Važno je razumijevanje ravnatelja te podrška nastavnicima koji učenike uključuju u neformalno obrazovanje i izvannastavne aktivnosti
Tijekom panel rasprave „Suradnjom do aktivnijeg uključivanja srednjih škola u održivi razvoj lokalnih zajednica“, održane 28. svibnja 2021. na daljinu, predstavljeni su primjeri dobre prakse uključivanja učenika i učenica u aktivnosti lokalne zajednice. Učenici iz Rijeke, Splita, Osijeka i Zagreba predstavili su Povelju učenika o održivom razvoju s preporukama za moguća rješenja održivog lokalnog razvoja, koju su pripremili tijekom dvodnevnog susreta učenika. Tijekom rasprave, na kojoj se okupilo 80-ak sudionika, nastavnika iz svih dijelova Hrvatske i predstavnika organizacija civilnog društva, razgovaralo se o ključnim elementima suradnje i poticajnom okruženju koje može dovesti do aktivnijeg uključivanja i povezivanja škola i relevantnih dionika u lokalnoj zajednici.
Panel rasprava je organizirana kao dio aktivnosti projekta „Razmišljajmo održivo – učimo mlade za održivi razvoj lokalnih zajednica“ kojim želimo ojačati doprinos udruga održivom razvoju obukom srednjoškolaca o načelima održivog razvoja i poticanjem uključivanja mladih u život lokalne zajednice u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. U uvodnom dijelu projekt je kratko predstavila Lidija Pavić-Rogošić iz ODRAZ-a, koji je nositelj projekta. Moderatorica događanja bila je Slađana Novota iz udruge SMART.
.
Primjeri dobre prakse
U prvom dijelu događanja sudionici su imali prilike poslušati inspirativne primjere suradnje udruga, škola i lokalne zajednice.
Sandra Vidović iz Prve riječke gimnazije u svom je izlaganju govorila o planiranju i provedbi suradnje srednje škole s lokalnom zajednicom, kroz brojne aktivnosti Volonterskog kluba koji djeluje već 12 godina te suradnju s udrugama civilnog društva – Volonterskim centrom udruge SMART i Udrugom Delta.
Marijana Munitić i Natalija Palčić iz splitske IV. Gimnazije Marko Marulić govorile su o suradnji srednjih škola s lokalnom zajednicom u odgoju i obrazovanju za demokratsko građanstvo kroz aktivnosti Volonterskog kluba škole te aktivnosti promicanja održivog razvoja s fokusom na cilj održivog razvoja 4. Kvalitetno obrazovanje. Čvrsto vjeruju kako izravnim radom u zajednici mladi mogu naučiti preuzeti odgovornost.
Aktivnosti riječke Udruge Delta predstavila je Maša Cek kroz provedbu dogogodišnjeg projekta u suradnji sa školama pod nazivom „Akcija za 5“, kojim se mlade želi osnažiti za direktno sudjelovanje u zajednici i dijalog s donositeljima odluka.
Dramske metode rada s učenicima Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju Split kroz radionice dobre komunikacije i osnove forum teatra, koje je povezala s Globalnim ciljevima održivog razvoja, predstavila je dramska pedagoginja Jasmina Žiljak Ilinčić.
Predstavljena Povelja učenika o održivom razvoju!
Davor Kajić iz Privatne umjetničke gimnazije u Zagrebu, zajedno s učenicima Prve riječke hrvatske gimnazije, Privatne umjetničke gimnazije, I. Gimnazije Osijek i Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju Split predstavio je Povelju učenika o održivom razvoju koja je nastala tijekom dvodnevnog Susreta učenika čiji je cilj bio upoznati učenike s Globalnim ciljevima održivog razvoja kako bi kroz grupni rad sastavili Povelju s preporukama za održivi lokalni razvoj. Učenici su tijekom dva dana radili na prepoznavanju problema i mogućim rješenjima u pet tema koje zajedno čine Povelju – (1) Svatko ima dovoljno novca za život; (2) Svi se osjećaju dobro i zdravo; (3) Svim ljudima se pružaju prilike za učenje i rad; (4) Okoliš je zaštićen i (5) Naš način života je održiv.
Povelja je zamišljena kao poruka lokalnim donositeljima odluka o tome što mladi žele u budućnosti i predložiti mjere primjenjive na lokalnoj razini.
Panel rasprava “Kakvo okruženje je potrebno za uključivanje srednjih škola u održivi razvoj lokalnih zajednica?”
