Održivi razvoj u mediteranskoj regiji

Na plenarnoj sjednici EGSO-a održanoj u Bruxellesu 27. i 28. siječnja 2021., direktorica ODRAZ-a Lidija Pavić-Rogošić je predstavila izvještaj o održivom razvoju u mediteranskog regiji. Nacrt izvještaja je pripremljen kao podloga za raspravu na samitu EURMED-a koji je održan 26. studenog 2020. i na kojem se svake godine okupljaju predstavnici civilnog društva i socijalnih partnera. Naime, Odbor EGSO-a za praćenje situacije u mediteranskoj regiji, odlučio je posvetiti se u 2020. pitanju održivog razvoja.

Svrha je ovog dokumenta:

  • analizirati situaciju u pogledu ostvarenja održivog razvoja na Sredozemlju i potaknuti zajedničku analizu i raspravu, istražiti potrebne mjere i mogućnosti za suradnju među zemljama Sredozemlja, vodeći pritom računa o učincima bolesti COVID-19, a što je i napravljeno tijekom samita.

Nakon konzultacija sa suradnicima s juga Mediterana, odlučeno je da naglasak stavimo na održivost okoliša, društvenu održivost i dobro upravljanje. Također je fokus stavljen na ciljeve održivog razvoja i utjecaj pandemije. U području okoliša odlučeno je da se u ovom izvještaju usredotoči na klimatske promjene, koje su višeslojne i dalekosežne (Mediteranska regija već je i dalje će biti pogođena klimatskim promjenama).

Zemlje južnog Mediterana u cjelini zaostaju u postizanju ciljeva održivog razvoja. Postoje pozitivni trendovi u nekoliko ciljeva održivog razvoja u cijeloj regiji. Postoje neke dobre prakse iz nekih zemalja.

Mediteranska regija vrlo je raznolika. Ulaganje u ljudski kapital ključno je za održivi razvoj zemalja. Takvim ulaganjem doprinosi se i stabilnosti, sigurnosti i miru, što su glavni preduvjeti za održivi razvoj, kako je utvrđeno u cilju održivog razvoja br. 16 (mir, pravda i snažne institucije). Obrazovanje i osposobljavanje mladih velik su izazov i snažan instrument za borbu protiv podjela i sprječavanje radikalizacije. Jednaka prava i mogućnosti žena trebali bi biti zajamčeni kao doprinos uključivom razvoju i jednakom pristupu svijetu rada. Siromaštvo potaknuto bolešću COVID-19 dodatno je opterećenje s još uvijek nejasnom razinom učinka na razvoj.

Prelazak na niskougljičnu energiju i resursno učinkovito gospodarstvo mogao bi značajno utjecati na klimu, a bit će koristan i za zdravlje, obrazovanje, rodni aspekt i krčenje šuma. Stoga se javlja potreba za pravednom tranzicijom u kojoj se uzima u obzir socijalni utjecaj prelaska na niskougljično gospodarstvo na radnike i zajednice. EGSO ističe važnost poticanja poduzetničkog razmišljanja i digitalnih vještina. Trebalo bi uložiti zajedničke napore i uključiti poduzeća, nacionalne vlade te niz dionika. Gospodarska kriza prouzročena pandemijom bolesti COVID-19 pokazala je važnost lokalne proizvodnje na koju se društvo može osloniti.

Važnu ulogu u ostvarenju brojnih ciljeva održivog razvoja imaju jačanje upravljanja relevantnim politikama, ali i jačanje njihova razvoja. Za provedbu Programa 2030. potreban je integriran pristup, a ne napori za ostvarenje jednog po jednog cilja.

Program 2030. univerzalna je, zajednička odgovornost koja obuhvaća sve razine. U cilju rješavanja izazova politika u složenom i međuovisnom svijetu, dosljednost politika bit će važan element za usklađivanje i provedbu gospodarske, socijalne i okolišne transformacije koja je potrebna za ostvarenje ciljeva održivog razvoja. Integrirane i usklađene politike koje podupiru snažni institucijski mehanizmi mogu doprinijeti transformaciji prema održivim društvima.

„Ne zaboravimo nikoga” temeljno je načelo ciljeva održivog razvoja – jednakost, ljudska prava i rodna ravnopravnost središnji su aspekti svih ciljeva. Vlade moraju osigurati poticajno okruženje u kojemu je moguć angažman civilnog društva i njegovo slobodno djelovanje.

U izvještaju su spomenute i sljedeće teme:

  • Neka prioritetna područja (kružno gospodarstvo, plava ekonomija, digitalizacija)
  • Fer mehanizam tranzicije
  • Važnost javnog sektora u pružanju usluga građanima, važnost lokalne proizvodnje u kontekstu pandemije
  • Teme održivog razvoja integrirane u obrazovni sustav
  • Solidarnost, borba protiv nejednakosti, pravedno društvo i zaštita ljudskih prava
  • Uloga civilnog društva u postizanju Agende 2030. pristupom odozdo prema gore
  • Jačanje upravljanja okolišem i razvoj koherentnih politika, a ne sektorskih
  • Regionalna suradnja, partnerstvo kroz npr. čista goriva (vodik)
  • Pomoć EU zemljama istočnog i južnog Mediterana kroz razvojnu pomoć EU i druge programe, u područjima kao što je obrazovanje ili rješavanje pitanja nedostatka vode.

Pandemija će pridonijeti preispitivanju mnogih aspekata našega života. Pitanje je samo hoće li zemlje žrtvovati napredak postignut u posljednjih nekoliko godina u pogledu održivosti i blagostanja u zamjenu za brzi gospodarski oporavak.

Izvještaj u PDF formatu možete preuzeti OVDJE

 

Pin It on Pinterest

Share This