Utječe li 15-minutni grad na ograničenja u kretanju?
Članak na portalu Slobodni zajedno netočno prikazuje Agendu 2030 i ’15-minutni grad’, koji nije njezin sastavni dio već mogući alat provedbe.
U članku i video isječku Klimatske akcije objavljenom na portalu Slobodni zajedno, iznosi se niz neistina o Agendi 2030, odnosno o njenom cilju 13 Klimatske akcije. Posebno je netočno opisan urbanistički koncept ’15-minutnog grada’, koji sam po sebi uopće nije direktno povezan s Agendom 2030 (UN, 2015) već je jedan od alata koji se može, ali i ne mora koristiti za njeno ostvarenje.
Koncept ’15-minutnog grada’ nastao je u urbanističkim krugovima (Britannica). Sam izraz je 2016. godine ustalio Carlos Moreno, urbanist, profesor na Sveučilištu Paris 1 Panthéon-Sorbonne i znanstveni savjetnik pariške gradonačelnice Anne Hidalgo (2014. – ). On i njegovi kolege definirali su koncept kao novi model modernog grada u kojem postoje višestruki čvorovi sa svim sadržajima potrebnim za moderni život, a ne samo jedno gradsko središte. Na taj način istraživači su namjeravali iskoristiti gustoću grada da pomoću lokalno dostupnih usluga omoguće podršku velikom broju ljudi i tako potaknuti interakciju i razvoj zajednice. 15-minutni grad pruža put prema onome što Moreno naziva „krono-urbanizmom“, filozofijom planiranja koja daje prioritet svrsishodnom korištenju osobnog vremena stanovnika grada u odnosu na vrijeme koje građani potroše na prijevoz da bi zadovoljili svoje potrebe. Istraživački koncept se nipošto ne bavi ograničavanjem aktivnosti u radijusu dostupnosti od 15 minuta, već upravo obratno, vodi se načelom da je definiran određeni radijus dostupnosti (ne mora biti 15 minuta) koji ne zadire značajno u osobno vrijeme stanovnika i u kojem oni mogu obaviti određeni broj obaveza za koje su inače morali putovati u centar grada, ili pak u sličnom kratkom vremenu putovanja mogu doći u park ili slično okruženje gdje im je dostupan prirodni okoliš ili sportske aktivnosti. Time se povećava kvaliteta života građana jer se skraćuje vrijeme koje moraju provoditi u transportu bilo radi izvršenja svakodnevnih obaveza, bilo radi aktivnosti u slobodnom vremenu.
Ideja ’15-minutnog grada’ naišla je i na dijelom negativan odjek u javnosti jer se tijekom njene popularizacije dogodila COVID-19 kriza, pa je 15-minutni grad krivo protumačen kao lockdown, odnosno ograničenje kretanja građana u radijus od 15 minuta. Takve ideje temeljile su se na postojećim strahovima od prekomjernog utjecaja vlade nakon pandemije COVID-19 (Britannica). Sam autor inicijative smatra da je dodatno krivo protumačeno da je inicijativa protiv posjedovanja automobila ili za ograničavanje njihove upotrebe (Dezeen). Radi se isključivo o urbanističkim preporukama za uvođenje više mogućnosti za lakše kretanje pješaka i biciklista u blizini čvorova aktivnosti izvan strogog centra grada.
Za donošenje ocjene o inicijativi 15-minutni grad bitno je napomenuti da se inicijativa već godinama provodi u mnogim gradovima, a pioniri koji su najdalje došli s implementacijom su Pariz, Barcelona i Milan (Urban Living).
Zaključno, autori članka ‘Klimatske akcije’ na portalu Slobodni zajedno prikazuju Cilj 13 Agende 2030 na neistinit način i pogrešno ga povezuju s provedbom inicijative ’15-minutni grad’ koju su i samu netočno interpretirali što je vidljivo i u primjeni u navedenim gradovima.
Reference:
- Slobodni zajedno, Klimatske akcije, https://slobodnizajedno.org/klimatske-akcije/ (Objavljeno 06.05.2024)
- UN 2015, Transforming our world: the 2030 Agenda for Sustainable Development, https://sdgs.un.org/2030agenda (Pristupljeno 26.05.2025)
- Cilj 13 Klimatske akcije, https://www.globalgoals.org/goals/13-climate-action/ (Pristupljeno 26.05.2025)
- Britannica, 15-minute city, urban planning, https://www.britannica.com/topic/15-minute-city (Pristupljeno 26.05.2025)
- Dezeen, “My fight is not against the car” says 15-minute city creator, https://www.dezeen.com/2023/03/14/carlos-moreno-interview-15-minute-city-creator/ (Pristupljeno 26.05.2025)
- Urban Living, Reimagining Urban Living: Mapping the 15-minute City Practices, https://transition-pathways.europa.eu/library/reimagining-urban-living-mapping-15-minute-city-practices (Pristupljeno 26.05.2025)
Autorica: Branka Tokić (članica ODRAZ-a), tekst uredila Magdalena Makar (ODRAZ), 23 lipnja 2025.
Ovaj članak je pripremljen u okviru projekta “Medijska pismenost i digitalni građani”.
Projekt “Medijska pismenost i digitalni građani” financira European Citizen Action Service (ECAS) u okviru projekta EURECA 2025. Projekt sufinancira Europska unija. Izraženi stavovi i mišljenja su isključivo stavovi samo autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili ECAS-a. Ni Europska unija ni ECAS ne mogu biti odgovorni za njih.
