Tehnologija napreduje, ali ljudi su i dalje najvažniji nositelji digitalne transformacije

U nastavku smo, u razgovoru sa stručnjacima, otvorili ključna pitanja o tome kako digitalna transformacija može biti dostupna svima, zašto su digitalne kompetencije nužne za ravnopravno sudjelovanje u obrazovanju i na tržištu rada te na koje načine možemo unaprijediti korištenje e-usluga u Hrvatskoj.

Što građani poručuju: edukacija, podrška i jednostavnije e-usluge

 U uvodnom dijelu, Magdalena Makar iz ODRAZ-a prikazala je rezultate i preporuke građana za jačanje digitalne pismenosti, inkluzije i kvalitete e-usluga u Hrvatskoj, izrađene u okviru projekta „Uključiva digitalizacija u EU-u (IDEU)”. Preporuke možete preuzeti OVDJE.

U središnjem dijelu izloženi su nalazi procesa crowdsourcinga, u kojem je sudjelovalo više od 2.260 građana iz šest zemalja, uključujući 360 sudionika iz Hrvatske. Građani su, kroz više faza (definiranje problema, predlaganje rješenja i glasanje), oblikovali konkretne preporuke koje idu u smjeru: jačanja digitalnih kompetencija u obrazovanju, boljeg pristupa podršci u zajednici, kvalitetnijih i jednostavnijih e-usluga te jačanja sigurnosti i povjerenja u digitalni prostor.

Prezentacija završava jasnom porukom: digitalna transformacija može uspjeti samo ako se istodobno razvijaju vještine građana, dostupna infrastruktura, jednostavne e-usluge i sustavna podrška – uz snažan fokus na ljude kao nositelje promjena.

Panel rasprava: STEM i digitalne kompetencije u praksi

Nakon uvoda uslijedila je panel rasprava o budućnosti obrazovanja, digitalnih vještina i ulozi ljudi u digitalnoj tranziciji.

Panel raspravu moderirala je direktorica ODRAZ-a Lidija Pavić‑Rogošić.

Na panelu su sudjelovali:

• Lidija Suman (Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije)
• Žarko Čižmar (Telecentar)
• Ksenija Banović (Prirodoslovna škola Vladimira Preloga)
• Paolo Zenzerović (Institut za edukacijsku tehnologiju / STEM edukator)
• Klara Čičin‑Šain (Infobip)

Na panelu su istaknuti ključni izazovi i preporuke vezane uz obrazovanje, digitalne kompetencije, umjetnu inteligenciju i društvene promjene. Posebna se pažnja posvećuje poticanju djevojaka na upis u STEM područja, pri čemu se uočava pad interesa u višim razredima osnovne škole zbog prisutnih stereotipa. Organiziranje događanja, vidljivost žena u znanosti te sustavno suzbijanje predrasuda prepoznati su kao ključni koraci.

U više navrata istaknuta je važnost razumijevanja razlike između pismenosti i kompetencija. Digitalna i medijska pismenost ne obuhvaćaju samo tehničku upućenost, već i kritičko promišljanje, odgovornost u dijeljenju sadržaja te sposobnost suočavanja sa složenim problemima. Emocionalne kompetencije autora i predavača, kao i iskustveno učenje povezano sa stvarnim životom, ključni su za motivaciju učenika i dublje razumijevanje gradiva.

Primjeri dobre prakse, uključujući škole s visokom razinom potpore, inovativnim pedagoškim pristupima i projektima održivosti, pokazuju potencijal uspješne integracije obrazovanja, lokalne zajednice i globalnih izazova. Interdisciplinarni pristupi, koji povezuju različita područja znanja i učenje kroz praksu, dodatno osnažuju učenike.

U području umjetne inteligencije, ističe se potreba za „AI first“ strategijama koje su utemeljene na ljudima i talentima. Brze promjene zahtijevaju sigurnije okruženje za učenje i etičko korištenje alata, uz paralelno jačanje kritičkog mišljenja, interdisciplinarnosti i sposobnosti rješavanja kompleksnih problema. Prepoznaje se i važnost programa pripravništva, kao i odgovorno korištenje AI alata s obzirom na zaštitu privatnosti i osjetljivih podataka.

Posebno se naglašava digitalni jaz – iako su tehnologije sveprisutne, mnogi ljudi, osobito u ruralnim područjima, nemaju pristup niti svijest o mogućnostima. Cjeloživotno učenje, dostupnost edukacija i bolja koordinacija lokalnih programa prepoznaju se kao temelj za pravedniju tranziciju i uključivost.

Naposljetku, više sudionika naglašava važnost ravnoteže između STEM-a i razvoja empatije. Bez odgovornog korištenja informacija, kritičkog promišljanja i interdisciplinarnog pristupa, rizik je stvaranje tehnički sposobnih, ali društveno otuđenih pojedinaca. Svi dionici – pojedinci, obrazovni sustav, poslovni sektor i država – dijele odgovornost za poticanje razvoja kompetentnog, empatičnog i uključivog društva spremnog na izazove budućnosti.

Zaključci (ključne poruke)

Ljudi ostaju najvažniji faktor uspjeha u STEM obrazovanju.

Tehnologija napreduje brže nego sustav pa su kritičko razmišljanje, fleksibilnost i znatiželja ključne vještine budućnosti.

Bez osnovnih digitalnih vještina nema kvalitetne digitalne tranzicije ni sigurnog korištenja umjetne inteligencije.

Digitalna sigurnost i zaštita podataka moraju biti sastavni dio edukacije.

Suradnja škola i poslovnog sektora (uključujući prakse i pripravništva) ključna je za ulazak mladih u STEM karijere.

Škole mogu djelovati odmah — ne treba čekati kurikularne reforme, a važni su i empatija, suradnja, solidarnost, igra i kreativnost kao temelji inovacijskog načina razmišljanja.

Događanje je organizirano u sklopu projekta „Uključiva digitalizacija u EU-u (IDEU)”, sufinanciranog iz programa Europske unije Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV), te projekta „Kad ODRASTEM”, koji financira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) – Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a (85%), uz sufinanciranje iz Državnog proračuna (15%).

Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija niti Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.