Zaklade lokalne zajednice

U posljednjih nekoliko godina, u neprofitnom se sektoru, sve više promišlja o razvoju zajednice na lokalnoj razini, jačanju filantropije te mogućoj ulozi filantropskih organizacija lokalne zajednice, čija je svrha prikupljanje, upravljanje i preraspodjela financijskih i drugih korisnih sredstava za zajednicu.

// Vezani dokumenti //

Kako se mnoge međunarodne organizacije koje su zadnjih 10-ak godina pružale tehničku i financijsku pomoć povlače s naših područja, potrebno je razmišljati o drukčijim načinima financiranja, a zaklade lokalnih zajednica predstavljaju jedan od mogućih modela. 

Takve zaklade imaju ujedno i ulogu čimbenika socijalnog razvoja i pozitivnih društvenih promjena u lokalnim zajednicama, a decentralizacijom sredstava otvara se prostor za njihov procvat…

KONCEPT ZAKLADE

Zaklada (o zakladništvu u svijetu i u Hrvatskoj može se više naći u knjizi G. Bežovan, Civilno društvo, Zagreb: Nakladni zavod Globus. 2004.) je imovina, neprofitna organizacija sa svojstvom pravne osobe, osnovana radi postizanja određene dobrotvorne, humanitarne, kulturne, prosvjetne i slične svrhe. U pravilu nastaje da pojedinac ali često i poduzeća, odrede osnivanje zaklade i sredstva (financijska sredstva, neko pravo ili imovinu) koje trebaju poslužiti postizanju namijenjene svrhe.

Koncept zaklade veoma je star. U početku su zaklade osnivane radi podmirivanja potreba i razvoja lokalnih zajednica, gradova i regija. Razvojem industrije i trgovine osnivaju se zaklade koje djeluju na razini nacionalnih zajednica. Zaklade u razvijenim zemljama igraju veoma važnu ulogu u modernizaciji društava u 20. stoljeću. Zahvaljujući poreznim poticajima pojedinci i poduzeća osnivaju zaklade kako bi doprinijeli kvaliteti življenja i razvoju ljudskih potencijala. Zaklade u razvijenim zemljama redovito dodjeljuju potpore kroz sustav javnih natječaja.

Zaklade su najrazvijenije u SAD-u, gdje značajan broj zaklada ima i međunarodne programe davanja potpora. U novije vrijeme sve značajniju ulogu u razvoju zakladništva imaju velike korporacije. U Europi postoje četiri različite kategorije zaklada; neovisne zaklade, zaklade trgovačkih društva, zaklade koje podupire vlada te zaklade koje prikupljaju sredstva u okviru kojih su i zaklade lokalnih zajednica. Novi trend razvoja zakladništva u zapadnim zemljama povezan je upravo uz razvitak zaklada lokalnih zajednica (engl. community foundations ).

Zaklade lokalnih zajednica imaju kratku povijest u mnogo zemalja s iznimkom SAD-a i Kanade, gdje postoje već dugi niz godina. U SAD-u postoje od 1914. godine kada je osnovana prva zaklada u Clevelandu. Danas, postoji više od 600 takvih institucija u SAD-u, te 113 u Kanadi. U Europi, prve takve zaklade osnovane su u Velikoj Britaniji kasnih 70-ih godina prošlog stoljeća, danas ih postoji cca 70 te 30-ak u Njemačkoj. Značajan je porast zaklada u Srednjoj i Istočnoj Europi 80-ih i 90-ih godina 20. stoljeća (npr. Poljska 12, Slovačka 5, Bugarska 13).

Povijest zaklada u Hrvatskoj

Počeci zakladništva u Hrvatskoj povezani su uz djelovanje Katoličke crkve. U 15. i 16. stoljeću aktivne su bile misne i stipendijske zaklade. U 19. stoljeću veliki je broj zaklada osnivan za prosvjetne svrhe i kulturu. U Hrvatskoj su bile razvijene i zaklade u dobrotvorne svrhe, zaklade građana u komunalne svrhe, zaklade za poticanje gospodarske djelatnosti, mirovinske zaklade te zaklade koje su doprinosile razvoju zdravstva.

Današnja situacija nije ni približno ista kao prije 2. svjetskog rata, iako se u posljednje vrijeme počelo s oživljavanjem nekih starih zaklada te registriranjem novih. Zaklade su bile značajan čimbenik političkog, socijalnog i gospodarskog razvoja u Hrvatskoj. Nažalost, danas društveni okvir nije poticajan za razvoj zaklada i kulture zakladništva.

Društvene funkcije zaklada lokalnih zajednica

Zaklade lokalnih zajednica koriste lokalnoj zajednici pomocijom lokalnog dobrovoljnog rada i aktivnosti te osjećaju lokalnog identiteta i odgovornosti. Zaklade lokalnih zajednica unapređuju i lokalnu filantropiju. Iako se često smatra kako zaklada ima primarnu funkciju prikupljanja i raspodjele sredstava, ona ima i ulogu čimbenika socijalnog razvoja i pozitivnih socijalnih promjena.

Zaklade lokalnih zajednica su i katalizator aktiviranja socijalnog kapitala. Ovdje se stvaraju nove veze među pojedincima, to jest socijalne mreže te norme uzajamnosti i pouzdanosti koji omogućuju društvene akcije. Društvene mreže pojedinaca, skupina i organizacija temeljne su sastavnice socijalnog kapitala. Zaklade mogu poslužiti kao sredstvo za jačanje sudjelovanja građana i osnaživanje zajednica. U svakoj zajednici zaklade započinju lokalni ljudi kojima su poznata načela razvoja i koji su odlučili mijenjati svoje zajednice. To su, prije svega, ljudi koji žele aktivno sudjelovati u promjenama svoje okoline, maksimalno koristeći vlastite resurse poštujući načela supsidijarnosti o potrebi preuzimanja svih zadataka koji mogu biti riješeni na lokalnoj razini. To bi ujedno trebalo značiti da država prebacuje svoje odgovornosti na niže razine, a lokalne vlasti i organizacije civilnog društva postaju djelotvornije u rješavanju niza potreba lokalne zajednice.

