Što starije osobe mogu naučiti gradove o dobrom prijevozu?
Europski tjedan mobilnosti 2026. posvećen je geslu ‘Mobilnost za sve’, naglašavajući međugeneracijsku pravednost i potrebu da nitko ne bude zapostavljen u prijelazu na održivu mobilnost. U tom se kontekstu mobilnost starijih osoba nameće kao jedno od ključnih pitanja: može li starija osoba samostalno otići liječniku, posjetiti prijatelje, obaviti kupnju ili sudjelovati u društvenom životu bez automobila? Odgovor na to pitanje pokazuje koliko je grad uistinu pristupačan svim generacijama.
Dok se o starenju stanovništva najčešće govori kroz izazove zdravstvenih i mirovinskih sustava, jednako je važno pitanje svakodnevnog kretanja. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) mobilnost smatra jednim od temeljnih obilježja gradova prilagođenih starenju, jer ona određuje hoće li ljudi ostati aktivni, samostalni i povezani sa svojom zajednicom.
Sve je jasnije da promet nije samo pitanje infrastrukture i brzine putovanja. International Transport Forum i OECD kroz koncept održive pristupačnosti naglašavaju da je ključno omogućiti ljudima jednostavan pristup uslugama, sadržajima i društvenim kontaktima koji su im potrebni za kvalitetan život. To uključuje fizičku, informacijsku, digitalnu i cjenovnu pristupačnost – elemente koji se često zanemaruju u klasičnom prometnom planiranju.
Primjeri koji pokazuju da dobra rješenja ne moraju biti skupa
Neka od najuspješnijih rješenja za mobilnost starijih osoba ne uključuju skupu infrastrukturu ni nove tehnologije.
U Salzburgu se i danas održavaju radionice za starije korisnike javnog prijevoza. Sudionici kroz praktične vježbe uče sigurnije koristiti autobuse i planirati putovanja, a program se provodi gotovo dva desetljeća nakon pokretanja.
U Göteborgu prijevoznik Västtrafik nudi uslugu pratnje putnicima kojima je potrebna pomoć pri presjedanju ili snalaženju na prometnim čvorištima. Za mnoge korisnike upravo takva podrška čini razliku između ovisnosti i samostalnog korištenja javnog prijevoza.
U Birminghamu mreža ShopMobility omogućuje posudbu različitih pomagala za kretanje kako bi osobe smanjene pokretljivosti lakše pristupile gradskim sadržajima i obavljale svakodnevne aktivnosti.
Iako se razlikuju po pristupu, sva ta rješenja imaju isti cilj: omogućiti ljudima da se samostalno kreću gradom i ostanu uključeni u svakodnevni život.
Nije problem samo stepenica u autobusu
Kad se govori o pristupačnom javnom prijevozu, većina najprije pomisli na niskopodne autobuse, dizala i rampe. No, novija istraživanja pokazuju da su starijim osobama jednako važne razumljive informacije, osjećaj sigurnosti, ugodna mjesta za čekanje i mogućnost da nekoga pitaju za pomoć.
Međunarodna istraživanja pokazuju da na kvalitetu mobilnosti starijih osoba najviše utječu:
- dostupnost usluga i sadržaja
- fizička pristupačnost prijevoza
- informacijska i digitalna pristupačnost
- cjenovna dostupnost usluga.
Što smo naučili iz razgovora sa starijim građanima?
ODRAZ je kroz projekt CIVITAS ELAN organizirao 17 radionica u zagrebačkim domovima za starije osobe, s oko 500 sudionika. Cilj je bio saznati kako stariji građani doživljavaju javni prijevoz, s kakvim se problemima susreću i što bi trebalo unaprijediti.
Sudionici su često ukazivali na prepreke koje prometni planovi ne prepoznaju uvijek: manjak klupa za odmor, nejasne informacije na stajalištima, strah od presjedanja, nesigurnost pri korištenju novih sustava naplate. Ovi uvidi potvrđuju da se kvalitetna rješenja ne mogu razvijati bez korisnika.
Dobra rješenja počinju slušanjem korisnika
WHO i OECD zato preporučuju aktivno uključivanje građana u planiranje mobilnosti, osobito skupina koje svakodnevno osjećaju posljedice loših prometnih rješenja.
