Kružno gospodarstvo – ključna poluga za postizanje ciljeva održivog razvoja

Sedam načela Luksemburškog odbora za održivi razvoj

Kružno gospodarstvo se često spominje kao ključno rješenje za provedbu Globalnog cilja br. 12 o održivoj potrošnji i proizvodnji.

No, kružno je gospodarstvo snažan alat za postizanje nekoliko drugih ciljeva održivog razvoja, uključujući cilj br. 6 (čista energija), cilj br.8 (gospodarski rast), cilj br.11 (održivi gradovi), cilj br.13 (klimatske promjene), cilj br.14 (oceane) i cilj br. 15 (život na kopnu).

Implementacija kružnog gospodarstva podrazumijeva, međutim, promjenu paradigme u stvaranju vrijednosti i temeljne modifikacije na više razina postojećeg društveno-ekonomskog sustava. Stoga je potrebno pružiti jasne vizije i smjernice, kao i uključiti sve javne i privatne dionike u zajedničku izgradnju novih proizvoda i lanaca vrijednosti.
U procesu suradnje s dionicima iz privatnog i javnog sektora, Luksemburški odbor za održivi razvoj nedavno je definirao sedam načela za kružno gospodarstvo, koja su integrirana u luksemburšku nacionalnu makroekonomsku strategiju za promicanje i razvoj kružnog gospodarstva:

1. Stvaranje vrijednosti
2. Sustavnost i holistički pristup
3. Dva ciklusa
4. Zdravlje, dobrobit i pozitivni učinci
5. Obnavljanje i regeneracija
6. Usredotočenost na različitost
7. Lokalno i podržavajuće.

Ovih je sedam načela ključno za održivo gospodarstvo s ciljem povećanja otpornosti, ali i otpornosti zemlje u cjelini. Oni su smjernice za sektorske i industrijske strategije, kao i za nacionalne makroekonomske strategije.

Kružni gospodarski model stvara vrijednost (1) ne samo gospodarsku, već i ekološku i društvenu, po samoj svojoj prirodi. Slijedeći načelo sudjelovanja, kojem Agenda 2030 pridaje veliku važnost, kružno se gospodarstvo temelji na interdisciplinarnom, sustavnom, holističkom i suradničkom pristupu (2). Eliminira pojam otpada oslanjajući se na dva različita ciklusa (3), biološki ciklus i tehnološki ciklus.
Kružno gospodarstvo doprinosi jačanju pozitivnih utjecaja na ljude i prirodu. Samo smanjenje negativnih utjecaja doista se ne smatra dovoljnim za održivi razvoj. Stoga su elementi poput zdravlja i blagostanja (4) sastavni dio kružnog gospodarstva.

Kružno gospodarstvo je po svojoj prirodi restorativno i regenerativno (5). Doprinosi očuvanju i jačanju ekosustava i promiče bioraznolikost. Nadalje, procesi tehnoloških ciklusa moraju biti osmišljeni za održavanje ili čak povećanje kvalitete korištenih resursa i proizvoda.
Promiče raznolikost (6) rješenja u svim aspektima, bilo tehničkim, gospodarskim, ekološkim ili društveno-kulturnim. Konačno, ovaj gospodarski model potiče lokalna rješenja i rješenja zasnovana na solidarnosti (7).

Ovih sedam načela mogu poslužiti kao smjernice za javne politike, ali ne samo! S obzirom na ključnu ulogu privatnog sektora u uspostavi kružnog gospodarstva, svi gospodarski sektori potiču se da zajedno usvoje ova načela, prilagode ih svojim proizvodima i poslovnim linijama te na taj način razviju i poboljšaju srodne vještine.

Za pretvaranje kružnog gospodarstva u komfornu zonu za dionike potreban je stalan razvoj projekata koji omogućuju posvećenim dionicima, tvrtkama i sektorima da uče i su-stvaraju kružni ekosustav. Ovdje opet sedam načela može poslužiti kao vrijedan alat za orijentaciju.

Pin It on Pinterest

Share This