Digitalna Hrvatska mora biti za sve: priča o tome što građani stvarno trebaju
Digitalizacija više nije nešto što dolazi – ona je već tu. Utječe na to kako učimo, radimo, komuniciramo, koristimo javne usluge i sudjelujemo u društvu. No, jedno je jasno: digitalna transformacija može biti uspješna samo ako je uključiva. Upravo to poručuju građani koji su sudjelovali u europskom projektu IDEU-Uključiva digitalizacija u EU-u, u kojem je ODRAZ prikupio mišljenja i prijedloge građana iz cijele Hrvatske. Rezultat? Vrlo konkretne i jasne preporuke za digitalnu Hrvatsku koja nikoga ne zapostavlja.
Jedna starija gospođa je rekla nešto što dobro opisuje stanje digitalne transformacije u Hrvatskoj: “Ne bojim se interneta, bojim se da ću nešto krivo stisnuti.” A jedan srednjoškolac je dodao: “Nama je sve on-line, ali nas ne uče kako to stvarno i sigurno koristiti.”
Upravo takve priče, stvarne, svakodnevne, ljudske, oblikovale su preporuke građana koje je ODRAZ prikupio iz cijele Hrvatske. Iza brojki i analiza stoji jednostavna poruka: digitalna Hrvatska mora biti Hrvatska za sve.
Građani su govorili o svojim iskustvima. Neki su pričali o tome kako ne mogu ispuniti online obrasce. Drugi o tome da im djeca pomažu oko e‑Građana. Treći o tome da Internet u njihovom selu “puca” čim padne kiša.
Kada se sve te priče spoje, dobije se vrlo jasna slika: digitalizacija je korisna samo ako je jednostavna, dostupna i usmjerena na ljude.
Što građani žele od digitalne budućnosti?
U provedenom procesu hrvatski su sudionici prepoznali deset ključnih prepreka koje danas koče digitalnu uključenost. Proces je proveden metodom crowdsourcinga – riječ je o procesu u kojem građani iznose probleme, predlažu rješenja i glasaju za prijedloge koje smatraju najvažnijima.
Kada govore o digitalizaciji, građani najviše ističu sljedeće prepreke::
- nedostaci u obrazovnom sustavu te nedostatak kvalitetnih i dostupnih edukacija
- slaba digitalna pismenost te niska razina interesa i svijesti o važnosti digitalne pismenosti
- digitalna isključenost starijih osoba
- nedostatak lokalne podrške i praktične pomoći
- financijske prepreke, od cijene uređaja do pristupa internetu
- nepovjerenje u tehnologiju i kompleksne javne e-usluge koje odbijaju korisnike
- slabija digitalna infrastruktura u ruralnim područjima
- nedostatak IKT stručnjaka i odljev talenata
- diskriminacija žena, starijih i osoba s invaliditetom u digitalnom sektoru
Drugim riječima: digitalna transformacija neće biti uspješna ako ostane privilegij onih koji već imaju znanje, uređaje i podršku.
Koja rješenja građani najviše podržavaju?
Kada su dobili priliku predlagati rješenja, građani su bili iznenađujuće konkretni. Najviše glasova dobile su ideje koje jačaju digitalne kompetencije – od škole do treće životne dobi:
- obavezne digitalne kompetencije u školama
- stručno usavršavanje nastavnika
- praktični programi učenja za svakodnevni život
- digitalni mentori u lokalnim zajednicama
- jednostavnije i standardizirane javne e-usluge
- digitalni klubovi i praktična obuka za starije osobe.
Poruka je jasna: digitalna pismenost mora biti temelj, a ne luksuz.
Pet preporuka za uključivu digitalnu Hrvatsku
Na temelju svih prikupljenih priča, iskustava i prijedloga oblikovano je pet skupina preporuka koje bi, ako se provedu, mogle značajno smanjiti digitalni jaz:
- Reforma za digitalne kompetencije – digitalne vještine kao obavezni dio programa u osnovnim i srednjim školama, s naglaskom na praktičnu primjenu i online sigurnost te kritičko razumijevanje tehnologije.
- Cjeloživotno učenje i lokalna podrška – dostupna obuka, digitalni mentori u lokalnim zajednicama te knjižnice, udruge, obrazovne ustanove i digitalni centri kao mjesta koja pružaju pomoć svima, posebno starijima.
- Infrastruktura i siguran pristup – razvoj širokopojasne infrastrukture za bolji internet u ruralnim područjima, mobilni timovi za podršku te subvencije za uređaje i pristup internetu.
- Jednostavne i sigurne javne e-usluge – standardiziran dizajn koji je jednostavan i pristupačan što uključuje lakšu prijavu, testiranje s korisnicima različitih razina digitalnog znanja i kampanje o digitalnoj sigurnosti i zaštiti podataka.
- Tržište rada i razvoj talenata – mjere za zadržavanje stručnjaka, poticanje STEM-a i start-up ekosustava; ulaganje u prekvalifikacije te promicanje jednakih šansi za žene, osobe s invaliditetom i druge ranjive skupine u digitalnom svijetu.
Zaključak: digitalna Hrvatska mora biti – Hrvatska za sve
Ako pitate građane, digitalna transformacija nije samo tehnološki projekt. To je priča o jednakim mogućnostima, socijalnoj pravednosti, povjerenju, obrazovanju i dostupnosti. Priča o tome da nitko ne smije ostati “offline” u društvu koje postaje sve više “online”.
Ukratko, građani očekuju sustavne promjene: kvalitetnije obrazovanje za digitalno doba, lokalnu podršku za one kojima je najpotrebnija, dostupniji Internet i uređaje, jednostavnije e-usluge te uključivo tržište rada. Ako želimo uspješnu, inovativnu i otpornu digitalnu Hrvatsku, ona mora biti dostupna svima, ne samo onima koji već imaju znanje i resurse.
Građani su svoj dio posla odradili: jasno su rekli što im treba i što očekuju. Sada je red na donositeljima odluka da tu viziju pretvore u stvarnost.
Preporuke građana možete naći na sljedećoj poveznici.
Projekt „Uključiva digitalizacija u Europskoj uniji“ je sufinanciran iz programa Europske unije Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV).
Proces je proveden u šest europskih zemalja, pored Hrvatske i u Belgiji, Bugarskoj, Njemačkoj, Rumunjskoj i Španjolskoj. Kao rezultat provedenog procesa svaka je zemlja izradila svoje nacionalne preporuke za učinkovitije rješavanje digitalnog jaza. Preporuke su namijenjene donositeljima odluka i kreatorima politika na nacionalnoj i europskoj razini.
