U Šibeniku održana radionica o obali kao prostoru susreta i življenja
U Šibeniku je 4. i 5. prosinca 2025. organizirano dvodnevno događanje „Obala kao prostor susreta i življenja“ kao dio aktivnosti u sklopu projekta SPINE. Događanje je obuhvaćalo predavanja, radionice i terenski rad, a okupilo je 30-ak sudionika, predstavnika Grada Šibenika i gradskih četvrti, stručnjaka, građane te studente Veleučilišta u Šibeniku. Događanje je organizirao ODRAZ u suradnji s Gradom Šibenikom i Veleučilištem u Šibeniku.
Uz razmjenu znanja o revitalizaciji ulica te metodama i alatima u analizi prometa, sudionici su definirali izazove, ali i predložili konkretne mjere kojima bi se mogla revitalizirati šibenska obala.
Riva je jedan je od ključnih prostora obalnih gradova koji posjećuje velik broj ljudi. Ona je oduvijek mjesto susreta i ekonomske djelatnosti, funkcija koje nužno zahtijevaju neki način kretanja ljudi i dobara. U današnjem kontekstu klimatskih promjena i urbane mobilnosti, obala je postala mjesto izazova za pomirenje njezinih funkcija te zahtjeva revitalizaciju kako bi postala ugodan javni prostor.
Radionica
Prvog dana u Šibeniku se okupilo se 15-ak sudionika, ključnih dionika projekta SPINE, na radionici posvećenoj promišljanju kako redizajniranjem ulica možemo napraviti razliku u kontekstu klimatske neutralnosti.
Cilj radionice bio je istražiti mogućnosti stvaranja ugodnog, održivog i uključivog javnog prostora na primjeru obale u Šibeniku te ispitati kako se u viziju građana uklapaju mjere predviđene projektom SPINE.
Uvodnu prezentaciju na temu Obala kao prostor susreta i življenja održala je Magdalena Makar iz ODRAZ-a. Nakon predstavljanja projekta SPINE, koji doprinosi ciljevima misije klimatski neutralnih i pametnih gradova ubrzavanjem prijelaza na klimatsku neutralnost u gradovima, raspravljalo se o pozitivnim utjecajima revitalizacije ulica sadnjom drveća i stvaranjem zelenih oaza za ugodniji boravak na otvorenom, posebice za vrućih ljetnih mjeseci. Kroz primjere iz europskih, ali i hrvatskih gradova koji su unaprjeđenjem sustava javnog gradskog prijevoza, promocijom biciklističkog prometa, razvojem pješačkih zona te uključivanjem građana i ostalih dionika u proces planiranja došli korak bliže postizanju klimatske neutralnosti, sudionici su se mogli upoznati s dobrom praksom koja je primjenjiva i u Šibeniku.
Sudionici su zatim sudjelovali u radionici gdje su imali zadatak odgovoriti na nekoliko pitanja o njihovom doživljaju prostora šibenske obale te njihovim idejama i prijedlozima za poboljšanje obale.
Radionica ukazuje na to da sudionici na sličan način doživljavaju prostor te se slažu da su mirniji i zeleniji prostori, udaljeni od prometnica najugodniji za svakodnevni boravak.
- Prednosti najugodnijih dijelova obale su udaljenost od ceste i mir te zelenilo i hlad uz pogled na luku te blizina javnih i društvenih sadržaja.
- Najneugodniji prostori su lokacije na kojima prometnica „nasilno prekida komunikaciju do obale“, a time su obuhvaćene sve lokacije duž obale na kojima se prednost daje automobilskom prometu. Te prostore karakterizira manjak zelenila, manjak hlada, puno prometa, neugledni objekti te minimalni pješački koridori.
Prijedlozi za poboljšanje iskustva kretanja, boravka i života na obali uključuju:
- rješenja koja su primjenjiva odmah: uklanjanje reklama s nogostupa i štandova na rivi
- kompleksnija i dugoročnija rješenja: nivelacija rive, uspostavljanje jednosmjerne ulice, uvođenje mini busa, poboljšanje prometne signalizacije, omogućavanje prometa obalom samo za stanare i dostavu (uz označavanje prostora za zaustavljanje dostavnih vozila.
- Svi se slažu da je nužno je povećanje zelenih površina.
Drugog dana događanja fokus je bio na prometnom aspektu revitalizacije ulica. Darijo Šego s Veleučilišta u Šibeniku upoznao nas je s metodama i alatima u brojanju prometa, a Magdalena Makar iz ODRAZ-a uvela je studente u terenski rad na šibenskoj obali koji je uz brojanje prometa uključivao i anketiranje građana.
Studenti Veleučilišta u Šibeniku brojali su ulazak vozila na križanju Ulice Vladimira Nazora i Obale hrvatske mornarice, a izlazak na križanju Obale palih omladinaca i Obale pravoboraca.
Prema prikupljenim podacima, velik broj putovanja motornim vozilima ostvaruje se za osobne potrebe. Također, velik broj pješaka ukazuje na velik broj sadržaja na prostoru obale. Iako većina vozila parkira propisno, evidentan je problem s nepropisnim parkiranjem posebice motocikala i dostavnih vozila. Iznimno mali broj bicikala upućuje na prometnu situaciju koja ne poziva na bicikliranje.
Nakon provedene prometne analize, prijedlozi studenata za poboljšanje slažu se s prijedlozima prikupljenima tijekom prve radionice:
- zatvaranje obale za motorizirana vozila uz omogućen pristup stanarima i dostavnim vozilima
- uređenje obale za pješake uvođenjem urbanog mobilijara (klupama, zelenilo)
- uređenje posebnih mjesta za sigurno zaustavljanje dostavnih vozila
- označavanje mjesta za parkiranje motocikala
- više kanti za odlaganje otpada.
Građani Šibenika koji su sudjelovali u anketi imali su priliku izraziti svoje mišljenje i prijedloge za uređenje obale. Preko 93 % ispitanika podržava povećanje zelenih površina i prirodnog hlada na rivi, a preko 78 % podržava dijeljenu mobilnost. Građani bi voljeli vidjeti više zelenila, klupa, pješačke i biciklističke infrastrukture te više kulturnih događanja, a manje vozila na rivi.
Dvodnevno događanje u Šibeniku pridonijelo je razumijevanju načina korištenja javnog prostora obale te potrebama i mogućnostima za njezinu revitalizaciju. Slaganje oko trenutnog doživljaja boravka i iskustva kretanja dovelo je do konkretnih prijedloga za uređenje obale kao ugodnog i održivog prostora susreta i življenja.
Ovo dvodnevno događanje organizirano je u sklopu projekta SPINE financiranog u sklopu programa za istraživanje i inovacije Horizon Europe pod Ugovorom br. 101096664.