Utjecaj klimatskih promjena na pojavu alergija

Klimatske promjene u Hrvatskoj manifestiraju se kroz porast prosječnih temperatura, promjene u obrascima oborina, češće suše i ekstremne vremenske događaje — što pogoduje većoj ranjivosti različitih sektora[2]. U Hrvatskoj je prema određenim istraživanjima [3] zabilježen značajan porast prosječne temperature u posljednjim desetljećima. Između ostalog oborine su postale više varijabilne: u nekim dijelovima opada broj dana s oborinama, ali raste intenzitet pojedinačnih padalina [4]. Na obalnim područjima klimatske promjene uzrokuju promjene u morskim strujama i valovima što povećava rizik od obalne erozije, narušava morsku biološku raznolikost te ugrožava infrastrukturu i naseljena područja [5]. S obzirom na sve navedeno  može se istaknuti kako klimatske promjene sve više utječu i na zdravlje ljudi te gospodarstvo – donose veći rizik od toplinskih valova, povećavaju troškove sanacije šteta nakon ekstremnih vremenskih događaja te dodatno izlažu opasnosti starije osobe i druge ranjive skupine [6].

U svrhu potvrđivanja, odnosno opovrgavanja, teme ovog članka u sklopu projekta Održiva istina zamolili smo Hrvatski zavod za javno zdravstvo za više informacija o utjecaju klimatskih promjena na porast alergija i njihov intenzitet. Ravnateljstvo navedene institucije nam je odgovorilo kako “klimatske promjene uistinu sve više utječu na ljudsko zdravlje, osobito na respiratorne bolesti i alergije. Povećanje temperature, koncentracije CO₂ i promjene u kvaliteti zraka pogoduju većoj proizvodnji i širenju peludi te produljuju sezonu alergija. U Europi peludna groznica pogađa između 4 – 30 % odraslih, a broj osjetljivih na ambroziju mogao bi porasti na 77 milijuna ljudi pri globalnom zatopljenju od 2 °C. U Hrvatskoj se bilježi porast alergija na pelud, osobito ambrozije, čijem širenju pogoduju toplija i suša ljeta. Procjenjuje se da svaki deseti stanovnik Hrvatske pokazuje osjetljivost na pelud ambrozije, a najugroženija su urbana i kontinentalna područja. Istraživanja u Zagrebu potvrđuju porast alergijskog rinitisa kod djece i promjenu profila osjetljivosti prema peludima. Klimatske promjene tako pojačavaju već postojeće zdravstvene rizike i povećavaju opterećenje zdravstvenog sustava. Prema podacima Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske, više od pola milijuna ljudi godišnje koristi zdravstvenu zaštitu zbog najučestalijih alergijskih bolesti, s vidljivim porastom u zadnjih nekoliko godina [7], [8], [9], [10].”

 Zaključak

Tvrdnja je znanstveno utemeljena i točna. Dostupni znanstveni dokazi potvrđuju da klimatske promjene imaju izravan i neizravan utjecaj na pojavu i jačanje alergijskih bolesti. Više temperature, ranija proljeća i toplije jeseni produljuju sezonu peludi i povećavaju razinu alergena u zraku. Povećane koncentracije CO₂ dokazano potiču rast biljaka i veću proizvodnju peludi (npr. ambrozija proizvodi i do dvostruko više peludi u takvim uvjetima). Ekstremne oborine i poplave stvaraju uvjete za rast plijesni, dok toplinski valovi i onečišćenje zraka pogoršavaju simptome astme i respiratornih alergija. Širenje invazivnih vrsta i promjene u geografskom rasprostranjenju biljaka dovode do pojave alergena u područjima gdje ih ranije nije bilo. Svi navedeni nalazi potvrđeni su u izvješćima Svjetske zdravstvene organizacije [11], Međuvladinog panela za klimatske promjene [12], Europske agencije za okoliš [13] i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo [14]. Klimatske promjene doista utječu na produljenje sezone peludi, povećanje koncentracije alergena i širenje alergijskih bolesti. Potrebno je, međutim, istaknuti da intenzitet učinaka može varirati ovisno o regiji i lokalnim klimatskim uvjetima.

