Je li hrana iz mikrovalne pećnice doista toksična i opasna po život?

U tekstu se provjerava tvrdnja da je hrana pripremljena ili podgrijana u mikrovalnoj pećnici toksična te da može uzrokovati smrt.

Autor: Božidar Jaković, Veleučilište u Virovitici,
5. prosinca 2025.

Instagram profil Positivamindsets[1]  30. lipnja 2024. godine objavio je video s tekstualnim opisom u kojem se tvrdi da otkrivaju šokantnu istinu o mikrovalnoj pećnici. Prema njihovoj objavi na Instagramu, mikrovalna pećnica ne samo da kuha vašu hranu, već je pretvara u otrovnu tempiranu bombu i to je način na koji možete najbolje ubiti sebe. Kako bismo provjerili ove tvrdnje, analizirani su relevantni znanstveni radovi koji istražuju utjecaj mikrovalne pećnice na kvalitetu i toksičnost hrane iz iste, kao i povezanost hrane iz mikrovalne pećnice sa smrti ljudi.

 

hrana iz mikrovalne pećnice

Kako bismo provjerili ove tvrdnje, analizirani su relevantni znanstveni radovi koji istražuju utjecaj mikrovalne pećnice na kvalitetu i toksičnost hrane iz iste, kao i povezanost hrane iz mikrovalne pećnice sa smrti ljudi.

Pripremanje i konzumacija hrane temeljna je ljudska aktivnost koja je usko povezana s konceptom održivog razvoja jer podržava globalne ciljevi održivog razvoja – 2. Svijet bez gladi i 3. Zdravlje i blagostanje. Navedeni video s objavom implicira da pripremljena ili dogrijavana hrana u mikrovalnoj pećnici šteti, odnosno narušava zdravlje ljudi, pa čak uzrokuje i smrt.

Analizirajući dostupnu znanstvenu i drugu relevantnu literaturu, uočava se da Američka agencija za hranu i lijekove[2] navodi da mikrovalne pećnice koriste neionizirajuće zračenje (poput radio ili mikrovalova), što znači da nemaju energiju dovoljnu da razbiju kemijske veze u molekulama. Dakle, one ne ioniziraju hranu niti je čine radioaktivnom. Princip rada mikrovalne pećnice opisan je i u pregledima stručnjaka gdje se ističe da mikrovalovi uzrokuju da molekule vode (masti i druge polarne molekule) u hrani vibriraju i generiraju toplinu kao način grijanja. Na temelju znanstvenih analiza (i u institucijama kao Harvard Medical School) zaključeno je da grijanje u mikrovalnoj ne uništava hranjive tvari više nego druge metode — a zapravo može biti i prihvatljiviji način za konzervaciju nutrijenata, jer je vrijeme kuhanja kraće i obično ne zahtijeva mnogo vode[3]. Jedan od analitičkih pregleda trenutnih znanstvenih spoznaja pokazuje kuhanje hrane u mikrovalnoj pećnici ne čini hranu otrovnom[4].

U svrhu potvrđivanja, odnosno opovrgavanja predmetnog video zapisa sa pripadajućom objavom, konzultirali smo nekoliko relevantnih tijela za radioaktivnu zaštitu i sigurnost, pri čemu iznosimo činjenično utemeljeno stajalište nadležnih i relevantnih tijela Australije. Agencija za nuklearnu zaštitu i radioaktivnu sigurnost Australije[5]  te Organizacija za znanstvena i industrijska istraživanja Commonwealth[6]  potvrđuju da mikrovalne pećnice nude praktičan i siguran način pripreme hrane bez ikakvih štetnih učinaka na sigurnost ili prehranu potrošača, ako se pravilno koriste.

Nadalje, znanstveni rad na koji smo upućeni od strane stručnjaka, a koji analizira obradu hrane u mikrovalnoj pećnici (kuhanje, sušenje, sterilizaciju) navodi da mikrovalna tehnologija ima brojne primjene u prehrambenoj industriji i da nema dokaza da sama mikrovalna obrada uvodi toksine u hranu, pod uvjetom da su procesi izvedeni u skladu s uputama proizvođača za korištenje istih[7] . Također, novije istraživanje koje je razmatralo promjene s nutritivnog i tehnološkog aspekta, odnosno mogućnost promijene strukture, svojstva i funkcije velikih molekula u hrani putem mikrovalnog grijana ne upozoravaju na opasne kemijske transformacije koje bi hranu učinile otrovnom[8].

Tvrdnja da je hrana iz mikrovalne pećnice toksična i smrtonosna znanstveno je neutemeljena i netočna. Na temelju pregleda literature i znanstvenih studija, trenutno ne postoji valjan, pouzdan dokaz da bi hrana pripremljena ili podgrijana u ispravnoj mikrovalnoj pećnici bila toksična ili da bi dugotrajna konzumacija takve hrane sama po sebi značajno povećavala rizik od bolesti, pa ni od smrti (osim u slučaju vrlo loše higijene, neujednačenog zagrijavanja i trovanja bakterijama — što nije problem specifičan samo za mikrovalnu).

Izvori:

  1. Instagram profil, Positivamindsets (2024). Hrana iz mikrovalne pećnice je toksična i smrtonosna. https://www.instagram.com/reel/C82SyVLhRDL/  (27.11.2025.)
  2. Američka agencija za hranu i lijekove, dostupno na: https://www.fda.gov/radiation-emitting-products/resources-you-radiation-emitting-products/microwave-ovens(27.11.2025.)
  3. Harvard Health Letter, Harvard Health Publishing, dostupno na:  https://www.health.harvard.edu/staying-healthy/ask-the-doctor-microwaves-impact-on-food(27.11.2025.)
  4. Consensus, AI platforma za pretraživanje znanstvenih radova, dostupno na: https://consensus.app/home/blog/does-cooking-in-a-microwave-oven-make-food-toxic/ (27.11.2025.)
  5. Agencija za nuklearnu zaštitu i radioaktivnu sigurnost Australije, dostupno na: https://www.arpansa.gov.au/understanding-radiation/radiation-sources/more-radiation-sources/microwave-ovens (27.11.2025.)
  6. Organizacija za znanstvena i industrijska istraživanja Commonwealth, dostupno na: https://www.csiro.au/en/research/health-medical/nutrition/microwave-oven-safety (27.11.2025.)
  7. Chandrasekaran, S., Ramanathan, S., & Basak, T. (2013). Microwave food processing—A review. Food research international, 52(1), 243-261. (27.11.2025.)
  8. Deng, X., Huang, H., Huang, S., Yang, M., Wu, J., Ci, Z., … & Zhang, D. (2022). Insight into the incredible effects of microwave heating: Driving changes in the structure, properties and functions of macromolecular nutrients in novel food. Frontiers in Nutrition, 9, 941527. (27.11.2025.)

Izvor: odrzivaistina.hr

Projekt “Održiva istina” usmjeren je na smanjenje dezinformacija, misinformacija i malinformacija u javnom prostoru, a koje se odnose na područje održivog razvoja. Ključni naglasci projekta su jačanje informacijske pouzdanosti, sigurnost pri konzumiranju medijskih sadržaja, unapređenje kvalitete novinarstva te razvoj medijske pismenosti.

 

 

Financira Europska unija – NextGererationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

 

Pin It on Pinterest

Share This