Studijski posjet Bruxellesu i Gentu: od europskih politika do konkretnih rješenja za gradove

Prvi dan: uloga europskih politika i izazovi na lokalnoj razini

Studijski posjet započeo je u Europskom parlamentu susretom s Nikolinom Brnjac, članicom Odbora za promet i turizam. Rasprava je otvorila ključna pitanja povezanosti europskih politika i njihove provedbe na lokalnoj razini.

Kao jedan od glavnih izazova istaknut je nedostatak integriranog pristupa – mobilnost se i dalje često planira odvojeno od prostornog razvoja, stanovanja, energetike i socijalnih politika. Sudionici su naglasili kako postoje alati poput SUMP-ova, no oni često ne adresiraju funkcionalna urbana područja niti šire kontekste svakodnevne mobilnosti, osobito u prigradskim zonama.

Istaknuta je i potreba za jačom višerazinskom koordinacijom između lokalne, regionalne i nacionalne razine, kao i za izravnijom komunikacijom gradova s europskim institucijama.

Dan je zaključen stručnom pješačkom turom kroz Bruxelles. Thomas Deweer iz orgaizacije Fietsersbond ispričao nam je o konkretnim promjenama u prostoru, od smanjenja automobilskog prometa u centru, preko uvođenja zona s ograničenim prometom i školskih ulica, do preraspodjele javnog prostora u korist pješaka i biciklista. Ovakve intervencije pokazale su kako promjene u mobilnosti izravno doprinose kvaliteti života i javnog prostora u Bruxellesu.

Drugi dan: od politike do prakse – što čeka gradove u području klimatskih ciljeva i održive mobilnosti?

Drugi dan studijskog posjeta organiziran je i održan u partnerstvu s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom (#EGSO, #EESC), kroz tematsku sesiju posvećenu budućnosti održive urbane mobilnosti i klimatskih politika.

Sudionike je uvodno pozdravio Marcin Nowacki, predsjednik Stručne skupine za promet, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo (#TEN) EGSO-a.

Pedro Homem de Gouveia iz POLIS-a održao je inspirativno uvodno predavanje.

Matej Žganec iz DG MOVE (Glavna uprava za mobilnost i promet) objasnio je što čeka gradove – intenzivnija i brža provedba održive urbane mobilnosti kroz čišći prijevoz, bolju povezanost i usklađivanje lokalnih planova s europskim klimatskim ciljevima.

Octavia Stepan i Yannick Bousse iz Europske izvršne agencije za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA) informirali su kako Obzor Europa i projekti gradova uključenih u Misiju 100 pretvaraju politiku u konkretne rezultate.

Lucy Tober iz Europskog odbora regija predstavila je pogled CoR-a na politike mobilnosti EU-a te što nas čeka u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru (VFO).

Lidija Pavić-Rogošić, izvjestiteljica za mišljenje EGSO-a ‘Planiranje održive urbane mobilnosti u EU-u’ zajedno sa suizvjestiteljem Mateuszom Szymańskim predstavila je glavne preporuke iz mišljenja.

Marko Stančec iz POLIS-a je govorio o povezivanju TEN‑T mreže – urbani čvorovi, SUMP-ovi i pokazatelji urbane mobilnosti (UMI) u praksi.

Razgovaralo se o tome kako gradovi mogu brže i učinkovitije provoditi klimatske i mobilne politike – uz snažniju podršku instrumenata EU-a, partnerstava i inovacija. Sudionici su stekli uvid u europske ciljeve, politike i financijske instrumente u području klime i prometa.

Poseban naglasak stavljen je na društvenu dimenziju mobilnosti – promjena ponašanja građana prepoznata je kao jedan od ključnih preduvjeta uspješne tranzicije. Mobilnost nije samo tehničko pitanje, već zahtijeva stvaranje stvarnih alternativa i „ponude izbora“ za građane, uz istovremeno adresiranje problema prometnog siromaštva.

Treći dan: Kako je Gent promijenio način na koji se ljudi kreću?

Grad Gent je jedan od najpoznatijih europskih primjera transformacije urbane mobilnosti.

Ugostio nas je Merijn Gouweloose iz Odjela za mobilnost.

Kroz prezentaciju u gradskoj vijećnici i terenski obilazak, sudionici su se upoznali s ključnim elementima uspjeha:

• dugoročna vizija i politička kontinuitet,
• snažna institucionalna struktura i kapaciteti,
• integrirano planiranje mobilnosti i urbanog razvoja,
• odlučna provedba mjera, uključujući preraspodjelu prostora.

