Održivi razvoj

Održivi razvoj često se spominje u različitim sferama javnog života, no svjedoci smo da se u praksi taj koncept slabo razumije i još slabije provodi. Održivi razvoj zahtijeva nov način razmišljanja temeljen na dogovorenim vrijednostima demokratskog društva. Odlučivanje o održivom razvoju nekog područja zahtjeva informirane i educirane dionike.

Održivi razvoj je okvir za oblikovanje politika i strategija kontinuiranog gospodarskog i socijalnog napretka, bez štete za okoliš i prirodne izvore bitne za ljudske djelatnosti u budućnosti.

On se oslanja na ambicioznu ideju prema kojoj razvoj ne smije ugrožavati budućnost dolazećih naraštaja trošenjem neobnovljivih izvora i dugoročnim devastiranjem i zagađivanjem okoliša. Riječ je o modelu održivosti koji stavlja naglasak na vođenje razvojne politike uz maksimalnu primjenu znanstvenih dostignuća i novih tehnologija u cilju zaštite prirode i očuvanja okoliša.

Drugim riječima, održivi razvoj jest način proizvodnje i potrošnje koji vodi računa o prirodnim resursima eko-sustava unutar kojeg se ti procesi odvijaju. Pitanje je društvene odgovornosti da procesi proizvodnje i potrošnje ne ugrožavaju sposobnost obnavljanja prirodnih resursa.

Cilj održivog razvoja je trojak - teži gospodarskoj učinkovitosti (ekonomskom razvoju), društvenoj odgovornosti (socijalnom napretku) i zaštiti okoliša. Navedene tri stavke nazivamo stupovima održivog razvoja. Društvo potpuno ovisi o Zemljinim resursima ako želi preživjeti, a da bi (djelomično) povećalo kvalitetu života koriste ekonomske modele. Budući da ekonomijom upravljaju ljudi i sama ekonomija ovisna je o prirodi. Drugim riječima, stupovi su objedinjeni tako da su u međusobnoj (isprepletenoj) interakciji i ne mogu stajati samostalno bez da utječu jedan na drugog.

KLJUČNE TOČKE RAZVOJA IDEJE ODRŽIVOG RAZVOJA

Začeci

Razmišljanja o održivom razvoju na globalnoj razini počela su prije četrdesetak godina, kada postaje sve očitije kako nije moguće imati zdravo društvo i kvalitetno gospodarstvo u svijetu s toliko rasprostranjem siromaštvom i narušavanjem okoliša. Konkretno, začeci ideje održivog razvoja izranjaju 1972. g. na Štokholmskoj konferenciji o čovjekovu okolišu, gdje je utvrđeno kako je čovjekovo djelovanje u okolišu stvorilo ozbiljnu neravnotežu te je stoga potrebno preispitati tradicionalni koncept ekonomskog rasta i njegovu svrhu,  te poduzeti korake u smjeru zaštite okoliša i uravnoteženijeg razvoja.

I Hrvatska se rano uključila u ove procese. 1972.g., uoči održavanja Štokholmske konferencije donijela je Rezoluciju o zaštiti čovjekove sredine. Nadalje, procjena utjecaja na okoliš provodi se još od sredine 70-ih godina prošlog stoljeća, a zakonom je propisana 1980.

Na globalnoj razini, Svjetska komisija o okolišu i razvoju (Brundtland komisija) 1987. godine u svom je izvješću prvi puta službeno uvela koncept održivog razvoja kao "razvoja koji zadovoljava potrebe današnjice, a pritom ne ugrožava potrebe budućih generacija'.

1992.g Konferencija UN-a o okolišu i razvitku; Agenda 21 i Deklaracija iz Rija

Zaključci iz Brundtland izvješća razrađeni su u konkretnije smjernice na konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvitku, održanoj u Rio de Janeiru 1992. godine, koja je okupila dotad najveći broj svjetskih čelnika i vlada. Na toj konferenciji usvojena je Agenda 21, globalni plan djelovanja za 21. stoljeće, s ciljem osiguranja održivog razvoja diljem svijeta.

Naglasci ove Agende bili su na potrebi suzbijanja siromaštva, promjeni obrazaca potrošnje te zaštiti okoliša. Djelovanje vlada stavljeno je u prvi plan, no prepoznata je i potreba za uključivanjem ostalih dionika, poput civilnog i poslovnog sektora, te građana i zainteresiranih strana.  Također je prepoznato da su za ostvarivanje ciljeva Agende 21 potrebna značajna financijska sredstva te pomoć zemljama u razvoju.

Capture

Na istoj je konferenciji također donesen dokument naziva Deklaracija o okolišu i razvoju (tzv. Deklaracija iz Rija) u kojem je utvrđeno 27 načela vezanih uz održivi razvoj. Ta se načela nadovezuju na ideje Štokholmske deklaracije iz 1972.g. U Deklaraciji iz Rija povezivanje gospodarskog razvoja sa zaštitom okoliša vidi se kao jedini put prema istovremenoj održivosti i dugom gospodarskom razvoju. Ova Deklaracija govori i o potrebi povezivanja, suradnje i ravnopravnog partnerstva izmeñu različitih dionika iz svih sektora (javnog, poslovnog i civilnog).

Republika Hrvatska također je podržala Agendu 21 i Plan djelovanja s konferencije u Riju. Iste ove godine i u Hrvatskoj, unatoč ratu, donesena je Deklaracija o zaštiti okoliša kojom se Hrvatska opredjeljuje za održivi razvoj.

No unatoč tome, sustavno povezivanje zaštite prostora i okoliša s razvojem i socijalnim pitanjima u Hrvatskoj je ostalo na načelnim opredjeljenjima u dokumentima.

