Mogu li građani financirati klimatsku tranziciju gradova?
Energetska obnova zgrada, novi tramvaji, sunčane elektrane i više zelenila u gradovima dio su planova kojima europski gradovi nastoje smanjiti emisije stakleničkih plinova. No, između ambicioznih klimatskih ciljeva i njihove provedbe često stoji isto pitanje: tko će to platiti? Odgovor se sve češće traži i izvan tradicionalnih izvora financiranja. Građani ne moraju biti samo korisnici klimatske tranzicije – mogu postati njezini ulagači, suvlasnici i aktivni partneri.
Kada je energetska zajednica ZEZ Sunce 2024. otvorila poziv za ulaganje u sunčanu elektranu na krovu križevačke tržnice, građani su prikupili 140.000 eura u samo deset dana. Ukupno 127 građana postalo je suvlasnicima solarne elektrane i pokazalo da klimatska tranzicija ne mora biti rezervirana samo za velike investitore. Među ulagačima su i zaposlenici ODRAZ-a.
Primjer iz Križevaca otvara pitanje: mogu li slični modeli postati važan dio financiranja klimatskih projekata i u drugim gradovima?
Mnogi gradovi već imaju klimatske planove, pripremljene projekte i jasno postavljene ciljeve. No, kada dođe vrijeme za energetsku obnovu stotina zgrada, elektrifikaciju javnog prijevoza ili razvoj obnovljivih izvora energije, postaje jasno da gradski proračuni sami nisu dovoljni. Zato se sve više pažnje posvećuje pitanju kako privući dodatna ulaganja i kako projekte pretvoriti iz dobrih ideja u provedive investicije.
Gradovi u središtu europske klimatske politike
Europska unija postavila je gradove u središte klimatske tranzicije. Kroz Misiju za klimatski neutralne i pametne gradove (EU Cities Mission) podržava 112 gradova koji nastoje postići klimatsku neutralnost do 2030. godine i pritom postati primjeri drugim europskim gradovima. Među njima je i Zagreb.
Jedan od ključnih alata Misije su Klimatski ugovori gradova (Climate City Contracts), dokumenti koji ne sadrže samo planove smanjenja emisija, nego i procjene potrebnih ulaganja i načina njihova financiranja. Gradovi pritom ne traže samo dodatna sredstva, nego i nove modele suradnje s građanima, poduzetnicima, financijskim institucijama i javnim sektorom.
Kako bi gradovima pomogao prijeći put od planiranja do provedbe, program NetZeroCities je 2024. pokrenuo Climate City Capital Hub. Mnogi klimatski projekti ostaju na razini planova jer gradovi teško pronalaze investitore i odgovarajuće modele financiranja. Climate City Capital Hub pokrenut je upravo kako bi pomogao gradovima pretvoriti projekte u investicije spremne za financiranje i provedbu.
Riječ je o vrlo velikim financijskim potrebama. Prema analizi organizacije Bankers without Boundaries, gradovima uključenima u europsku Misiju za klimatski neutralne gradove do 2030. godine potrebno je oko 307 milijardi eura dodatnih ulaganja. Neke procjene govore da bi ukupni investicijski jaz mogao dosegnuti i 650 milijardi eura.
Budući da javni proračuni i europski fondovi ne mogu sami pokriti tako velike potrebe, sve se više pažnje usmjerava prema privatnim ulaganjima. Upravo zato raste interes za modele koji građanima omogućuju da u klimatskoj tranziciji ne budu samo korisnici promjena, nego i njihovi sufinancijeri.
Građani žele više od uloge potrošača
Dok se o financiranju klimatske tranzicije najčešće govori kroz europske fondove, nacionalne programe ili velika privatna ulaganja, diljem Europe razvija se i drugačiji model. Građani se udružuju kako bi zajednički ulagali u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i sudjelovali u upravljanju projektima.
Što su energetske zajednice?
Energetske zajednice okupljaju građane, lokalne vlasti i druge dionike koji zajednički proizvode energiju te sudjeluju u upravljanju projektima. Cilj nije samo ostvarivanje dobiti, nego i stvaranje društvenih i okolišnih koristi koje ostaju u lokalnoj zajednici.