Uvođenje plana cirkulacije 2017. godine pokazalo je kako se promjene mogu provesti brzo i učinkovito – promet je preusmjeren na obilaznice, dok je gradsko središte rasterećeno od automobila. Rezultati uključuju značajno smanjenje automobilskog prometa, povećanje udjela biciklizma i poboljšanje kvalitete zraka i sigurnosti.

 Grad je također sustavno koristio parkirnu politiku kao alat upravljanja mobilnošću, uz kontinuirano ulaganje u biciklističku infrastrukturu, javni prijevoz i inovativna rješenja.

Četvrti dan: europske inicijative i budući trendovi

Završni dan studijskog posjeta bio je posvećen razmjeni s predstavnicima vodećih europskih mreža i organizacija.

Sudionici su imali priliku čuti Mélanie Bourgeois iz mreže Energy Cities, koja je predstavila ključne trendove u europskim klimatskim i energetskim politikama te njihov utjecaj na buduće financiranje i mogućnosti za gradove.

Ivona Malbašić i Andrea Accorigi iz Ecorysa govorili su o inicijativama European Climate Pact i Circular Cities and Regions Initiative, s naglaskom na uključivanje dionika, jačanje kapaciteta i podršku gradovima u provedbi klimatskih aktivnosti.

Davide Sabbadin iz European Environmental Bureau predstavio je europski okvir za dekarbonizaciju zgrada u kontekstu aktualne energetske krize, istaknuvši izazove i prilike za gradove u području energetske učinkovitosti.

Lottie Stainer iz UITP-a govorila je o ulozi javnog prijevoza u postizanju klimatske neutralnosti, kroz pristup Avoid–Shift–Improve i potrebu za jačanjem održivih oblika mobilnosti.

Philip Amaral iz Europske biciklističke federacije predstavili su europske politike i inicijative usmjerene na razvoj biciklizma, s ciljem povećanja njegove uloge u svakodnevnoj mobilnosti i postizanju klimatskih ciljeva.

Vanessa Holve iz ICLEI-ja osvrnula se na ulogu gradova i međunarodnih mreža u provedbi klimatskih i mobilnih politika, naglašavajući važnost integriranih rješenja i suradnje među dionicima.

Poseban naglasak stavljen je na važnost integriranog pristupa, povezivanje različitih sektora i razina upravljanja te na potrebu za jačanjem kapaciteta gradova za korištenje dostupnih EU fondova i instrumenata.

Sesija je zaključena refleksijom sudionika o ključnim porukama studijskog posjeta i definiranjem konkretnih sljedećih koraka za primjenu naučenih lekcija u svojim gradovima.

Ključne poruke studijskog posjeta:

• Održiva urbana mobilnost zahtijeva integrirani pristup – povezivanje mobilnosti s prostornim planiranjem, stanovanjem, energetikom i društvenim politikama.
• Glavni izazov nije nedostatak rješenja, već njihova provedba – postoji značajan jaz između strategija, pilot-projekata i stvarne implementacije na terenu.
• SUMP-ovi su važan alat, ali često ostaju nedovoljno implementirani i slabo povezani s drugim planovima te funkcionalnim urbanim područjima.
• Višerazinska suradnja je ključna – potrebna je bolja koordinacija između lokalne, regionalne, nacionalne i EU razine.
• Promjena ponašanja građana jedan je od ključnih preduvjeta tranzicije – mobilnost je prije svega društveni, a ne samo tehnički izazov.
• Kapaciteti gradova, posebno manjih, često su ograničeni – potrebno je ulagati u znanje, podatke i administrativne sposobnosti.
• Financiranje postoji, ali se ne koristi dovoljno učinkovito – nužno je bolje usklađivanje projekata s EU fondovima i strateško korištenje resursa.
• Primjeri poput Genta pokazuju da su brze i konkretne promjene moguće, uz političku volju, jasnu viziju i spremnost na preraspodjelu javnog prostora.

Studijski posjet organizirao je ODRAZ u suradnji s Centrom za životnu sredinu iz Banja Luke i Centrom za istraživanje prometa iz Brna.

Studijsko putovanje je dio aktivnosti projekta CLIMOVE koji financira Europska klimatska inicijativa pri Njemačkom saveznom ministarstvu za okoliš, klimatske akcije, zaštitu prirode i nuklearnu sigurnost (BMUKN).