El Niño kao upozorenje: jesu li naše lokalne zajednice spremne na klimatske rizike?
Jedna od najsnažnijih pojava El Niña u posljednjim desetljećima ponovno skreće pozornost na rizik od ekstremnih vremenskih pojava. No, upozorenje iz Tihog oceana otvara i pitanje koje je važno za svako hrvatsko mjesto i grad: koliko su naše zajednice spremne nositi se s posljedicama klimatskih promjena koje sve češće i intenzivnije pogađaju i Hrvatsku?
Hoće li tijekom sljedećeg toplinskog vala u naselju biti dovoljno hlada? Može li lokalni sustav vodoopskrbe izdržati dugotrajnu sušu? Koliko su gradovi i općine spremni na klimatske ekstreme? Takva pitanja postaju sve važnija dok Svjetska meteorološka organizacija (WMO) upozorava da bi aktualni El Niño mogao biti među najjačima u posljednjim desetljećima te potrajati najmanje do veljače 2027., dok bi se njegovi klimatski učinci mogli osjećati i tijekom ostatka godine.
Temperature površine mora u tropskom Pacifiku već su znatno iznad prosjeka, što može utjecati na vremenske obrasce diljem svijeta.
„Ovaj iznimni El Niño zahtijeva iznimnu pripravnost i odlučno djelovanje“, poručila je glavna tajnica WMO‑a Celeste Saulo. Poruka je jasna: otpornost zajednica ne gradi se nakon katastrofe, nego prije nje.
Fenomen koji mijenja vremenske obrasce diljem svijeta
El Niño je prirodni klimatski fenomen povezan s neuobičajenim zagrijavanjem površinskih voda u središnjem i istočnom dijelu Tihog oceana. Takve promjene utječu na atmosfersku cirkulaciju, raspored oborina i temperature daleko izvan pacifičke regije.
Iako El Niño nije posljedica klimatskih promjena, njegovi se učinci danas preklapaju s globalnim zagrijavanjem, što povećava vjerojatnost toplinskih valova, suša i drugih vremenskih ekstrema. Znanstvenici upozoravaju da kombinacija prirodne klimatske varijabilnosti i dugoročnog zagrijavanja planeta može dodatno povećati pritisak na prirodne resurse, infrastrukturu i javne službe.
Klimatski rizici u Hrvatskoj: zašto nas El Niño treba zanimati?
Iako Hrvatska nije među područjima koja El Niño izravno pogađa, upozorenja povezana s ovim fenomenom podsjećaju da klimatski rizici ne poznaju granice. Posljednjih godina bilježimo sve češće toplinske valove, dugotrajne suše, šumske požare, poplave i olujna nevremena.
Prema podacima Državng hidrometeorološkg zavoda (DHMZ), broj toplinskih valova u Hrvatskoj udvostručio se u posljednjih deset godina, a prosječne ljetne temperature kontinuirano rastu. Oluja koja je u srpnju 2023. pogodila Zagreb i druge dijelove Hrvatske pokazala je koliko su gradovi ranjivi na ekstremne vremenske događaje: tisuće stabala je srušeno, promet je bio poremećen, a brojna kućanstva ostala su bez električne energije. Dodatno, poljoprivrednici u Slavoniji suočavaju se sa sve češćim sušama, priobalna područja s povećanim rizikom od požara, a brojni gradovi s problemima odvodnje tijekom intenzivnih oborina.
Primjeri dobre prakse: lokalne mjere koje donose rezultate
Postoje i primjeri dobre prakse: Grad Zadar je na području Bokanjca izgradio 12 retencijsko‑infiltracijskih bazena koji zadržavaju oborinsku vodu, smanjuju rizik od plavljenja i štite vodocrpilište Bokanjac. Uz te površine provodi se i projekt „Zeleni val“, u sklopu kojeg je posađeno 95 stabala, a ukupno je planirano 500, dok je na području grada i otoka u posljednjih godinu dana posađeno više od 1.500 stabala. Takvi projekti pokazuju kako lokalne mjere prilagodbe mogu konkretno smanjiti klimatske rizike.
Utjecaj na svakodnevni život
Posljedice klimatskih promjena utječu na proizvodnju hrane, dostupnost vode, energetsku sigurnost, zdravlje stanovništva, turizam i funkcioniranje javnih usluga. Posebno su ugrožene starije osobe, kronični bolesnici, osobe s invaliditetom i kućanstva s nižim prihodima.
Zato se uspješnost prilagodbe klimatskim promjenama ne mjeri samo infrastrukturnim zahvatima. Jednako je važno mogu li stanovnici pravodobno dobiti upozorenja, imaju li pristup sigurnim i rashlađenim prostorima tijekom toplinskih valova te koliko brzo nakon nepogode mogu dobiti potrebnu pomoć.
Od reakcije na katastrofe prema pripremi za rizike
Diljem Europe gradovi traže načine kako se bolje pripremiti za toplinske valove, suše i poplave. Ulažu u zeleniju infrastrukturu, zaštitu prostora koji zadržavaju vodu, prilagodbu javnih prostora ekstremnim temperaturama te sustave ranog upozoravanja koji pomažu smanjiti rizike za ljude i gospodarstvo.
Europska unija takva rješenja podržava kroz Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama i Misiju za prilagodbu klimatskim promjenama. Međutim, stvarne promjene nastaju tek kada se europski ciljevi pretvore u lokalne odluke, ulaganja i dobro pripremljene javne službe.
Hrvatska: strategija postoji, ali provedba kasni
Hrvatska je 2020. godine usvojila Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu. Time je postavljen važan okvir za djelovanje, no bez usvojenog Akcijskog plana, bez jasnih rokova, odgovornosti i financijskih mehanizama postoji opasnost da planirane mjere ostanu na razini dokumenata, dok se zajednice s posljedicama klimatskih promjena suočavaju tek kada se ekstremni događaji već dogode.
Otpornost se gradi i među ljudima
Kad nestane električne energije nakon olujnog nevremena, kada toplinski val traje danima ili kada poplavljena prometnica prekine pristup naselju, nije presudna samo kvaliteta infrastrukture. Jednako su važni protok informacija, koordinacija službi i dostupnost pomoći građanima.
Prilagodba klimatskim promjenama zato zahtijeva suradnju lokalne i regionalne samouprave, javnih službi, znanstvene zajednice, gospodarstva, organizacija civilnog društva i samih građana. Organizacije civilnog društva pritom imaju važnu ulogu kroz edukaciju, informiranje, uključivanje građana u donošenje odluka te provedbu projekata koji doprinose otpornosti zajednica.
Vrijeme za pripremu je prije sljedeće krize
Upozorenja povezana s El Niñom podsjećaju da su klimatski rizici već dio stvarnosti s kojom se suočavaju zajednice diljem Hrvatske. Na prirodne klimatske cikluse ne možemo utjecati, ali možemo povećati sposobnost svojih zajednica da se pripreme i prilagode.
Otpornost zajednica gradi se prije požara, poplave ili oluje – ulaganjem u prevenciju, jačanjem javnih službi, zaštitom najranjivijih skupina i uključivanjem građana u planiranje lokalnog razvoja. El Niño je samo podsjetnik: vrijeme za pripremu je sada.
#ElNiño #KlimatskePromjene #PrilagodbaKlimatskimPromjenama #OtpornostZajednica #LokalniRazvoj #CivilnoDruštvo #SudjelovanjeGrađana #KlimatskaOtpornost #ZelenaTranzicija #LokalneZajednice #ClimateAdaptation #ResilientCommunities #EUAdaptationMission #NetZeroCities #NZCPodrškaHR
Fotografija: Magnific