Nevidljiva ruka migracija u jačanju gospodarstva Hrvatske?

U tekstu se provjerava teza da imigracije imaju pozitivan učinak na nacionalne ekonomije.

Autorica: Željka Kadlec, Veleučilište u Virovitici,
13. prosinca 2024.

U članku Zadarskog lista, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na medijske napise o povratku čak 17 tisuća Hrvata iz Irske.[1] Članci sličnog sadržaja objavljeni su i na drugim lokalnim  i nacionalnim portalima.[2] Govoreći o razlozima ovog trenda, premijer je istaknuo visok gospodarski rast na irskom tržištu, ali i snažan porast cijena stanovanja.

 

migracije u jačanju gospodarstva Hrvatske

Istaknuo je da je riječ o globalnom fenomenu urbanih središta, u kojima ubrzani ekonomski razvoj prati i drastičan rast cijena nekretnina te najma, što posljedično otežava pronalazak adekvatnog životnog prostora.[1] Sama izjava premijera potaknula je na promišljanje o doprinosu migranata na gospodarstvo određene zemlje, što je u slučaju irskog gospodarstva i činjenično točno. Dokazi upućuju da migranti pozitivno doprinose irskom gospodarstvu rješavanjem problema s nedostatkom radne snage, povećanjem produktivnosti i stvaranjem poreznih prihoda. Na primjer, izvješće Međunarodne organizacije za migracije ističe da su migranti pomogli povećati gospodarski rast i smanjiti nejednakost u zaradi u Irskoj.[2] Nadalje, Deloitteova analiza navodi da su strani državljani značajno doprinijeli sektorima poput zdravstva i graditeljstva, koji su ključni za gospodarstvo.[3] OECD također naglašava da imigranti osiguravaju bitne vještine potrebne na irskom tržištu rada, čime se jača pozitivan ekonomski učinak migracije.[4] Općenito, dokazi podupiru tvrdnju da migranti imaju značajan pozitivni utjecaj na irsko gospodarstvo.

Utjecaj migranata na razvoj gospodarstva

Sagledavajući stanje na globalnoj razini brojni izvori potvrđuju da migranti na različite načine pozitivno utječu na gospodarski rast. Primjerice, Međunarodni monetarni fond (MMF) izvještava da povećanje udjela migranata za 1 % u naprednim gospodarstvima dugoročno može dovesti do rasta BDP-a po stanovniku do 2 %. Između ostalog migranti popunjavaju upražnjena radna mjesta na tržištu rada čime omogućuju da se domaći radnici uključe u visokokvalificirane poslove, što dodatno povećava produktivnost.[5] Promatrajući američko tržište može se istaknuti kako imigranti čine značajan dio poljoprivredne radne snage (54,3 % kao ocjenjivači i sortirci) te 25,3 % ukupne poljoprivredne radne snage. U građevinarstvu je 2022. godine jedan od četiri radnika bio imigrant dok u zdravstvu popunjavaju 15,6 % radnih mjesta medicinskih sestara i 27,7 % pomoćnog zdravstvenog osoblja.[6] Time se može zaključiti kako priljev radnika imigranata ublažava nedostatak osoblja i stabilizira rast plaća[7], posebice tijekom oporavka nakon pandemije.[8] Nalazi pokazuju kako su imigranti u američkom gospodarstvu bitna karika za popunjavanje radne snage.[9]

Promatrajući stanje u Republici Hrvatskoj primjetan je nedostatak radne snage[10] u građevinarstvu i turizmu[11] te se hrvatsko gospodarstvo sve više oslanja na migrante da popuni te praznine. Brojni izvori potvrđuju izdavanje povećanog broja radnih dozvola stranim radnicima u Republici Hrvatskoj, za nekih 50-ak % u odnosu na 2021. godinu.[12] Primjetan je povećan broj izdanih dozvola za boravak i rad i u 2024. godini koji do 30. studenog 2024. godine iznosi 192 170 dozvola.[13] Nadalje, predviđanja pokazuju da bi Hrvatskoj do kraja desetljeća moglo trebati čak više od 400 000 stranih radnika kako bi zadovoljila svoje potrebe za radnom snagom.[14] To je u skladu sa širim trendom sve većeg useljavanja kako bi se suzbili učinci iseljavanja i sve manji broj stanovništva u regiji.[15] Analizom drugih studija ističe se doprinos migranata lokalnom gospodarstvu putem povećanja proizvodnje, inovacija, pa čak i plaća u nekim kontekstima.[16]