Građani pritom mogu ostvariti povrat na ulaganje, sudjelovati u donošenju odluka te imati koristi od lokalno proizvedene energije, ovisno o modelu pojedine zajednice.
Takve energetske zajednice danas su sastavni dio europskih energetskih politika. Europska komisija i Zajednički istraživački centar (JRC) ističu da one mogu povećati prihvaćenost obnovljivih izvora energije, privući dodatna privatna ulaganja, smanjiti energetsko siromaštvo i omogućiti da dio koristi od energetske tranzicije ostane u lokalnoj zajednici.
Energetske zajednice samo su jedan od modela uključivanja građana. U nekim europskim gradovima građani ulažu i putem lokalnih zelenih obveznica, crowdfunding kampanja ili posebnih investicijskih fondova namijenjenih projektima obnovljive energije i energetske učinkovitosti. Zajedničko im je da stanovnicima omogućuju izravno sudjelovanje u financiranju projekata od kojih koristi ima lokalna zajednica.
Od lokalnih inicijativa do europskog pokreta
Križevački projekt nije usamljen primjer. Diljem Europe građani već desetljećima sudjeluju u financiranju i razvoju projekata obnovljive energije, bilo kroz energetske zadruge, energetske zajednice ili druge oblike zajedničkog ulaganja.
Jedan od najpoznatijih primjera dolazi iz Belgije. Energetska zadruga Ecopower danas okuplja više od 72.000 građana koji zajednički ulažu u proizvodnju obnovljive energije. Krajem 2024. godine zadruga je upravljala s 29 vjetroturbina i više od 250 sunčanih elektrana te je tijekom te godine u nove projekte obnovljive energije uložila više od 28 milijuna eura.
Slični modeli postoje u Njemačkoj, Danskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj, gdje građani sudjeluju u vlasništvu solarnih i vjetroenergetskih projekata te dijele koristi od proizvedene energije. Prema europskoj mreži REScoop.eu, u Europi danas djeluje oko 2.500 energetskih zajednica koje okupljaju više od dva milijuna građana.
Ipak, građansko ulaganje nije bez izazova. Takvi projekti zahtijevaju visoku razinu povjerenja, transparentno upravljanje i jasno definirana pravila. U pojedinim državama razvoj energetskih zajednica usporavaju složeni administrativni postupci, a ulaganja, kao i kod drugih investicijskih projekata, nose određene rizike.
Kako građani u Hrvatskoj ulažu u obnovljivu energiju
Hrvatska je još u ranoj fazi razvoja energetskih zajednica, no posljednjih godina pojavljuje se sve više lokalnih inicijativa. Projekti Križevački sunčani krovovi (2018. i 2019.) bili su prvi primjeri građanske energije i grupnog ulaganja u Hrvatskoj. Građani su ulagali kroz mikrozajmove Zelenoj energetskoj zadruzi (ZEZ), a zauzvrat dobivali povrat zajma s kamatom. U ta dva projekta sudjelovalo je ukupno 90 građana. ZEZ Sunce (2024.) na krovu Gradske tržnice je drugačiji model: riječ je o energetskoj zajednici organiziranoj kroz zadrugu, a građani ulažu kupnjom članskih uloga i postaju suvlasnici solarne elektrane. To je bila prva solarna elektrana u Hrvatskoj u stopostotnom vlasništvu građana.
“Željela sam da moj novac ostane u lokalnoj zajednici i istovremeno doprinese proizvodnji čiste energije”, izjavila je naša kolegica, jedna od ulagačica u projekt ZEZ Sunce.
Primjer Križevaca pokazuje kako se lokalna vlast, građani i organizacije mogu povezati oko zajedničkog energetskog projekta te dio potrebnih ulaganja osigurati sudjelovanjem građana.
Uz projekte u Križevcima, razvijaju se i energetske zajednice te zadružni modeli na otoku Krku, u Rugvici, Ivanić-Gradu i drugim sredinama. To pokazuje da interes građana za aktivnije sudjelovanje u energetskoj tranziciji postoji, iako razvoj i dalje usporavaju regulatorne prepreke, složeni administrativni postupci i nedovoljna informiranost građana.
