da se ukloni polovica atmosferskog CO2, a stoljeća za sljedećih 30%. Konačnih 20% i dalje će biti tamo za tisuće godina.
Klimatski modeli izrađuju se na način da se površina Zemlje podijeli na manja područja te se koriste ogromne količine informacija (npr. temperatura, koncentracija CO2, oceanske struje, reflektivnost ledene kape) te se izračunava kako će se klima mijenjati na svakom mrežnom kvadratu. Predviđanja su prilično točna. U članku su navedeni neki značajniji primjeri.

7. Već se događa

Globalne temperature su već porasle za oko 1 Celzijev stupanj i osjećamo učinke.
U Moskvi je 2010. toplotni val usmrtio 55.000 ljudi. Irak, Iran i Kuvajt pogodile su 2016. iznimno visoke temperature. U Bagdadu su tijekom dva mjeseca bile vrućine od 43 stupnja Celzijevih. Ove je godine u indijskom Chennaiu (bivšem Madrasu) 9 milijuna ljudi patilo od nedostatka vode jer su jezera i rezervoari presušili.
Naglo rastuće stanovništvo u kombinaciji sa sušom klimom i praznim rezervoarima podzemne vode opustošit će poljoprivredu i prisiliti milijune ljudi da se presele.
Koraljni grebeni i školjke širom svijeta bore se za opstanak zbog zakiseljavanja oceana. Veliki koraljni greben smanjio se za 50,7% (izvornog pokrova) između 1985. i 2012. zbog tropskih ciklona. Koraljni grebeni čine samo 0,1% površine oceana, ali sadrže 25% morskog života.
Požari u šumama postaju sve češći. U SAD-u se broj velikih šumskih požara (veći od 1000 hektara) udvostručio od 1970-ih. U ljeto 2019., Greenpeace Rusija procijenio je da gori 3,3 milijuna hektara Sibira. Životinje i zajednice koje tamo žive osjetile su katastrofalne posljedice.

Izvor: Medium.com