Utjecaj sna i teorija zavjere na mentalno zdravlje

Mentalno zdravlje usko je povezano s održivim razvojem jer doprinosi produktivnosti, socijalnoj uključenosti i smanjenju nejednakosti. Promicanje mentalnog blagostanja ključni je dio 3. Cilja održivog razvoja  „Zdravlje i dobrobit“, koji naglašava važnost zdravog života i dobrobiti za sve ljude. Članak kroz eksplicitne izjave „San je ključan za mentalno zdravlje“ i “Loš san povećava paranoju i depresiju” govori o mentalnom zdravlju. Analizirajući znanstvena istraživanja, potvrđeno je kako tijekom sna mozak obrađuje informacije, obnavlja se i regulira emocije, što doprinosi boljoj koncentraciji, raspoloženju i otpornosti na stres [2]. Istraživanja također dokazuju kako je nedostatak sna povezan s povećanim rizikom od anksioznosti, depresije i smanjenih kognitivnih funkcija [3], [4]. Iako je istraživanje znanstveno potkrjepljeno te postoji statistička povezanost između lošeg sna i većeg prihvaćanja teorija zavjere, ono ne dokazuje uzročnost i ne može se s potpunom sigurnošću reći da “loš san uzrokuje” vjerovanje u teorije zavjere.

U svrhu potvrđivanja, odnosno opovrgavanja, tvrdnji ovog članka u sklopu projekta Održiva istina odgovor stručnjaka na ovu temu nas je uputio na znanstveno istraživanje [5], koje pokazuje da pospanost povećava interpretativne kognitivne pristranosti te su osobe sklonije pogrešno tumačiti razne socijalne situacije kao prijeteće. Takva pojačana osjetljivost na prijetnju može djelomično objasniti zašto nedostatak sna povećava sklonost vjerovanju u teorije zavjere. Teorije zavjere negativno utječu na mentalno zdravlje jer potiču strah, nepovjerenje i osjećaj bespomoćnosti. Istraživanja također pokazuju da dugotrajna izloženost takvim sadržajima povećava razinu stresa i može dovesti do paranoičnih obrazaca mišljenja [6]. U kombinaciji s nedostatkom sna, koji smanjuje sposobnost kritičkog razmišljanja, pojedinci postaju još osjetljiviji na dezinformacije. Održavanje zdravih navika spavanja i kritičkog odnosa prema informacijama stoga su važni koraci u zaštiti mentalnog zdravlja u suvremenom digitalnom okruženju.

Zaključak

Tvrdnja da loš san može povećati sklonost vjerovanju teorijama zavjere znanstveno je utemeljena i točna. Dostupni znannstveni dokazi potvrđuju da manjak sna narušava emocionalnu regulaciju i povećava interpretativne pristranosti, što u kombinaciji s izloženosti teorijama zavjere može negativno utjecati na mentalno zdravlje. Održavanje kvalitetnog sna i kritičkog odnosa prema informacijama ključni su za očuvanje mentalnog blagostanja.

1. Provjeri.hr (2025). Znanstvenici tvrde – Loš san je „ulaznica“ u klub teoretičara zavjera. https://provjeri.hr/znanstvenici-tvrde-los-san-je-ulaznica-u-klub-teoreticara-zavjera/ (20.10.2025.)
2. Walker, M. (2017). Why we sleep: Unlocking the power of sleep and dreams. Scribner. https://books.google.hr/books/about/Why_We_Sleep.html?id=ZlU3DwAAQBAJ&redir_esc=y (30.10.2025.)
3. Harvard Medical School. (2021). Sleep and mental health. Harvard Health Publishing. https://www.health.harvard.edu (29.10.2025.)
4. Salamon, M. (2025). Too much sleep may harm cognitive performance. Harvard Health Publishing. https://www.health.harvard.edu/mind-and-mood/too-much-sleep-may-harm-cognitive-performance (29.10.2025.)
5. Barber, L., Budnick, C.J. (2015). Turning molehills into mountains: Sleepiness increases workplace interpretive bias. Journal of Organizational Behavior, J. Organiz. Behav. 36, str. 360–381 DOI: 10.1002/job.1992 (29.10.2025.)
6. van Prooijen, J.W., Douglas, K.M. (2018). Belief in conspiracy theories: Basic principles of an emerging research domain. European Journal of Social Psychology, 48(7), str. 897–908. https://doi.org/10.1002/ejsp.2530 (3.11.2025.)

Slika: Unsplash
Izvor: odrzivaistina.hr

Projekt “Održiva istina” usmjeren je na smanjenje dezinformacija, misinformacija i malinformacija u javnom prostoru, a koje se odnose na područje održivog razvoja. Ključni naglasci projekta su jačanje informacijske pouzdanosti, sigurnost pri konzumiranju medijskih sadržaja, unapređenje kvalitete novinarstva te razvoj medijske pismenosti.

Financira Europska unija – NextGererationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.