Prešućuje li Europska komisija migrante kao počinitelje nasilja nad ženama?

Tekst sugerira da Europska komisija (EK) u svojim dokumentima i porukama o nasilju nad ženama namjerno prešućuje migrante kao počinitelje nasilja, dok naglašava teme poput prisilnih brakova i ženskog genitalnog sakaćenja. Ujedno se navode statistike njemačkog BKA kao dokaz da su počinitelji bez njemačkog državljanstva navodno nad-zastupljeni, što implicira da EK prikriva stvarne uzroke. Ovaj članak provjerava točnost tvrdnji analizom službenih dokumenata EK-a, statističkih izvještaja i izvora EU institucija.

Europska komisija u svojim strateškim dokumentima, uključujući Gender Equality Strategy 2020–2025 i pripadajuće godišnje izvještaje (European Commission, 2024), nasilje nad ženama definira kao oblik rodno uvjetovanog nasilja koje proizlazi iz strukturalne neravnopravnosti. U njima se detaljno navode najčešći oblici nasilja: partnersko, seksualno, psihičko i digitalno kao i specifični oblici poput prisilnih brakova i ženskog genitalnog sakaćenja. Komisija se pri tome izravno oslanja na Istanbulsku konvenciju (Council of Europe, 2011), koja propisuje da se nasilje nad ženama mora analizirati rodno i univerzalno, a ne prema etničkim, nacionalnim ili migracijskim kriterijima. Stoga činjenica da se u dokumentima EK-a ne koristi kategorija „migranti“ ne predstavlja prikrivanje, nego je posljedica međunarodnog pravnog okvira koji definira metodologiju izvještavanja.

U članku se navodi statistika njemačkog Bundeskriminalamta (BKA), prema kojoj su u slučajevima obiteljskog nasilja neki počinitelji bili bez njemačkog državljanstva (Bundeskriminalamt, 2024). Međutim, BKA u svojim izvještajima nigdje ne tvrdi da je migracijski status uzročni faktor nasilja, niti ga povezuje s inherentnom sklonošću nasilju. Njemačko Ministarstvo obitelji (BMFSFJ, 2024) ističe da većinu počinitelja obiteljskog nasilja čine njemački državljani, što je proporcionalno udjelu stanovništva. Nadalje, BKA navodi da rizik od nasilja korelira s čimbenicima poput ekonomskog stresa, prethodne izloženosti nasilju, siromaštva i obiteljskih okolnosti, a ne s državljanstvom. Članak stoga podatke interpretira selektivno i bez konteksta, kako bi se stvorio dojam da je migracijski status ključan faktor.

Prema najvećem europskom istraživanju nasilja nad ženama, istraživanju Europske agencije za temeljna prava (FRA, 2024), oko jedne trećine žena u EU-u doživjelo je neki oblik fizičkog ili seksualnog nasilja. FRA pritom naglašava da se nasilje pojavljuje u svim društvenim skupinama i da su najčešći počinitelji partneri i poznate osobe, a ne osobe određenog etničkog ili migracijskog podrijetla. Istraživanje također ne pokazuje povezanost nasilja s migracijskim statusom kao primarnim prediktorom. Stoga tvrdnja da EK „prešućuje“ ključni uzrok nasilja ne nalazi potvrdu u najrelevantnijim empirijskim podacima u EU-u.

Navođenje prisilnih brakova i ženskog genitalnog sakaćenja u dokumentima EK-a dio je dosljednog međunarodnog pristupa borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja, a ne odvlačenje pažnje od drugih oblika nasilja. Ovi su oblici nasilja jasno definirani u Istanbulskoj konvenciji (Council of Europe, 2011) i u dokumentima UN-a. Komisija ih navodi kao dio sveobuhvatnog spektra nasilja, zajedno s drugim dominantnim oblicima kao što je partnersko nasilje, koje je najraširenije u EU-u.

Kontekst i objašnjenje

Članak Narod.hr interpretira metodološki pristup Europske komisije kao namjernu selekciju informacija, iako se Komisija pridržava međunarodnih pravnih standarda i analitičkih načela koja određuju da se nasilje nad ženama mora analizirati kao rodno uvjetovan fenomen. Korištenje BKA statistika bez konteksta stvara dojam da je migracijski status presudan, iako njemačke institucije same ne daju takvo tumačenje. Istodobno, najvažniji europski istraživački izvori, uključujući FRA-u, potvrđuju da se nasilje nad ženama ne može svesti na jednu društvenu skupinu. Ovakve interpretacije mogu utjecati na javni diskurs stvaranjem pogrešnih zaključaka o uzrocima nasilja i stigmatiziranjem određene populacije.

Zaključno, ocjena točnosti: djelomično točno / manipulativno

Provjerom dostupnih izvora utvrđuje se da je točno da EK ne koristi termin „migranti“ u izvještajima o nasilju nad ženama i da ističe prisilne brakove i FGM kao oblike rodno uvjetovanog nasilja. Međutim, interpretacija da se time prikrivaju stvarni uzroci nasilja ne nalazi potporu u dokumentima EK-a, u analitičkim standardima Istanbulske konvencije ni u statističkim izvještajima FRA-e i BKA-a. Selektivna upotreba statistike i izostanak konteksta rezultiraju manipulativnim zaključkom. Stoga se ukupna tvrdnja ocjenjuje kao djelomično točna u pogledu opisa dokumenata, ali manipulativna u interpretaciji.

BMFSFJ – Bundesministerium für Familie, Senioren, Frauen und Jugend. (2024). Lagebericht Gewalt gegen Frauen in Deutschland. BMFSFJ. https://www.bmbfsfj.bund.de/resource/blob/93970/957833aefeaf612d9806caf1d147416b/gewalt-paarbeziehungen-data.pdf

Bundeskriminalamt. (2024). Partnerschaftsgewalt – Kriminalstatistische Auswertung. Bundeskriminalamt. https://www.bka.de/DE/AktuelleInformationen
/StatistikenLagebilder/Lagebilder/Partnerschaftsgewalt/
partnerschaftsgewalt_node.html

Council of Europe. (2011). Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence (Istanbul Convention). Council of Europe. https://www.coe.int/en/web/gender-matters/council-of-europe
-convention-on-preventing-and-combating-violence-against-women-and-domestic-violence

European Commission. (2024). Gender Equality Strategy 2020–2025: Annual progress report. European Union. https://commission.europa.eu/strategy-and-policy/policies/justice-and-fundamental-rights/gender-equality/gender-equality-strategy_en

European Union Agency for Fundamental Rights. (2024). Violence against women: EU-wide survey results. FRA. https://fra.europa.eu/en/publication/2014/violence-against-women-eu-wide-survey-main-results-report

Narod.hr. (2024). Europska komisija o nasilju nad ženama: Ne spominju migrante, a ističu prisilne brakove i sakaćenje. https://narod.hr

Izvor: odrzivaistina.hr
Slika: Unsplash

Projekt “Održiva istina” usmjeren je na smanjenje dezinformacija, misinformacija i malinformacija u javnom prostoru, a koje se odnose na područje održivog razvoja. Ključni naglasci projekta su jačanje informacijske pouzdanosti, sigurnost pri konzumiranju medijskih sadržaja, unapređenje kvalitete novinarstva te razvoj medijske pismenosti.

Financira Europska unija – NextGererationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.