Takvi primjeri pokazuju da sudjelovanje građana ne mora stati na javnim raspravama i savjetovanjima. Kroz energetske zajednice građani mogu postati aktivni partneri u razvoju svojih zajednica te izravno sudjelovati u projektima koji donose lokalne gospodarske, društvene i okolišne koristi.
Od europskih strategija do lokalnih projekata
Posljednjih desetak godina europske politike sve snažnije potiču uključivanje građana u proizvodnju i upravljanje energijom. Energetske zajednice više nisu zanimljivi pojedinačni eksperimenti, nego dio službenog europskog okvira za energetsku tranziciju.
Za gradove uključene u europsku Misiju klimatski neutralnih gradova važno je i to što sve veći naglasak više nije samo na planiranju nego na provedbi. Nakon izrade klimatskih planova i investicijskih strategija, fokus se prebacuje na pronalaženje konkretnih izvora financiranja i partnerstava koja mogu omogućiti provedbu projekata na terenu.
Hrvatska još nije među europskim predvodnicima građanske energije, no posljednjih godina otvoren je prostor za razvoj energetskih zajednica građana i zajednica obnovljivih izvora energije. Istodobno, revidirani nacionalni energetski i klimatski plan predviđa snažnije korištenje obnovljivih izvora energije i nastavak dekarbonizacije gospodarstva.
Od korisnika do suvlasnika
Kada se govori o klimatskoj tranziciji, najčešće se spominju europske strategije, investicijski planovi i veliki infrastrukturni projekti. No, njezin uspjeh ovisit će i o tome koliko će uspjeti uključiti lokalne zajednice i građane. Iskustva energetskih zajednica pokazuju da građani mogu aktivniju ulogu od one koju im tradicionalni energetski sustav dodjeljuje, ne samo kao potrošači, nego i kao proizvođači, ulagači i suvlasnici energetskih projekata.
U vremenu kada europski gradovi traže stotine milijardi eura za klimatsku tranziciju, jednako je važno pitanje kako pronaći potrebna sredstva i kako građane uključiti kao partnere u promjenama. Primjeri poput Križevaca pokazuju da takvi modeli već postoje i da mogu istodobno jačati lokalnu otpornost, sudjelovanje građana i ulaganja u održivu budućnost.
Jedna od zanimljivijih prilika klimatske tranzicije upravo je u tome da dio ulaganja, vlasništva i koristi ostane u zajednicama u kojima se promjene događaju, umjesto da građani budu samo promatrači ili krajnji korisnici.
Korisne poveznice
Europske politike i inicijative
- EU Mission: Climate-Neutral and Smart Cities
https://research-and-innovation.ec.europa.eu/funding/funding-opportunities/funding-programmes-and-open-calls/horizon-europe/eu-missions-horizon-europe/climate-neutral-and-smart-cities_en
https://netzerocities.app/resource-4240
- NetZeroCities
https://netzerocities.eu/mission-cities/ - Climate City Capital Hub
https://netzerocities.eu/capital-hub/
https://www.bwb.earth/climate-city-capital-hub/
- Citizen Energy Advisory Hub
https://citizens-energy.ec.europa.eu/start-your-energy-journey/municipalities_en - JRC Energy Communities
https://ses.jrc.ec.europa.eu/energy-communities - Build up: Energy communities and citizen-led initiatives for sustainability in buildings
- eu – European federation of energy communities
https://www.rescoop.eu/
Hrvatske politike i primjeri
- Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan RH 2021.-2030. (ažurirana verzija 2025.)
https://mzozt.gov.hr/UserDocsImages//klimatske_aktivnosti/ostali_dokumenti//NECP_Update_HRV_HR.pdf - ZEZ Sunce
https://arhiva.zez.coop/zez-sunce/
#KlimatskaTranzicija #GrađanskaEnergija #EnergetskeZajednice #ZEZSunce #ClimateNeutralCities #OdrživiGradovi #ObnovljiviIzvoriEnergije #EnergetskaTranzicija #LokalniRazvoj #SudjelovanjeGrađana #NetZeroCities #EUCitiesMission #NZCPodrška
Fotografija: Magnific