Postoji li trenutno stvarna epidemiološka opasnost zaraze virusom Zapadnog Nila?
U tekstu provjeravamo tvrdnje o širenju virusa Zapadnog Nila, njegovoj prisutnosti u Europi te potencijalnoj opasnosti za zdravlje ljudi.
Dana 25. srpnja 2025. u 24sata je objavljen članak pod naslovom „Opasan virus širi se Europom, prenose ga komarci: Raste broj zaraženih, dvoje je mrtvih!“
Tekst je odabran za provjeru jer se podudara s UN-ovim ciljem održivog razvoja 3 – Zdravlje i blagostanje.
U tekstu članka saznajemo da je navedeni virus trenutno prisutan samo u Italiji gdje su zabilježeni oboljeli slučaji: „…vlasti su potvrdile najmanje 32 oboljela i dva smrtna slučaja“. Navodi se postojanje novih slučajeva oboljenja u Grčkoj što nigdje nije potvrđenom dodatnim izvorom informacija.
Jedina informacija o prostranjenosti virusa dolazi iz citata „…Prema riječima Anne Terese Palamare iz ISS-a, virus je endemski prisutan u Italiji već dugi niz godina. Iako godišnje varira broj zaraženih, zabrinjava činjenica da se ove godine virus pojavio na širem geografskom području nego ranije.“
Prema 24 sata „Virus Zapadnog Nila prenosi se isključivo ubodom zaraženih komaraca, najčešće vrste Culex pipiens. Komarci se zaraze hraneći se zaraženim pticama, koje su ujedno i glavni prirodni rezervoar virusa. Ljudi, kopitari i drugi sisavci u ovom lancu zaraze sudjeluju tek slučajno i ne predstavljaju prijetnju za daljnji prijenos. Bolest se, dakle, ne prenosi s čovjeka na čovjeka.“
Bolest je sezonalnog karaktera i preporučuje se prevencija. Prema informacijama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), infekcija virusom najčešće prolazi neprimijećeno. Oko 80 posto ljudi nema nikakve simptome. Kod dijela zaraženih, bolest se manifestira povišenom temperaturom, bolovima u mišićima, glavoboljom, a ponekad i osipom. Ovaj oblik poznat je kao groznica Zapadnog Nila i obično traje nekoliko dana bez ozbiljnijih posljedica.
U manje od 1 % inficiranih može se razviti teži oblik bolesti uslijed zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, sa simptomima meningitisa/upale moždanih ovojnica, encefalitisa i vrlo rijetko akutne mlohave klijenuti. Pod povećanim su rizikom za razvoj težeg oblika bolesti starije osobe koje već imaju postojeću kroničnu bolest kao npr. kroničnu bubrežnu bolest, dijabetes, hipertenziju ili imunosuprimirane osobe (kao npr. transplantirani i sl.).
Oboljeli se liječe simptomatski i većina se dobro oporavi bez trajnih posljedica.
Uz sve navedene informacije u članku, naslov svojim senzacionalističkim (clickbait) pristupom daje čitatelju krive informacije.
Izvori:
https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/bolest-zapadnog-nila-2/
Autorica: Iva Agatić (volonterka ODRAZ-a)
Ovaj članak je pripremljen u okviru projekta “Medijska pismenost i digitalni građani”.
Projekt “Medijska pismenost i digitalni građani” financira European Citizen Action Service (ECAS) u okviru projekta EURECA 2025. Projekt sufinancira Europska unija. Izraženi stavovi i mišljenja su isključivo stavovi samo autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili ECAS-a. Ni Europska unija ni ECAS ne mogu biti odgovorni za njih.
