Mit o „masivnom ekocidu“ – što zaista stoji iza priče o solarnoj elektrani kod Obrovca Sinjskog?
Donosimo analizu tvrdnji o ekološkoj ugrozi Cetinske krajine i što doista stoji iza upozorenja o masivnom ekocidu.
Autor: Održiva istina, Veleučilište s pravom javnosti Baltazar Zaprešić, 16. srpnja 2025.
U utorak, 17. lipnja 2025., na hrvatskom portalu Dnevno.hr pojavila se vijest o navodnom „masivnom ekocidu“ koji prijeti prirodi Cetinske krajine. Portal Dnevno.hr objavio je tekst pod naslovom „Mađarsko-izraelski div spremao je masivni ekocid u Hrvatskoj: Spriječio ih je slavni Hrvat”, u kojem dramatično upozorava na „mađarsko-izraelskog diva“ koji navodno planira devastaciju okoliša kod Obrovca Sinjskog, a zaustavio ga je kako tvrde „slavni Hrvat“.[1] No, što se zaista dogodilo? I što kažu zakon, znanost i praksa?
Kao što to često biva, istina je tiša od naslova. Ekocid je vrlo ozbiljna optužba koja nije potkrijepljena niti jednim dokazom u članku. Ekocid nije svaki oblik narušavanja okoliša. To je ekstremni oblik uništavanja ekosustava, onaj koji izaziva nepovratne posljedice i dugotrajnu nesposobnost prirode da se obnovi. Prema definiciji iz Enciklopedije pojam ekocid označava potpuno razaranje prirode ljudskom rukom, nakon čega zemlja ostaje mrtva i neprikladna za život. Drugim riječima, ekocid je svojevrsni „ekološki genocid“. To nije puki zahvat u prirodi, nego čin koji briše cijele ekosustave i ostavlja zemlju trajno neplodnom.[2] Kada članak govori o masivnom ekocidu, nepovratnom oštećenju prirode, ugrožavanju izvorišta, biljnog i životinjskog svijeta te potpunoj prijetnji budućnosti kraja, potrebno je provjeriti postoje li uopće dokazi o takvom razaranju jer u članku nisu izneseni.
Za početak, pogledajmo činjenice. Hrvatska nije divlji zapad energetike, nego članica Europske Unije s jednim od najstrožih zakonskih okvira za zaštitu okoliša, stoga svaki veći infrastrukturni projekt, uključujući solarne elektrane, mora proći kroz postupak procjene utjecaja na okoliš (SUO). Zakon o zaštiti okoliša i Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš jasno propisuju da svaki projekt koji može značajno utjecati na okoliš mora proći kroz detaljnu procjenu utjecaja na okoliš, javno savjetovanje te odobrenje nadležnih institucija.[3][4] Ove procedure osiguravaju da se svi mogući negativni utjecaji identificiraju i svedu na minimum, a javni interes i zaštita prirode budu prioritet.
Gradonačelnik Sinja, Miro Bulj, u članku tvrdi da „ovaj je projekt opasan i nema nikakvu dodirnu točku s javnim interesom. Riječ je o privatnim interesima koji ugrožavaju okoliš, izvorišta, životinjski i biljni svijet, ali i samu budućnost našeg kraja. Električna energija iz takvih postrojenja bit će skuplja, a priroda – nepovratno oštećena“[5], ova izjava tipičan je primjer neutemeljenog populizma koji ignorira znanstvene činjenice i europske trendove. Izvješće Međunarodne agencije za energiju (IEA) jasno opovrgava tvrdnju gradonačelnika Sinja, Mire Bulja. Naime, solarna energija je danas jeftinija od struje iz fosilnih goriva u većini zemalja. Izvještaj IEA jasno ističe da su solarni projekti u središtu javnog interesa te ključni su za ostvarenje globalnih klimatskih ciljeva.[6] Dakle, solarne elektrane nisu hir privatnih investitora, nego odgovor na klimatske izazove i obveza prema budućim generacijama. Osim Međunarodne agencije za energiju (IEA) iste tvrdnje iznosi i Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA). Primjerice u izvještaju „Potpora klimatskim akcijama 2024“, potvrđuje se da su solarni projekti javni interes, ekonomski isplativi i ekološki prihvatljivi te ključni za sigurnu i održivu energetsku budućnost.[7]