Doprinos migranata u ekonomskom smislu

Nadalje, nedavnim konsenzusom u SAD-u ukazalo se da su imigranti i tražitelji azila ključni pokretači gospodarskog rasta, jačajući pozitivne ekonomske doprinose migranata. Tu se svakako može istaknuti dio bogatstva (96 %) generiranog imigrantskim radom i troškovima koji ostaje unutar države, kao i izdaci migranata u SAD-u koji potiču potražnju i stvaranje radnih mjesta u zemlji dolaska.[17] Iako je manji postotak (4 %) zarađenog novca, kojeg imigranti šalju natrag svojim obiteljima u zemlju iz koje su došli, nije zanemariv jer također doprinosi boljitku gospodarstva u toj zemlji. Prema portalu „Migration Data Portal“ novčane doznake premašuju službenu razvojnu pomoć i ključna su poveznica između migracije i razvoja.[18] Osim toga, studije pokazuju da doznake mogu činiti znatan dio BDP-a u nekim zemljama, ističući njihovu važnost u potpori obiteljima i lokalnim zajednicama.[19] To je u skladu sa širim razumijevanjem ekonomskih doprinosa migranata, koji uključuju novčane doznake kao ključnu komponentu njihovog financijskog utjecaja i na matičnu zemlju i na zemlju domaćina.[20]

Kulturna raznolikost kao doprinos migranata

Osim ekonomskog aspekta, migranti povećavaju kulturnu raznolikost u gospodarstvima, što zauzvrat može imati pozitivne učinke na gospodarski rast. Kulturna raznolikost kao posljedica migracija može potaknuti tehnološke inovacije i gospodarski rast osobito u gospodarstvima u razvoju, ali isto tako i više novih ideja i poslovanja kao što se vidi u kontekstu SAD-a gdje je priljev imigranata u korelaciji s porastom broja prijava patenata.[21]  Također se može istaknuti kako migranti donose različite talente i vještine koje povećavaju produktivnost i životni standard u naprednim gospodarstvima.[22]

Integracija migranata

Ono što se može istaknuti kao problem pri imigriranju stanovništva jesu visoki troškovi stanovanja i ograničena dostupnost pristupačnih opcija, što može dovesti do povećane konkurencije za stanovanje i viših cijena, što je istaknuo i premijer Plenković u svom obraćanju za Zadarski list.[23] Nadalje, priljev migranata povezan je s porastom ilegalne imigracije, što predstavlja izazov za hrvatsku vladu u smislu resursa i infrastrukture te integracije migranata u hrvatsko društvo.[24] Raspravom između poslodavaca i sindikata te promišljanjem o donošenju što kvalitetnijeg Zakona o strancima od strane Hrvatskog sabora, Hrvatska pokazuje pozitivan dijalog za poboljšanjem integracije stranih radnika u društvo.[25] MMF-u ističe da su učinkovite politike useljavanja i tržišta rada poput jezične obuke i podrške pri traženju posla ključne za uspješnu integraciju migranata na tržište rada, čime se povećava njihov ekonomski doprinos zemljama domaćinima. Osim toga, OECD naglašava da je razumijevanje utjecaja migracija na tržište rada ključno za osmišljavanje učinkovite politike migracije radne snage i integracije, što dodatno podupire tvrdnju da ekonomske politike igraju značajnu ulogu u integraciji migranata. Međutim, plaće u Hrvatskoj su među najnižima u Europskoj uniji što otežava ekonomsku integraciju migranata.[26]

Zaključno se može reći da migranti imaju važnu ulogu u razvoju gospodarstva određene zemlje što potkrjepljuju i prethodno navedeni dokazi. Time je izjava premijera o utjecaju migranata na irsko gospodarstvo, potaknula i potvrdila tezu da su migranti nevidljiva ruka u jačanju gospodarstva na području Republike Hrvatske kao i na globalnoj razini.

 

[1] https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/sve-vise-hrvata-vraca-se-kuci-iz-irske-njihov-broj-tamo-se-prepolovio-evo-zasto-to-vise-nije-obecana-zemlja-1436141 (30.11.2024.); https://www.vecernji.hr/vijesti/irska-vise-nije-obecana-zemlja-kuci-se-vratilo-17-tisuca-hrvata-1818845 (30.11.2024.)

[2] https://www.researchgate.net/publication/383264522_The_Economic_Impact_of_Increased_Migration_in_Ireland (2.12.2024.)

[3] https://www.deloitte.com/ie/en/services/tax/research/the-benefits-of-encouraging-an-international-workforce-to-come-here.html (2.12.2024.); https://publications.iom.int/books/managing-migration-ireland-social-and-economic-analysis (2.12.2024.)

[4] https://www.oecd-ilibrary.org/economics/migration-in-ireland_5jm0s94jzx5j-en (2.12.2024.)

[5] https://www.imf.org/en/Blogs/Articles/2016/10/24/migrants-bring-economic-benefits-for-advanced-economies (4.12.2024.)

