odraz logo
Naslovna / Naše teme / Fakat održivo / Kako je zaštita djece postala meta dezinformacija?

Kako je zaštita djece postala meta dezinformacija?

Provjerava se tekst s portala Dnevno.hr koji navodi da se neodržavanjem higijene boca za vodu u njima može razviti plijesan koja predstavlja rizik za zdravlje

Autor: Martina Jukić, 19. prosinca 2025.

U članku objavljenom na portalu Provjeri.hr, pod naslovom „Brazil pod strašnim globalističkim jarmom: Prisilno cijepljenje djece i borba očajnih roditelja” (1), nedavno su iznesene tvrdnje da je Brazil „pod strašnim globalističkim jarmom” te da je u toj zemlji navodno uvedeno prisilno cijepljenje djece, popraćeno masovnim kaznama i čak oduzimanjem djece roditeljima koji odbijaju cijepljenje.

zaštita djece

Naslovi takvog tipa imaju jasnu svrhu, a to je izazvati emocionalnu reakciju, strah i bijes, i to prije nego što se publika uopće upozna s provjerenim činjenicama. Kako bi se utvrdilo stvarno stanje, analiziralo se službene brazilske izvore, pravne dokumente i sudsku praksu te se kontaktiralo pedijatra radi stručne izjave.

Naslovi koji sugeriraju da je cijepljenje „opasno” ili „smrtonosno” nisu utemeljeni u medicinskim podacima, već u apelu na emocije. U stvarnosti, brazilske zdravstvene vlasti i međunarodne institucije navode da su odobrena cjepiva prošla procjenu sigurnosti i učinkovitosti.   Međutim, senzacionalistički portali koriste riječi poput “strašno”, “prisilno” i “očajno”, izdvajaju i naglašavaju rijetke pojedinačne slučajeve i sugeriraju skrivena svrhe ili zavjere. Ovakav pristup stvara nepotrebnu paniku, posebno među roditeljima koji traže informacije o zdravlju svoje djece. Prema podacima Ministério da Saúde Brazila, cjepivo protiv COVID-19 za djecu od 6 mjeseci do 5 godina uključeno je u Nacionalni kalendar cijepljenja. To znači da se cjepivo preporučuje, a u određenim situacijama može biti obavezno, slično kao i druga dječja cjepiva koja su dio Programa imunizacije. No, u službenim priopćenjima nije potvrđena praksa fizičkog prisilnog cijepljenja niti drastičnih specijalnih kazni kako se navodi u medijskim tvrdnjama. Brazil ima pravni okvir koji štiti dobrobit djece  Estatuto da Criança e do Adolescente (ECA)(2). Prema ECA-e, „obavezno je cijepljenje djece u slučajevima preporučenim zdravstvenim vlastima”. Prema toj normi, odbijanje cijepljenja može se smatrati zanemarivanjem djetetovog zdravlja („negligência parental”), što je pravno kažnjivo. (3), (4), (5).

Pojam „prisilnog cijepljenja” u viralnim objavama najčešće je senzacionalistički i ne odražava stvarno stanje. Brazilski Nacionalni program imunizacije i zakon ECA propisuju obavezno cijepljenje samo u slučajevima koje preporučuju zdravstvene vlasti, primjerice pri upisu u škole ili u pojedinačnim sudskim odlukama (6). Roditelji koji bez opravdanja odbiju preporučena cjepiva mogu se suočiti s administrativnim sankcijama, no one su individualne, a ne masovne ili represivne (7). Nema dokaza o fizičnom prisilnom cijepljenju, policijskim intervencijama ili oduzimanju djece. Takve tvrdnje proizlaze iz pogrešnih interpretacija izoliranih sudskih slučajeva vezanih uz zanemarivanje djetetovog zdravlja (8).

Kakvo je stanje u Hrvatskoj?

