Ruralna procjena i pravo na ostanak: ključne poruke 6. Hrvatskog ruralnog parlamenta
Kako osigurati da europske i nacionalne politike odgovore na stvarne potrebe ljudi koji žive izvan velikih gradova? To je bilo jedno od ključnih pitanja 6. Hrvatskog ruralnog parlamenta, održanog 29. i 30. rujna u Vinkovcima, gdje su sudionici raspravljali o tome kako politike mogu bolje odgovoriti na potrebe ljudi koji žive izvan velikih gradova.
Posebnu pozornost privuklo je predstavljanje nedavno usvojenog mišljenja Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) o procjeni učinka politika na ruralna područja (rural proofing), koje je predstavila Lidija Pavić-Rogošić, članica EGSO-a i direktorica ODRAZ-a. U središtu rasprava bili su budućnost ruralnih područja nakon 2027. godine, položaj mladih i žena te uloga pristupa LEADER.
Skup je okupio predstavnike ruralnih zajednica, lokalnih akcijskih grupa (LAG), javnih institucija, poljoprivrednike, poduzetnike, znanstvenu zajednicu i organizacije civilnog društva. Organizirali su ga Hrvatska mreža za ruralni razvoj, LEADER mreža Hrvatske i Nacionalna mreža Zajedničke poljoprivredne politike, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Program je obuhvatio budućnost Zajedničke poljoprivredne politike i ruralnog razvoja nakon 2027., pristup LEADER/CLLD, potrebe lokalnih zajednica te položaj mladih i žena u ruralnim područjima. Uz plenarna izlaganja i panel-rasprave održani su Rural Café, terenske radionice, predstavljanje lokalnih proizvoda i primjera dobre prakse.
Kvalitetan život ne osiguravaju samo poljoprivredne potpore
U uvodnom dijelu je Marinko Beljo, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, istaknuo je važnu ulogu mladih i žena u razvoju ruralnih područja.
„Žene su oduvijek bile stup hrvatskog sela, no danas one postaju nositeljice gospodarskih promjena. Mladima moramo ponuditi cjelokupan društveni i životni standard, od dostupnih dječjih vrtića i škola do moderne infrastrukture“, rekao je Beljo. Pozvao je sudionike da budu kritični i konstruktivni te naglasio da zaključci Parlamenta trebaju biti putokaz za nacionalne mjere i politike.
Državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Kristina Bilić naglasila je da ako želimo da u ruralnim područjima ostanu ljudi živjeti, „trebamo razmišljati što će biti za 10, 20 ili 30 godina. Pred nama je vrijeme programiranja za razdoblje poslije 2027. godine. Upravo je zato dobro što smo ovdje svi zajedno, da čujemo potrebe s terena“, poručila je.
Što slijedi nakon 2027. godine?
Sanja Krnić Bastać iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva predstavila je ključne elemente novog višegodišnjeg financijskog okvira EU-a 2028.-2034. te koncept nacionalnih i regionalnih partnerskih planova (NRPP) koji bi trebali objediniti provedbu različitih europskih politika nakon 2027. Naglasila je tri temeljna načela izrade partnerskih planova: usklađenost s prioritetima EU-a, prilagođenost nacionalnim i regionalnim izazovima te jačanje sinergija između različitih programa EU-a.
Istaknula je da horizontalna načela, poput klime i okoliša, socijalnih prava, ravnopravnosti spolova i načela „ne nanošenja štete okolišu“, ostaju obvezni dio planiranja.
Ruralna procjena kao preduvjet za pravednije politike
Predstavljajući nedavno usvojeno mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) o procjeni učinka politika na ruralna područja (rural proofing), Lidija Pavić-Rogošić, članica EGSO-a i direktorica ODRAZ-a, istaknula je kako život u ruralnim područjima ne ovisi samo o poljoprivrednoj politici nego i o odlukama u području zdravstva, obrazovanja, prometa, energije, digitalizacije i socijalnih usluga. Kao izvjestiteljica EGSO-ova mišljenja o ruralnoj procjeni, naglasila je kako ruralna područja moraju biti vidljiva u svim politikama Europske unije.
Ruralna procjena (rural proofing) podrazumijeva sustavno sagledavanje učinaka javnih politika na ruralna područja prije njihova usvajanja. Riječ je o alatu koji omogućuje donošenje djelotvornijih i teritorijalno pravednijih odluka.
Pitanje „Kako će ova odluka utjecati na ljude koji žive i rade u ruralnim područjima?“ trebalo bi postati sastavni dio procesa oblikovanja politika na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini.
