Zagreb za sve: od nove pješačke zone do boljeg javnog prijevoza
U sklopu Europskog tjedna mobilnosti, 21. rujna 2026. u Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu održano je događanje „Zagreb za sve: u korak sa svijetom“, posvećeno budućnosti gradskog prometa, uređenju javnog prostora i održivim oblicima kretanja.
Događanje su uvodnim izlaganjem o planiranju gradova otpornih na klimatske promjene otvorile Lorena Zvonarić i Magdalena Ribarić iz ODRAZ-a, predstavivši iskustva i primjere iz Hrvatske, regije i Europe.
Prezentacija idejnog rješenja nove pješačke zone
U središtu programa bilo je predstavljanje idejnog rješenja uređenja pješačke zone Masarykova – Teslina – Preradovićeva – Gajeva.
Idejno rješenje, koje je izradio Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, predstavili su Domagoj Mlinarić i Tea Truta. Projekt predviđa preobrazbu Masarykove i Tesline te dijelova Preradovićeve i Gajeve ulice u jedinstven, kvalitetnije uređen i humaniziran javni prostor.
Cilj projekta je povezati prostor od Trga Republike Hrvatske do Trga Nikole Šubića Zrinskog, otvoriti nova mjesta za boravak, druženje i događanja te dodatno ozeleniti središte grada. Planirana je sadnja više od 50 novih stabala i uređenje oko 600 četvornih metara zelenih površina, uz obnovu podzemne infrastrukture i cjelovito uređenje uličnog partera.
Predstavljen je i participativni pristup planiranju te način na koji su građani uključeni u osmišljavanje budućeg izgleda i korištenja javnog prostora. Zainteresirani građani idejno rješenje mogu pogledati i na plakatima postavljenima u Masarykovoj i Teslinoj ulici. Detaljnije o projektu idejnog rješenja pješačke zone Masarykova – Teslina: https://www.zzpugz.hr/…/idejno-rjeenje-pjeake-zone..
Kasnije u raspravi s publikom istaknuto je da uređenje javnog prostora ne završava njegovom obnovom. Potrebno je unaprijed osmisliti način njegova dugoročnog održavanja, od čišćenja i brige o zelenilu do održavanja urbane opreme. Naglašena je i odgovornost građana za odnos prema zajedničkom prostoru i gradskoj imovini.
Javni prijevoz kao okosnica gradske mobilnosti
Nakon predstavljanja idejnog rješenja uslijedio je razgovor s dr. sc. Androm Pavunom, pročelnikom Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, komunalne poslove, civilnu zaštitu i sigurnost, o strateškim prometnim projektima Zagreba i njihovu utjecaju na buduće generacije. U razgovoru Pavuna je istaknuo da okosnicu zagrebačke mobilnosti mora činiti brz i pouzdan javni prijevoz, uz sigurnu pješačku i biciklističku infrastrukturu, dok automobil ne može biti prioritet u planiranju grada. Naglasio je i da je građane potrebno pravodobno uključivati u promjene i saslušati njihove potrebe, dok stručnjaci trebaju osmisliti konkretna rješenja koja će omogućiti sigurniji i funkcionalniji grad.
Istaknut je i velik potencijal postojeće željezničke infrastrukture. Boljim povezivanjem željeznice s tramvajima i autobusima, povećanjem frekvencije polazaka te usklađivanjem voznih redova željeznica bi mogla preuzeti znatno važniju ulogu u svakodnevnoj mobilnosti građana
Potom je dr. sc. Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba, predstavio dosadašnje aktivnosti i rezultate Grada Zagreba u širenju i uređenju pješačkih zona.
Cijeli program, uključujući razgovor s Androm Pavunom, okrugli stol i raspravu s publikom, moderirao je Goran Lampelj iz ODRAZ-a.
Promjene traže kvalitetan dijalog s građanima
Nakon izlaganja zamjenika gradonačelnika održan je okrugli stol o prostornom planiranju, promjenama ponašanja i svakodnevnim praksama mobilnosti. U raspravi su sudjelovali dr. sc. Luka Korlaet, izv. prof. dr. sc. Marko Šoštarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, i Nikša Božić, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba.
Istaknuto je da promjene u prometu i javnom prostoru nije dovoljno samo stručno obrazložiti. Građanima treba omogućiti da razumiju i iskuse njihove koristi te ih uključiti u proces utvrđivanja potreba. Pritom je važno prepoznati problem koji stoji iza pojedinačnih zahtjeva i ponuditi rješenja koja pridonose sigurnijem, pristupačnijem i ugodnijem gradu.