OBILJEŽJA ZAKLADE LOKALNE ZAJEDNICE

Nekoliko je ključnih obilježja zaklada lokalnih zajednica: zaklada je registrirana pravna osoba – neovisna, neprofitna, civilna i nevladina organizacija prema posebnom zakonu (Zakon o zakladama i fundacijama [NN 36/95 i 64/01]) ; djeluje na određenom zemljopisnom području (općina, grad, županija); rad je usmjeren na potrebe zajednice, rješavanje problema od općeg interesa i poboljšanje kvalitete života u zajednici; zaklada daje male financijske potpore, jača inicijative koje služe zajednici (ukupnom stanovništvu ili određenoj grupi) ili široj regiji; financira se iz različitih izvora, s većim udjelom iz same zajednice te iz sva tri sektora, javnog, gospodarskog te nevladinog, neprofitnog; sredstva mogu davati i pojedinci iz zemlje ili dijaspore; rad nadzire tijelo sastavljeno od istaknutih osoba iz zajednice, donatora, predstavnika institucija i sl.; zaklada posjeduje zakladnu imovinu (iako je za pretpostaviti da u početku te organizacije u Hrvatskoj neće moći prikupiti značajnu imovinu koja bi se sačuvala kao glavnica, a da bi se rad financirao od prihoda).

O ISTRAŽIVANJU U PILOT ZAJEDNICAMA

Svrha cjelokupnog istraživanja je bila istražiti je li u Hrvatskoj i do koje mjere moguć koncept filantropije u lokalnim zajednicama, koji bi pomogao zajednici na način da stanovnici pomognu sami sebi te da se s malim financijskim sredstvima, ali s dobrom voljom, dogode stvarne promjene.

Obzirom da je koncept zaklade lokalne zajednice uglavnom nepoznat te obrađuje “virtualnu organizaciju”, proces je osim na istraživanje, bio usmjeren i na informiranje i edukaciju lokalnih aktera te na njihovo motiviranje za sudjelovanje. U istraživanju se polazi od činjenice da sredstva u obliku novca i druge imovine postoje u svakoj zajednici, čak i u ekonomski najugroženijim područjima te da su filantropske pobude univerzalne. Istraživanje je provedeno u pilot-zajednicama na otoku Hvaru, Krapinsko-zagorskoj županiji, u Osijeku i Rijeci.

Ciljevi istraživanja koje je s partnerima Ri-centar, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, proveo ODRAZ na lokalnoj razini bili su sljedeći: 1. Ispitati postoje li ili ne postoje mogućnosti za razvoj filantropije na lokalnoj razini te za financiranje aktivnosti civilnih inicijativa koje doprinose boljoj kvaliteti života u zajednici i 2. Ispitati postoji li ili ne postoji mogućnost i realnost osnivanja zaklada lokalnih zajednica u Hrvatskoj. Uz ove ciljeve, utvrđeni su i dodatno podciljevi: 1. Ispitati je li zajednica dovoljno zainteresirana i odlučna u davanju podrške procesu osnivanja ZLZ, 2. Saznati postoji li dovoljan kapacitet za suradnju između lokalne vlasti, gospodarstva i civilnog sektora, 3. Ispitati postoje li financijski, ljudski i organizacijski resursi za osnivanje ZLZ.

Zaključci i preporuke istraživanja

Na osnovi provedenog istraživanja u četiri pilot zajednice, može se zaključiti da su prepoznate mogućnosti te da postoje pretpostavke za osnivanje zaklada lokalnih zajednica u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja, kao i neka inozemna te hrvatska iskustva govore da bi država trebala igrati puno aktivniju ulogu u razvoju zakladništva. U Hrvatskoj bi bilo dobro kad bi npr. Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva razvila poseban program potpora razvoju zaklada lokalnih zajednica kao strategije razvoja institucija ukorijenjenog civilnog društva. Ukorijenjeno civilno društvo podrazumijeva uključenost šireg kruga dionika, zauzete dionike, dijalog o problemima, pripadanje institucija lokalnim dionicima, identitet zajednice i izgradnju javnih dobara. U tekstu Studije predložen je mogući model državne potpore.

Osim toga, kako bi se potaknuo razvoj zakladništva i lokalne filantropije u Hrvatskoj, nekoliko je ključnih preporuka proizašlo iz istraživanja:

  1. u obrazovne programe potrebno je uključiti teme filantropije i civilnog društva,
  2. u suradnji s medijima stalno raditi na izgradnji pozitivnih stavova o davanjima u općekorisne svrhe s posebnim naglaskom na misijama zaklada u modernim društvima,
  3. organizirati okrugle stolove i tribine o mogućnostima razvoja ZLZ po cijeloj zemlji,
  4. u suradnji dionika na lokalnoj razini promovirati koncept partnerstva i dijaloga čiji bi okvir bio razvoj ZLZ,
  5. Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva treba otvoriti program razvoja ZLZ što podrazumijeva davanje donacija ZLZ i
  6. analizom postignuća i razvojnih problema ZLZ te učenjem iz inozemnog iskustva potrebno je osnovati domaću ekspertnu skupinu za ovo područje razvoja.

 

Pin It on Pinterest

Share This