U drugom dijelu događanja održana je panel rasprava tijekom koje su stručnjaci praktičari razgovarali o tome kakvo je okruženje potrebno za uključivanje srednjih škola u održivi razvoj lokalnih zajednica. U raspravi su sudjelovali Davor Kajić (Privatna umjetnička gimnazija, Zagreb), Nikica Torbica (DKolektiv / Mladforma, neformalna inicijativa mladih, Osijek), Aleksandra Podrebarac (Carpe Diem, Karlovac) i Antonia Matković (Udruga MI Split).
Nužna je fleksibilnost školskog sustava i entuzijazam nastavnika!
Učenicima je jako malo potrebno da ih se za nešto zainteresira. Nužna je feksibilnost sustava te entuzijazam samih profesora, smatra Kajić. Profesori su ti koji osmišljavaju s kim će se povezati kroz školu ili izvan nje. Nastavnici često pronalaze intrinzičnu motivaciju za svoj rad, dodala je Natalija Palčić.
U radu s mladima bitno je krenuti od konkretnih i mjerljivih aktivnosti prema apstraktnim!
Aktivno građanstvo mladima se može približiti kroz jasne, kratke i mjerljive aktivnosti te životno iskustvo, istaknuo je u raspravi Torbica. Važan je i razgovor s mladima nakon takvih akcija. Mnoge stvari koje u društvu želimo promijeniti su proces, ne događaju se preko noći. Bitno je da se kreće od konkretnih aktivnosti koje su vrlo mjerljive prema apstraktnim. Edukacija za održivi razvoj zapravo je edukacija za aktivno građanstvo, smatra Torbica. Svemu tome doprinijelo bi uvođenje građanskog odgoja kao zasebnog predmeta.
Najbitnije je razumijevanje ravnatelja te podrška nastavnicima koji učenike uključuju u aktivnosti neformalnog obrazovanja, u raspravi je istaknula Aleksandra Podrebarac. Mladi se vole uključiti u konkretne akcije, jer odmah mogu vidjeti rezultate svog uključivanja. Potrebna je podrška škole, a civilno društvo im u tome može pomoći, smatra Podrebarac. Problem je što su mladi politički demotivirani. Čim se od njih traži aktivna politička participacija, oni se ne žele uključiti.
Vrlo je važno artikulirati svoje potrebe te ih iskomunicirati s donositeljima odluka. Velika većina mladih, nakon što sudjeluje u nekoj aktivnosti, otkriva svoje potencijale i pronađe se u nekim područjima djelovanja. Vrlo je važna ona prva motivacija – da se mladi uključe i započnu kritički promišljati te na osnovu toga osmišljavati projekte i provoditi ih, zaključila je Podrebarac.
Antonija Matković, koja je tijekom svog rada surađivala s mnogo škola, naglasila je kako je potrebna karizma profesora koji će pogurati svoju priču. U radu s mladima važno je podijeliti i svoje osobno iskustvo i biti iskren, istaknula je. Osim što je bitno da su rezultati mjerljivi, mlade se može potaknuti na aktivnije uključivanje i predstavljanjem primjera dobre prakse. Vrlo bitno je pitati mlade što žele, uključiti ih u takve aktivnosti te ih pripremiti za ono što mogu očekivati.
Kroz nastavu i školu brusi se građanski aktivizam te stvaranje odgovornosti prema sebi i drugima, zaključeno je na kraju panela.
Prezentacije:
- Predstavljanje projekta #RazmišljajmoOdrživo, Lidija Pavić-Rogošić, ODRAZ
- Planiranje i provedba suradnje srednje škole s lokalnom zajednicom, Sandra Vidović, Prva riječka hrvatska gimnazija, Rijeka
- Suradnja srednjih škola s lokalnom zajednicom u odgoju i obrazovanju za demokratsko građanstvo – Volonterski klub, Marijana Munitić i Kvalitetno obrazovanje, Natalija Palčić, IV. Gimnazija Marko Marulić, Split
- Suradnja udruge, lokalne samouprave i srednjih škola u političkoj pismenosti učenika, Maša Cek, Udruga Delta, Rijeka
- Dramske metode rada s učenicima, Jasmina Žiljak Ilinčić, dramska pedagoginja
- Povelja učenika o ciljevima OR-a, učenici srednjih škola Prve riječke hrvatske gimnazije, Privatne umjetničke gimnazije, Zagreb, I.Gimnazija Osijek i Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju, Split
Za sve koji su propustili, videosnimku s rasprave mogu pogledati na ODRAZ-ovom YouTube kanalu: https://youtu.be/GKYYneoQ8MA
Više o projektu „Razmišljajmo održivo – učimo mlade za održivi razvoj zajednice“ pogledajte OVDJE.