Krivo i prenapuhano o adenovirusu

U članku stoji sljedeće: „Postrojenje za spaljivanje otpada, zamišljeno kao ekološka alternativa odlagalištima, proizvodi dovoljno električne energije za 45.000 kućanstava. No, prema tvrdnjama mještana, takva cijena za okoliš nije prihvatljiva. Spalionica u Zubieti nije jedini slučaj, diljem Europe je stotine takvih postrojenja niklo na obećanjima da je to bolje za okoliš nego zakopavati.“

Sve spalionice otpada koje su u svijetu izgrađene u zadnjih pola stoljeća su ujedno i “energane”, utoliko što koriste toplinu oslobođenu u procesu spaljivanja otpada za proizvodnju električne energije. (Vidov, 2024)

Spalionice otpada/energane jesu bolje za okoliš nego odlagališta otpada kako objašnjavaju stručnjaci s Waterman Engineers Australia: „Ova metoda gospodarenja otpadom ima nekoliko prednosti, uključujući smanjenje količine otpada i proizvodnju električne energije. Spaljivanje otpada također je učinkovit način smanjenja emisija stakleničkih plinova, jer proizvodi manje metana u usporedbi s odlagalištima. Osim toga, ostatak pepela od spaljivanja može se koristiti kao građevinski materijal ili za izradu drugih proizvoda.“ (Waterman Australia, 2023)

Jedan od primjera dobre prakse je spalionica otpada CopenHill u Copenhagenu. Rijetko koja industrijska zgrada dobije glavnu nagradu na Svjetskom festivalu arhitekture, ali ova na svom krovu ima skijašku stazu, pješačku stazu i zelene površine, kao i najviši umjetni zid za penjanje, krovni bar i panoramski pogled. Ova spalionica otpada, izgrađena između 2013. i 2016., dio je danskog cilja dekarbonizacije do 2025. Postrojenje sagorijeva 440.000 tona otpada godišnje i opskrbljuje električnom energijom 30.000 kućanstava, kao i grijanjem 72.000 domova. Osim multifunkcionalnosti CopenHilla, radi se i na podizanju razine svijesti građana o emisijama stakleničkih plinova: „Također, svaki put kada se tona CO₂ spali u tvornici, ona ispušta ogroman prsten pare, vidljiv iz cijelog grada, kako bi podigao svijest stanovnika.“ (Pametni-gradovi.eu, 2022)

Drugi primjer odnosi se na spalionicu i energanu MVA Flötzersteig u Beču koja je 2023. obilježila 60 godina uspješnog rada. Na početku je omogućila energijsku uporabu 60 posto ukupne količine otpada grada Beča. Dva puta je modernizirana (1990. i 2020. godine) i još uvijek godišnje obrađuje oko 200.000 tona otpada. Proizvedena energija koristi se za grijanje 55.000 bečkih kućanstava (Tehnoeko.com.hr, 2023).

Zaključno, analizirani članak na sibenik.rocs djelomično je netočan. Iznosi se negativan stav građana Zubitete u Španjolskoj bez cjelokupne slike o spalionicama otpada. Kopenhagen i Beč su primjeri koji uspješno integriraju spalionice/energane u pametne gradove i minimaliziraju štetne utjecaje na okoliš.

Izvori:

Vidov, P. (2024) Spalionica otpada ili energana? U čemu je razlika?, Klimatski portal, https://klimatski.hr/2024/12/02/spalionica-otpada-ili-energana-u-cemu-je-razlika/ (pristupljeno: 7.12.2025.).

Šibenik.rocks (2025) Skupa spalionica, zagađenje i dugovi: slučaj baskijske Zubiete, gdje su gorko požalili što su tu glupost gradili, Šibenik.rocks, https://sibenik.rocks/12354/skupa-spalionica-zagadenje-i-dugovi-slucaj-baskijske-zubiete-gdje-su-gorko-pozalili-sto-su-tu-glupost-gradili (pristupljeno: 7.12.2025.).

Waterman Australia (2023) Comparing the environmental impacts of waste incineration and landfills, Waterman Australia, https://watermanaustralia.com/comparing-the-environmental-impacts-of-waste-incineration-and-landfills/  (pristupljeno: 7.12.2025.).

Pametni-gradovi.eu (2022) Najbolja zgrada na svijetu za 2021. godinu je u Kopenhagenu,  https://pametni-gradovi.eu/sastavnice-pametnog-grada/gradevinarstvo-urbanizam-i-energetika/najbolja-zgrada-na-svijetu-za-2021-godinu-je-u-kopenhagenu/  (pristupljeno: 7.12.2025.).

Tehnoeko.com.hr (2023) 60 godina spalionice u Beču i budućnost energana na otpad, Tehnoeko.com.hr, https://www.tehnoeko.com.hr/energetika/60-godina-spalionice-u-becu-i-buducnost-energana-na-otpad/a/9172  (pristupljeno: 7.12.2025.).

Izvor: odrzivaistina.hr
Slika: Unsplash

Projekt “Održiva istina” usmjeren je na smanjenje dezinformacija, misinformacija i malinformacija u javnom prostoru, a koje se odnose na područje održivog razvoja. Ključni naglasci projekta su jačanje informacijske pouzdanosti, sigurnost pri konzumiranju medijskih sadržaja, unapređenje kvalitete novinarstva te razvoj medijske pismenosti.

Financira Europska unija – NextGererationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.