Osvrnuvši se na budući višegodišnji financijski okvir Europske unije nakon 2027. godine, naglasila je da ruralna perspektiva mora postati horizontalno načelo svih politika i svih razina upravljanja. Također je istaknula da bi ruralna procjena trebala postati sastavni dio planiranja i provedbe nacionalnih i regionalnih partnerskih planova (NRPP), kako bi države članice pokazale na koji su način uzele u obzir učinke politika na ruralna područja.
Govoreći o inicijativi Pravo na ostanak (Right to Stay), naglasila je da mjesto stanovanja ne smije određivati pristup obrazovanju, javnim uslugama i zapošljavanju. Ruralna područja ne traže povlašten položaj, nego jednake životne šanse, a teritorijalna pravednost mora biti ugrađena već u fazi oblikovanja politika.
„Ruralna procjena vrijedi samo ako mijenja odluke. Ako želimo politike koje djeluju za sve, moramo misliti ruralno od samog početka“, zaključila je Lidija Pavić-Rogošić.
Ruralna procjena i Pravo na ostanak moraju postati stvarnost
Govoreći u ime European Rural Community Alliance (ERCA) i Europskog ruralnog parlamenta (ERP), Tom Jones je povezao rasprave iz Vinkovaca s aktualnim europskim raspravama o demografskim promjenama, teritorijalnoj koheziji i budućnosti ruralnih područja nakon 2027.
Podržao je inicijativu Pravo na ostanak i na povratak, istaknuvši kako će njena provedba zahtijevati konkretne mjere država članica, aktivno uključivanje lokalnih zajednica i civilnog društva te sustavno praćenje teritorijalnih nejednakosti.
Upozorio je da se politički zamah stvoren Dugoročnom vizijom za ruralna područja ne smije izgubiti nakon 2027. godine. Kao jedan od prioriteta izdvojio je jačanje ruralne procjene kako bi ruralni građani imali ravnopravan pristup javnim uslugama i razvojnim prilikama.
Mladi ne odlučuju o ostanku samo na temelju jedne potpore
Rasprava o mladima pokazala je da odluka o ostanku ili povratku u ruralne zajednice ne ovisi samo o poljoprivrednim potporama. Jednako su važni stanovanje, dostupnost javnih usluga, prijevoz i digitalna infrastruktura. Kao primjer uspješnog razvoja predstavljen je pčelar Adam Knežević koji je obiteljsko gospodarstvo proširio na više od 800 košnica.
Žene su pokretačice promjena
U panelu „Žene kao nositeljice promjena u ruralnim područjima“ naglašena je njihova ključna uloga u razvoju ruralnog poduzetništva, turizma, društvenih usluga i očuvanju lokalne baštine. Za snažnije uključivanje žena i dalje su potrebni bolji uvjeti financiranja, edukacije i podrške.
LEADER daje zajednicama priliku da same određuju prioritete
Važno mjesto u programu imao je pristup LEADER/CLLD, utemeljen na uključivanju lokalnih dionika u određivanje razvojnih prioriteta i odlučivanje o projektima.
Lokalne akcijske grupe povezuju lokalnu samoupravu, gospodarski sektor i civilno društvo te omogućuju da razvojni prioriteti ne budu određeni isključivo odozgo. Međutim, za njihovo djelovanje nisu dovoljna samo projektna sredstva. Potrebni su stabilni kapaciteti, veće povjerenje u lokalno odlučivanje i manje administrativnih prepreka.
Drugog dana programa predstavljena je i platforma LEADER Youth, usmjerena na uključivanje mladih u aktivnosti lokalnog razvoja.
Zaključci: ruralna područja trebaju pravedne politike, ne samo potpore
Rasprave u Vinkovcima pokazale su široko slaganje oko jednog pitanja: ruralna područja trebaju više od financijskih potpora. Potrebne su politike koje će jednaku pozornost posvetiti dostupnosti usluga, kvaliteti života, uključivanju lokalnih zajednica i teritorijalnoj pravednosti.
Uoči pregovora o europskom proračunu nakon 2027. godine sudionici su poručili da ruralna područja ne smiju biti promatrana samo kroz poljoprivredu, nego kao mjesta života, rada i razvoja. U tom su se kontekstu ruralna procjena i pravo na ostanak nametnuli kao dvije ključne poruke 6. Hrvatskog ruralnog parlamenta.
Na sljedećim poveznicama možete naći:
#RuralniParlament #6.HRP #RuralniRazvoj #RuralnaProcjena #EGSO #EESC #ERCA #ERP #LEADER #Žene #Mladi