Građani trebaju imati priliku iznijeti svoje potrebe i svakodnevna iskustva, dok je zadaća stručnjaka pronaći odgovarajuća i izvediva rješenja. Uključivanje građana može pomoći u unapređenju projekata, ali ono ne znači da se o svakom stručnom i tehničkom detalju odlučuje izravnim glasovanjem.
Bolje povezati željeznicu, tramvaje i autobuse
Sudionici su naglasili potrebu za boljim povezivanjem željeznice, tramvaja i autobusa, usklađivanjem voznih redova te reorganizacijom autobusnih linija. Poseban potencijal prepoznat je u boljem korištenju postojeće željezničke infrastrukture.
Naglašeno je da „metro“ prije svega treba promatrati kao razinu usluge koju obilježavaju brzina, velik kapacitet, pouzdanost i visoka frekvencija, a ne nužno kao potpuno novi podzemni sustav. Takvu je razinu usluge moguće ostvariti boljim korištenjem i povezivanjem postojeće željeznice i tramvajskog sustava.
Tramvaj je pritom izdvojen kao važan dio identiteta Zagreba i okosnica njegova javnog prijevoza. Istaknuta je potreba za većom sviješću svih sudionika u prometu o posebnostima tramvajskog prometa, kao i za rješenjima koja bi omogućila brže, sigurnije i pouzdanije prometovanje tramvaja.
Nove prometnice ne mogu riješiti gužve
Zaključeno je da nove ceste same po sebi ne mogu dugoročno riješiti prometne gužve. Potrebno ih je planirati zajedno s kvalitetnijim javnim prijevozom, pješačkom i biciklističkom infrastrukturom te mjerama za smanjenje ovisnosti o automobilu.
Povećanje cestovnog kapaciteta može donijeti početno rasterećenje, ali s vremenom može privući dodatni automobilski promet i ponovno dovesti do zagušenja. Zato cestovne projekte treba promatrati kao dio šireg prometnog sustava, a ne kao izdvojeno rješenje. Slično vrijedi i za parkiranje: izgradnja novih garaža i povećavanje broja parkirališnih mjesta ne mogu dugoročno pratiti kontinuirani rast broja automobila.
Istaknuto je i da velike infrastrukturne projekte treba temeljiti na prometnom modeliranju i studijama opravdanosti. Prije donošenja odluka potrebno je procijeniti njihove dugoročne učinke na prometni sustav, okoliš i ukupnu mobilnost te utvrditi donose li očekivane koristi veću vrijednost od troškova ulaganja.
Prometno i prostorno planiranje moraju ići zajedno
Jednako je važno uskladiti prostorno i prometno planiranje. U raspravi je upozoreno da se Zagreb u pojedinim dijelovima razvijao brže od potrebne infrastrukture, zbog čega Grad naknadno pokušava osigurati prometnice, škole, vrtiće, javni prijevoz i druge sadržaje za već izgrađena područja.
Kao važna alternativa daljnjem širenju grada istaknuti su kompaktniji razvoj i aktiviranje brownfield područja, odnosno nedovoljno iskorištenih bivših industrijskih i drugih urbanih prostora. Njihovim uključivanjem u razvoj grada može se bolje iskoristiti postojeća infrastruktura i smanjiti potreba za dugim svakodnevnim putovanjima.
Posebna pozornost posvećena je Novom Zagrebu, koji zbog svoje urbanističke strukture, velikih zelenih površina, nedovršenih avenija i razvojnih rezervi zahtijeva cjelovit pristup prometnom i prostornom planiranju. Sudionici su istaknuli potrebu da se o njegovu daljnjem razvoju zasebno i detaljnije raspravlja.
Mobilnost usmjerena na potrebe ljudi
Događanje je pokazalo da održiva mobilnost nije izbor između cesta, željeznice, tramvaja, autobusa, bicikala i pješačenja, nego pitanje kako ih povezati u funkcionalan sustav usmjeren na potrebe ljudi.
Zagreb pritom ima velik potencijal u postojećoj željezničkoj i tramvajskoj infrastrukturi, brownfield područjima i mogućnostima kompaktnijeg razvoja. Novi infrastrukturni projekti trebaju se temeljiti na prometnim modelima i procjenama dugoročnih učinaka, a ne samo na kratkoročnom povećanju kapaciteta.
Jednako su važni kontinuirano održavanje javnog prostora, pravodobno uključivanje građana i postupno stvaranje uvjeta u kojima javni prijevoz, hodanje i bicikliranje postaju praktične, sigurne i svakodnevne opcije.
Predstavljeno uređenje pješačke zone Masarykova – Teslina važan je korak prema kvalitetnijem, zelenijem i pristupačnijem središtu Zagreba.
Događanje je organizirao Grad Zagreb u suradnji s ODRAZ-om.