Izvori:

1. Klimatske promjene i njihov utjecaj na alergije. Index vijesti. http://metro-portal.hr/klimatske-promjene-i-njihov-utjecaj-na-alergije/153403 (20.10.2025.)
2. Climate change, The climate of Croatia. Climate Change Post. https://www.climatechangepost.com/countries/croatia/climate-change/?  (20.10.2025.)
3. Vrsalović, A., Andrić, I., Bonacci, O., Kovčić, O. (2023). Climate Variability and Trends in Imotski, Croatia: An Analysis of Temperature and Precipitation. Atmosphere 2023, 14(5), 861. https://www.mdpi.com/2073-4433/14/5/861 (22.10.2025.)
4. Droughts, Vulnerabilities – Croatia. Climate Change Post. https://www.climatechangepost.com/countries/croatia/droughts/ (22.10.2025.)
5. Moulin, A., Mentaschi, L., Clementi, E., Verri, G., Mercogliano, P. (2024). Projections of the Adriatic wave conditions under climate changes. Front. Clim., Sec. Predictions and Projections Volume 6. https://www.frontiersin.org/journals/climate/articles/10.3389/fclim.2024.1409237/full? (18.10.2025.)
6. Boromisa, A.M. (2025). Depopulation and aging–challenges for Croatia’s climate resilience. Front Sociol. 2025 Jun 18;10:1564299. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC12218250/ (22.10.2025.)
7. European climate and health observatory. Dokazi o klimatskim promjenama i zdravlju. Učinci na zdravlje. Aeroalergeni. Dostupno na: https://climate-adapt.eea.europa.eu/hr/observatory/evidence/health-effects/aeroallergens (27.10.2025.)
8. IPCC. Climate Change 2022: Impacts, Adaptation and Vulnerability. Working Group II Contribution to the IPCC Sixth Assessment Report. Dostupno na: https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg2/chapter/chapter-13/#13.7.1.2 (27.10.2025.)
9. EIGHTH NATIONAL COMMUNICATION AND FIFTH BIENNIAL REPORT OF THE REPUBLIC OF CROATIA UNDER THE UNITED NATIONS FRAMEWORK CONVENTION ON CLIMATE CHANGE (UNFCCC). Dostupno na: https://unfccc.int/sites/default/files/resource/NC8_BR5_HR_resubmission.pdf? (27.10.2025.)
10. Topalušić, I., Stipić Marković, A., Artuković, M., Dodig, S., Bucić, L., Lugović Mihić, L. (2022). Divergent Trends in the Prevalence of Children’s Asthma, Rhinitis and Atopic Dermatitis and Environmental Influences in the Urban Setting of Zagreb, Croatia. Children 2022, 9, 1788. https://doi.org/10.3390/children9121788 (27.10.2025.)
11. World Health Organization. (2021). Climate change and health. WHO Fact Sheet. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/climate-change-and-health (22.10.2025.)
12. Intergovernmental Panel on Climate Change. (2022). Climate Change 2022: Impacts, adaptation and vulnerability. Contribution of Working Group II to the Sixth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change. Cambridge University Press. https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg2/ (23.10.2025.)
13. European Environment Agency. (2022). Climate change as a threat to health and well-being in Europe: focus on heat and infectious diseases EEA Report 7/2022. https://www.eea.europa.eu/en/analysis/publications/climate-change-impacts-on-health (22.10.2025.)
14. Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. (2025). Peludna prognoza. https://stampar.hr/hr/peludna-prognoza (28.10.2025.)

Slika: Unsplash
Izvor: odrzivaistina.hr

Projekt “Održiva istina” usmjeren je na smanjenje dezinformacija, misinformacija i malinformacija u javnom prostoru, a koje se odnose na područje održivog razvoja. Ključni naglasci projekta su jačanje informacijske pouzdanosti, sigurnost pri konzumiranju medijskih sadržaja, unapređenje kvalitete novinarstva te razvoj medijske pismenosti.

Financira Europska unija – NextGererationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.