Takav pristup potvrđuju i iskustva niza hrvatskih i europskih projekata u području održive mobilnosti. Terenski obilasci sa starijim građanima, suradnja s umirovljeničkim udrugama, savjetodavne skupine korisnika, testiranje novih usluga prije njihove pune primjene te redovito prikupljanje povratnih informacija pokazali su se vrijednim alatima za bolje planiranje prijevoza.
U Zagrebu i Šibeniku građani su kroz radionice, istraživanja i javne rasprave sudjelovali u prepoznavanju problema i predlaganju rješenja za mobilnost u svojim sredinama.
Projekti SPINE i Shift2Sustain, u kojima sudjeluje i ODRAZ, dodatno naglašavaju važnost uključivanja građana u razvoj održivih prometnih rješenja. Istraživanja među korisnicima javnog prijevoza, dijalog s građanima te testiranje novih usluga u stvarnim uvjetima (npr. kroz living labs, u kojima građani sudjeluju u razvoju i vrednovanju novih rješenja) pokazali su koliko je važno razvijati mjere u suradnji s ljudima koji ih svakodnevno koriste.
Iako digitalne usluge mogu olakšati putovanje, one ne smiju stvarati nove oblike isključenosti. Mnogim je putnicima i dalje važna mogućnost razgovora s osobom, a ne samo s ekranom. Pametan grad nije onaj u kojem je sve digitalno, nego onaj u kojem svatko može koristiti usluge na način koji mu odgovara.
Kvaliteta putovanja počinje prije ulaska u autobus
Iskustva europskih gradova i hrvatskih projekata pokazuju da dobra prometna rješenja često počinju vrlo jednostavnim pitanjem: što korisnicima zapravo otežava svakodnevno kretanje? Putovanje počinje izlaskom iz kuće: siguran prilaz stajalištu, ugodno mjesto za čekanje i jednostavno snalaženje često su jednako važni kao i sama vožnja.
Tamo gdje klasične linije ne mogu odgovoriti na potrebe stanovnika, sve veću ulogu imaju fleksibilni oblici prijevoza poput prijevoza na zahtjev.
U konačnici, gradovi koji mobilnost promatraju kao potporu aktivnom starenju, a ne samo kao prometnu uslugu, stvaraju pristupačnije i ugodnije okruženje za sve generacije.
Najbolji test gradskog prijevoza
Kvalitetu prijevoza možda najbolje pokazuje jednostavno pitanje: može li starija osoba samostalno otići liječniku, u trgovinu ili u posjet prijateljima?
Ako je odgovor potvrdan, tada ne govorimo samo o dobrom prometnom sustavu. Govorimo o gradu u kojem ljudi mogu ostati aktivni, samostalni i povezani sa svojom zajednicom tijekom cijelog života. A takvi su gradovi, u pravilu, bolji za sve generacije.
Želite saznati više?
Donosimo nekoliko izvora i primjera koji mogu poslužiti kao inspiracija gradovima koji žele razvijati mobilnost prilagođenu svim generacijama.
- OECD / International Transport Forum, Sustainable Accessibility for All
https://www.itf-oecd.org/sustainable-accessibility-for-all
- WHO, Creating Age-friendly Cities and Communities
https://www.who.int/activities/creating-age-friendly-cities-and-communities - WHO Europe, Enabling age-friendly environments for healthier lives across Europe
https://www.who.int/europe/activities/enabling-age-friendly-environments-across-europe - Zhang, N. & Yang, Q. (2024), Public Transport Inclusion and Active Aging: A Systematic Review on Elderly Mobility
https://doi.org/10.1016/j.jtte.2024.04.001 - Older People and Public Transport: Challenges and Chances of an Ageing Society (2007), Rupprecht Consult https://www.emta.com/wp-content/uploads/2010/12/Final_Report_Older_People_protec.pdf
#EuropskiTjedanMobilnosti #ETM2026 #MobilnostZaSve #AktivnoStarenje #OdrživaMobilnost #JavniPrijevoz #Pristupačnost #SudjelovanjeGrađana #CIVINET #ODRAZ #MobilityWeek