Izvješće o stanju klime u Europi 2025: Europa se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka
U fokusu izvješća nalazi se pregled klimatskih uvjeta tijekom 2025. godine, ali i dugoročnih trendova koji pokazuju kako se europski klimatski sustav mijenja. Analiza obuhvaća temperaturu zraka i mora, hidrološke uvjete, stanje ledenjaka i snježnog pokrivača, kao i ekstremne događaje poput toplinskih valova, suša, poplava i šumskih požara.
Jedna od ključnih poruka izvješća jest da se Europa zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka, što ima dalekosežne posljedice za ekosustave, gospodarstvo i kvalitetu života. U usporedbi s predindustrijskim razinama, Europa se do danas zagrijala za oko 2,5 °C. Brzina zagrijavanja nije jednaka u svim dijelovima kontinenta – najizraženija je u istočnoj Europi, dijelovima srednje Europe te u europskom Arktiku. Na ovaj trend utječe više međusobno povezanih čimbenika, uključujući promjene u vremenskim obrascima, povećano sunčevo zračenje, smanjenje onečišćenja zraka, smanjenje snježnog pokrivača te specifičnosti geografije pojedinih regija.
Među najzanimljivijim nalazima ističe se nagli porast dana s toplinskim stresom, dok se istodobno bilježi rekordno nizak broj dana s hladnim stresom – čak 90 % Europe imalo je manje takvih dana od prosjeka. Južna Europa zabilježila je više dana od prosjeka s barem ‘jakim’ toplinskim stresom.
Promjene su izrazito vidljive i u morskom okolišu. Temperatura površine mora u europskom području dosegnula je najviše vrijednosti otkako postoje mjerenja, i to četvrtu godinu zaredom, dok je čak 86 % mora barem jedan dan bilo zahvaćeno ‘jakim’ morskim toplinskim valovima. U svakoj od posljednje tri godine, sva područja Sredozemnog mora zabilježila su barem jedan dan s ‘jakim’ uvjetima morskog toplinskog vala. Od sredine srpnja do početka kolovoza, ‘teški’ uvjeti morskog toplinskog vala zabilježeni su u Norveškom moru, istodobno s toplinskim valom nad Fenoskandijom.
Tijekom 2025. godine velik dio kontinenta bio je pogođen dugotrajnim i raširenim sušnim uvjetima – zabilježene su među najsušnijim vrijednostima vlažnosti tla u posljednja tri desetljeća. Sušniji od prosjeka uvjeti vlažnosti tla trajali su veći dio godine i zahvatili velika područja Europe. U svibnju je 35 % Europe bilo pogođeno ‘ekstremnom’ poljoprivrednom sušom.
Obrasci padalina bili su izrazito neujednačeni – dok su neka područja bilježila dugotrajni manjak padalina, druga su bila pogođena epizodama iznadprosječnih padalina, što povećava rizik od poplava. Sušniji od prosjeka uvjeti prevladavali su na velikom području od sjeverozapadne do istočne Europe, a za sjeverozapadnu i srednju Europu 2025. bila je jedna od deset najsušnijih godina od 1979., što je u izrazitom kontrastu s iznimno vlažnim uvjetima 2023. i 2024. godine. Proljeće je dodatno pokazalo snažne regionalne razlike u padalinama, s izraženo sušnim uvjetima u sjeverozapadnoj i srednjoj Europi te znatno vlažnijim uvjetima u okolnim regijama, dok je udio europskog kopna pogođenog ekstremnim padalinama bio ispod prosjeka i znatno manji nego u nekim prethodnim godinama, posebno kada je riječ o najekstremnijim događajima.
Ekstremni događaji dodatno su obilježili godinu. Oluje i poplave u Europi uzrokovale su najmanje 21 smrtni slučaj te pogodile oko 14.500 ljudi. Šumski požari odnijeli su još najmanje tri života i pogodili oko 500 osoba. Toplinski valovi zahvatili su Europu od Mediterana do Arktičkog kruga, uključujući i drugi najsnažniji toplinski val zabilježen u Europi u srpnju. Oluje i poplave pogodile su dijelove Europe, no ukupno gledano ekstremne oborine i poplave bile su manje raširene nego u posljednjim godinama. Zabilježena je rekordna površina opožarenih područja – više od milijun hektara, što jasno pokazuje kako kombinacija visokih temperatura i suše povećava rizik od požara.
Izvješće o stanju klime u Europi 2025. naglašava ozbiljnost klimatskih promjena te istodobno ukazuje i na važnost djelovanja. Klimatski trendovi više nisu izolirani ili rijetki događaji – oni postaju nova realnost Europe, s posljedicama koje se osjećaju u svim sektorima, od zdravlja i energetike do poljoprivrede i urbanog razvoja.
Izvješće stoga predstavlja ključan izvor informacija za donositelje odluka, stručnjake i širu javnost. Razumijevanje ovih podataka prvi je korak prema učinkovitijim politikama prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena, ali i prema izgradnji otpornijih zajednica u uvjetima sve izraženijih klimatskih rizika.
#NetZeroCities #NZCpodrškaHR #KlimatskiNeutralniGradovi #EuropskoKlimatskoIzvješće #ESOTC2025 #KlimatskePromjene
Izvori:
https://climate.copernicus.eu/ten-charts-discover-european-state-climate-2025-report
https://climate.copernicus.eu/esotc/2025