2000. Opća skupština UN-a.; Osam milenijskih ciljeva za 2015.

Sljedeći je značajan korak na globalnom putu prema održivom razvoju predstavljala Opća skupština Ujedinjenih naroda u rujnu 2000. g. na kojoj je usvojena Milenijska deklaracija (United Nations Millennium Declaration), koja sadrži 8 Milenijskih ciljeva koje su se države članice UN-a obvezale ostvariti do 2015. godine;

12

Republika Hrvatska preuzela je svih osam ciljeva kao svoje nacionalne ciljeve pridodajući im 31 podcilj, sukladno specifičnim razvojnim okolnostima i uvjetima u našoj zemlji. Njihovo ostvarivanje pratio je Projektni ured za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP) u Hrvatskoj.

2002. Svjetski samit o održivom razvoju u Johannesburgu

Na Svjetskom samitu o održivom razvoju u Johannesburgu donesena je Deklaracija iz Johannesburga u kojoj je izložen Plan provedbe, u kojem su izložene konkretne smjernice za daljnje djelovanje u smjeru održivog razvoja: pristup čistoj vodi i zdravstvu, povećanje pristupa suvremenim energetskim servisima, zaštita biološke raznolikosti i strategiji osiguranja hrane u Africi te 50%-tno smanjenje broja ljudi koji žive u siromaštvu. Kao rok za provedbu određena je 2010. g.

2007.-2009. Strategija održivog razvoja Republike Hrvatske

Zakonom o zaštiti okoliša iz 2007., određena je Strategija održivog razvoja Republike Hrvatske, koja je prihvaćena 2009. godine. Ona sadrži temeljna značenja i postavlja osnovne ciljeve i mjere održivog razvoja, gospodarstva, održivog socijalnog razvoja i zaštite okoliša te identificira ključne izazove u njihovu ostvarenju. Usmjerena je na dugoročno djelovanje u osam ključnih područja tj. strateških izazova održivog razvoja:

1. Poticaj rasta broja stanovnika, 2. Okoliš i prirodna dobra, 3. Usmjeravanje na održivu proizvodnju i potrošnju, 4. Ostvarivanje socijalne i teritorijalne kohezije i pravde, 5. Postizanje energetske neovisnosti i rasta učinkovitosti korištenja energije, 6. Jačanje javnog zdravstva, 7. Povezivanje prostora, 8. Zaštita Jadranskog mora, priobalja i otoka.

2012. Konferencija UN-a o održivom razvoju u Rio de Janeiru

Ova konferencija potvrdila je prijašnje postavljene ciljeve održivog razvoja, no postavila je i operativni institucionalni okvir za održivi razvoj te dala konkretne smjernice za njegovu implementaciju i financiranje. Na ovoj je konferenciji pokrenuto definiranje Ciljeva održivog razvoja koji se nastavljaju na Milenijske ciljeve i predstavljaju okvir za razvoj poslije 2015.g. Također je prihvaćen okvir za donošenje zelenih javnih politika te postavljen desetogodišnji okvir za programe održivih obrazaca potrošnje i proizvodnje.

2015. Svjetski samit u New Yorku; Novi globalni ciljevi održivog razvoja do 2020.

Napredak u ostvarenju milenijskih razvojnih ciljeva nije se ujednačeno odvijao diljem svijeta i sva očekivanja nisu ostvarena.

Stoga je na konferenciji Ujedinjenih naroda o održivom razvoju održanoj u New Yorku 25. rujna 2017., u sklopu donesen Programa globalnog razvoja za 2030. (Agenda 2030). U sklopu tog Plana doneseno je 17 Milenijskih ciljeva održivog razvoja.

Misao vodilja milenijskih ciljeva bila je zajednička borba protiv siromaštva te je u tom cilju potaknuto provođenje promjena na različitim područjima. Postignut je određeni napredak, ali potrebno je nastaviti zajedničko zalaganje. Novi razvojni ciljevi proširuju djelokrug na područje promjene klime i održive potrošnje, naglašavaju vrijednost inovativnosti te važnost mira i pravde za sve.

Globalni razvojni ciljevi su univerzalni i moraju biti primjenjivi u svim zemljama i zajednicama, od strane svih ljudi. U njihovoj provedbi treba uzeti u obzir specifične prilike, uvjete imogućnosti na različitim dijelovima planeta. Treba prepoznati prioritetna područja djelovanja i sagledati vlastite mogućnosti pružanja doprinosa održivom razvoju diljem planeta. Na taj način postajemo dijelom globalnog partnerstva koje je ključno za realizaciju ciljeva.

UNSustainableDevelopmentGoals_Brand-01-862x184

Od 2000. do danas ODRAZ - Održivi razvoj zajednice zagovara, potiče na akciju i pruža potporu provedbi promjena usmjerenih prema održivosti. Promovira načela održivog razvoja,educira dionike iz različitih dijelova Hrvatske i iz svih sektora o mogućnostima njihove praktične primjene, potiče na okupljanje i zajedničko djelovanje u promišljanju i provedbi održivog razvoja u svojim zajednicama. Prati i komentira nova usmjerenja na razini javnih politika naglobalnoj, europskoj i nacionalnoj razini. Prati i istražuje promjene u društvu. O tome izvještava suradnike, korisnike i širu javnost.

Obilježavanje 15 godina ODRAZ-ova zalaganja za održivi razvoj koncem 2015. godine u Zagrebu bilo je dobar povod za okupljanje, informiranje i promišljanje o novim globalnim ciljevima održivog razvoja.

/// Vezani dokumenti ///