Marko Cvrlje u članku upozorava na prisutnost teških metala poput olova i kadmija u solarnim panelima te na upotrebu velikih količina transformatorskih ulja u trafostanicama. Istina je da u solarnim panelima ima tragova olova i kadmija, ali te su tvari zatvorene unutar laminiranih slojeva stakla i polimera. Upravo to onemogućuje njihov izlazak u okoliš tijekom normalnog korištenja. Savez za klimatsku tranziciju jasno ističe da teški metali u solarnim panelima ne predstavljaju značajan rizik za okoliš, čak ni u ekstremnim uvjetima. Ove tvrdnje Savez temelji na stručnim i znanstvenim izvorima, potvrđujući da je strah od teških metala u solarnim panelima mit, a ne stvarna prijetnja.[8]
Tvrdnja iz članka portala Dnevno.hr da “Hrvatska nema, upozoravaju ekolozi, razrađen sustav inspekcija za ovakve projekte koji se nalaze u blizini hidrološki osjetljivih područja kao što je Dinara” je netočna i lako provjerljiva. U članku se ne navodi tko su ti ekolozi, niti se iznosi ijedan konkretan primjer ili dokaz. Suprotno tome, Hrvatska ima detaljno razrađen i višeslojan sustav inspekcijskog nadzora. Službeni izvor Državnog inspektorata jasno potvrđuje da inspekcija zaštite okoliša u okviru svojih nadležnosti provodi inspekcijski nadzor nad primjenom svih ključnih zakona iz područja zaštite okoliša, zraka, gospodarenja otpadom i zaštite od svjetlosnog onečišćenja, kao i propisa donesenih na temelju tih zakona.[9] Nakon provjere svih dostupnih činjenica, tvrdnja o „masivnom ekocidu“ kod Obrovca Sinjskog pokazala se netočnom. Umjesto ekocida imamo jasan primjer kako funkcionira sustav. Može se vidjeti kako projekt solarne elektrane prolazi sve zakonske i stručne filtere, a postoje jasni dokazi da Hrvatska ima razrađen inspekcijski nadzor. Znanstvene analize potvrđuju da su rizici kod solarnih elektrana minimalni i upravljivi. Ova medijska bura, kad se slegne, ostat će zapamćena kao još jedan mit koji je poslužio za naslovnice, ali ne i za stvarnu zaštitu okoliša.
[1]Dnevno.hr – Mađarsko-izraelski div spremao je masivni ekocid u Hrvatskoj: Spriječio ih je slavni Hrvat, 2025, (pristupio: 26.06.2025.)
[2]Enciklopedija – Ekocid, 2013, URL: https://www.enciklopedija.hr/clanak/ekocid, (pristupio: 26.06.2025.)
[3]Narodne novine (2019) Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18). URL: https://www.zakon.hr/z/194/zakon-o-zastiti-okolisa, (pristupio: 26.06.2025.)
[4]Narodne novine (2014) Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14). URL: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_05_61_1138.html, (pristupio: 26.06.2025)
[5]Dnevno.hr – Mađarsko-izraelski div spremao je masivni ekocid u Hrvatskoj: Spriječio ih je slavni Hrvat, 2025, (pristupio: 26.06.2025)
[6]Međunarodne agencije za energiju (IEA) – Obnovljivi izvori energije 2023: Analiza i prognoze do 2028. godine, (pristupio: 26.06.2025)
[7]Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IREA) – Potpora klimatskim akcijama 2024, (pristupio: 26.06.2025.)
[8]Savez za klimatsku tranziciju – Teški metali sadržani u solarnim panelima su netopljivi i predstavljaju minimalan rizik za okoliš, (pristupio 26.06.2025.)
[9]Državni inspektorat – Nadzor zaštite okoliša, n.d. (pristupio: 26.06.2025.)
Slika: Unsplash
Izvor: odrzivaistina.hr
Projekt “Održiva istina” usmjeren je na smanjenje dezinformacija, misinformacija i malinformacija u javnom prostoru, a koje se odnose na područje održivog razvoja. Ključni naglasci projekta su jačanje informacijske pouzdanosti, sigurnost pri konzumiranju medijskih sadržaja, unapređenje kvalitete novinarstva te razvoj medijske pismenosti.
Financira Europska unija – NextGererationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.