Istraživanje Attitudes toward vaccination in the Croatian adult population pokazuje da u Hrvatskoj postoje umjereno negativni stavovi prema cijepljenju, što otvara prostor za širenje dezinformacija. U studiji na 632 odrasla ispitanika, medijan VAX-skora iznosio je 42,0, što upućuje na izraženu zabrinutost oko sigurnosti cjepiva, nuspojava i preferiranja „prirodnog imuniteta“. Negativniji stavovi bili su češći među ženama i osobama u dobi 25–44 godine, skupinama koje često odlučuju o cijepljenju djece. Iako rad ne analizira izravno dezinformacije, rezultati pokazuju nesigurnost i nepovjerenje u cjepiva što čini zaštitu djece posebno ranjivom na dezinformacijske i antivakserske narative, čime se povećava rizik od odgađanja ili odbijanja cijepljenja (9). Studija Addressing Vaccine Hesitancy: Validating the PACV Survey for Croatian Parents (2025) pokazuje da je cijepljenje djece u Hrvatskoj značajno izloženo sumnjama i oklijevanju roditelja. Rezultati pokazuju da 48,4 % roditelja ima PACV rezultat koji ih svrstava u skupinu vaccine-hesitant. Više od polovice roditelja (51,4 %) nije sigurno da je pridržavanje rasporeda cijepljenja dobro za dijete, dok 44,4 % smatra da djeca primaju previše cjepiva. Nadalje, 43,4 % roditelja barem je jednom odgodilo cijepljenje, a 32 % je barem jednom odlučilo ne cijepiti dijete bez medicinskog opravdanja. S obzirom na to da u Hrvatskoj već postoji značajan udio građana skeptičnih prema cijepljenju, objavljivanje senzacionalističkih i netočnih članaka posebno je opasno (10).

Kontaktirana je Mirjana Kolarek Karakaš dr. med. spec. pedijatar, koja je za potrebe ovog teksta izjavila sljedeće:

“Cijepljenje je najučinkovitija, a ujedno i najjeftinija metoda sprječavanja zaraznih bolesti. U prošlosti je mnogo djece umiralo od bolesti koje se danas mogu spriječiti cijepljenjem. Zahvaljujući cijepljenju iskorijenjene su velike boginje, difterija i dječja paraliza te su eliminirane u brojnim zemljama. Smanjeno obolijevanje od ospica, rubeole i zaušnjaka rezultat je sustavnog provođenja cijepljenja. Samo cijepljenje ne može uvijek spriječiti bolest, ali će oboljenje imati blaži tok. U Republici Hrvatskoj cijepljenje je zakonom obavezno i besplatno, dakle svakome dostupno. Provodi se prema preporučenom kalendaru. Program cijepljenja predlaže Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a potvrđuje Ministarstvo zdravstva. Cjepivo može izazvati neželjenu reakciju, no kod većine djece simptomi su blagi: bol, crvenilo, blaga oteklina na mjestu injekcije, lagano povišena temperatura. Važno je nakon cijepljenja stavljati oblog od hladne vode na mjestu uboda. Neka djeca se ne smiju cijepiti, ali o tome odlučuje pedijatar koji brine o zdravlju djeteta. Postoji mit o povezanosti cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole s autizmom. Bivši liječnik Andrew Wakefield je poznati po lažiranju znanstvenih podataka o toj vezi, koja je kasnije opovrgnuta. Wakefield je izgubio licencu za rad u medicini zbog zloupotrebe povjerenja, no postao je idol protivnika cijepljenja. Nekoliko velikih studija i meta analiza provedenih u SAD-u, Europi i drugim zemljama, potvrđuju da nema povezanosti između cjepiva protiv ospica i pojave autizma. Nema razloga da ne zaštitimo svoju djecu dostupnim cjepivima jer od bolesti protiv kojih ih cijepimo, dijete može razviti teške posljedice po zdravlje, a ishod može biti tragičan”. -Mirjana Kolarek Karakaš dr. med. spec. pedijatar

Zaključak:

Tvrdnje u članku su djelomično netočne. Cijepljenje djece u Brazilu dio je Nacionalnog programa imunizacije, a eventualne sankcije odnose se na zakonsku brigu o zdravlju djeteta, ne na političku prisilu. Ne postoje dokazi o fizičkom prisilnom cijepljenju, masovnim kaznama ili oduzimanju djece. Takvi senzacionalistički narativi, iako se odnose na Brazil, utječu i na hrvatske čitatelje jer se često nekritički prenose na domaćim portalima. Kada se takve tvrdnje šire bez provjere, stvaraju nepotreban strah, sumnju u zdravstvene institucije i zbunjuju roditelje u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama. Zato je važno razlikovati provjerene informacije od dramatiziranih naslova kako bi se očuvalo povjerenje u javno zdravstvo.

Literatura:

 

Izvor: odrzivaistina.hr
Slika: Unsplash

Projekt “Održiva istina” usmjeren je na smanjenje dezinformacija, misinformacija i malinformacija u javnom prostoru, a koje se odnose na područje održivog razvoja. Ključni naglasci projekta su jačanje informacijske pouzdanosti, sigurnost pri konzumiranju medijskih sadržaja, unapređenje kvalitete novinarstva te razvoj medijske pismenosti.

 

 

Financira Europska unija – NextGererationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

 

Pin It on Pinterest

Share This