[6] https://immigrationimpact.com/2024/07/02/immigrants-fill-us-labor-shortages-map-the-impact/ (5.12.2024.); https://www.csis.org/analysis/immigration-policy-solutions-shortages-critical-sectors-us-economy (5.12.2024.);

[7] https://cmsny.org/importance-of-immigrant-labor-to-us-economy/ (4.12.2024.)

[8] https://www.migrationpolicy.org/research/immigration-addressing-labor-shortages (5.12.2024.)

[9] https://immigrationforum.org/article/immigrants-as-economic-contributors-immigrants-fill-the-temporary-needs-of-american-employers/ (4.12.2024.); https://www.fwd.us/news/immigration-inflation/ (4.12.2024.); https://www.kansascityfed.org/research/economic-bulletin/rising-immigration-has-helped-cool-an-overheated-labor-market/ (4.12.2024.)

[10] https://www.elibrary.imf.org/view/journals/002/2024/247/article-A002-en.xml (5.12.2024.)

[11] https://etias.com/articles/croatia-labor-market-foreign-worker-influx (5.12.2024.)

[12] https://mup.gov.hr/UserDocsImages/statistika/2024/1/statistike%202023%20boravak%20i%20rad.pdf (5.12.2024.); https://www.iusinfo.hr/aktualno/u-sredistu/izmjene-i-dopune-zakona-o-strancima-59428 (4.12.2024.); https://mup.gov.hr/vijesti/bozinovic-cilj-nam-je-prvenstveno-zastita-domacih-radnika-i-povratak-iseljenika/294340 (5.12.2024.); https://www.france24.com/en/live-news/20240327-labour-crunch-forces-croatia-to-open-doors-to-asian-workforce (5.12.2024.)

[13] https://mup.gov.hr/UserDocsImages/statistika/2024/12/Mjesecne%20statisike%20studeni%202024.pdf (5.12.2024.)

[14] https://schengen.news/croatia-issuing-20000-work-permits-monthly-in-a-bid-to-address-labour-shortage/ (5.12.2024.); https://www.iusinfo.hr/aktualno/u-sredistu/izmjene-i-dopune-zakona-o-strancima-59428 (4.12.2024.); https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/otkriveno-koliko-je-u-2023-izdano-vise-radnih-dozvola-visokokvalificirano-je-samo-0-6-strane-radne-snage-15440614 (5.12.2024.)

[15] https://ecfr.eu/article/depopulation-blues-how-immigration-can-counter-emigration-in-the-balkans/ (5.12.2024.)

[16] https://www.imf.org/en/Blogs/Articles/2020/06/19/blog-weo-chapter4-migration-to-advanced-economies-can-raise-growth (4.12.2024.)

[17]  https://www.bu.edu/articles/2024/do-immigrants-and-immigration-help-the-economy/ (4.12.2024.); https://inequality.org/research/a-new-consensus-on-immigration/ (4.12.2024.)

[18] https://www.migrationdataportal.org/themes/remittances (6.12.2024.)

[19] https://lac.iom.int/en/blogs/five-contributions-migrants-growth-latin-american-economies (4.12.2024.)

[20] https://www.oecd.org/en/topics/sub-issues/economic-impact-of-migration.html (6.12.2024.)

[21] https://www.bu.edu/articles/2024/do-immigrants-and-immigration-help-the-economy/ (6.12.2024.); https://lac.iom.int/en/blogs/five-contributions-migrants-growth-latin-american-economies (4.12.2024.)

[22] https://www.imf.org/en/Blogs/Articles/2016/10/24/migrants-bring-economic-benefits-for-advanced-economies (4.12.2024.)

[23] https://www.quora.com/Why-are-migrants-in-Croatia-facing-cramped-and-expensive-housing (7.12.2024.)

[24] https://www.euronews.com/2023/09/29/croatia-sharp-rise-in-illegal-immigration-since-schengen-entry-last-year (7.12.2024.)

[25] https://www.iusinfo.hr/aktualno/u-sredistu/strani-radnici-trosak-ili-neophodna-potreba-61494 (6.12.2024.)

[26] https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/0023656X.2023.2280052 (7.12.2024.)

Izvor: odrzivaistina.hr
Slika: Unsplash

Projekt “Održiva istina” usmjeren je na smanjenje dezinformacija, misinformacija i malinformacija u javnom prostoru, a koje se odnose na područje održivog razvoja. Ključni naglasci projekta su jačanje informacijske pouzdanosti, sigurnost pri konzumiranju medijskih sadržaja, unapređenje kvalitete novinarstva te razvoj medijske pismenosti.

 

 

Financira Europska unija – NextGererationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

 

Pin It on Pinterest

Share This