Podatkovna pismenost i umjetna inteligencija u hrvatskim srednjim školama – rezultati istraživanja

04.11.2024 | Istaknuto, ODRAZ-ove vijesti

U doba digitalne transformacije, umjetna inteligencija (AI) sve više postaje važan alat za modernizaciju obrazovanja. U sklopu projekta “Digitalna pismenost u doba umjetne inteligencije”, provedeno je istraživanje koje otkriva kako učenici i obrazovni djelatnici u srednjim školama u Hrvatskoj percipiraju AI i podatkovnu pismenost. 

Svrha istraživanja bila je ispitati stavove učenika i zaposlenika srednjih škola u Hrvatskoj o potrebama razvoja podatkovne pismenosti i pismenosti o umjetnoj inteligenciji u srednjoškolskom obrazovanju. 

 

podatkovna pismenost i umjetna inteligencija

REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Rezultati istraživanja pokazuju da većina ispitanika prepoznaje potencijal digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije u poboljšanju ishoda, no postoji razlika u percepciji učenika i obrazovnih djelatnika. Učenici smatraju tehnologiju jednostavnom za korištenje, dok obrazovni djelatnici ukazuju na potrebu za dodatnom obukom. Nastavnici podržavaju projektno učenje i razvoj podatkovne pismenosti, dok učenici ističu važnost razvoja kritičkog mišljenja za kvalitetnu interakciju s AI-em i prepoznavanje pouzdanih informacija u digitalnom okruženju.

Demografski podaci i opseg istraživanja

U istraživanju koje je provedeno u kolovozu i rujnu 2024. godine sudjelovalo je 503 ispitanika, što čini 88 % od početnih 572 sudionika. Među njima je bilo 42 % nastavnika, 35 % učenika, 12 % ravnatelja i 10 % stručnih suradnika, dok su većinu ispitanika činile žene (72 %). Škole su bile raznoliko zastupljene: 64 % ispitanika dolazilo je iz strukovnih škola, 29 % iz gimnazija, a 7 % iz umjetničkih škola.

Stavovi o umjetnoj inteligenciji i podatkovnoj pismenosti

Više od 70 % ispitanih učenika smatra da su digitalne vještine ključne za buduća zanimanja, no nastavnici ističu kako integracija AI-a u kurikulume nije dovoljno zastupljena. Unatoč tome, čak 85 % nastavnika prepoznaje važnost razvoja AI kompetencija kod učenika.

AI je prepoznat kao vrijedan alat u obrazovanju: 67 % ispitanika vjeruje da AI poboljšava kvalitetu nastave. Međutim, percepcija njegove jednostavnosti korištenja pokazuje razlike: 88 % učenika smatra AI jednostavnim, dok isto vjeruje samo 59 % nastavnika. Ovi rezultati naglašavaju potrebu za dodatnom edukacijom školskog osoblja kako bi se povećala njihova tehnološka kompetencija.

Primjeri dobre prakse

Nekoliko škola već je započelo s primjenom projektnih metoda učenja s naglaskom na podatkovnu analizu i korištenje AI alata. Ti programi uključuju:

  • izradu znanstvenih radova uz pomoć AI tehnologije,
  • simulacije i analize podataka kroz interdisciplinarne projekte.

Interdisciplinarni pristupi, koji povezuju informatiku, matematiku i društvene znanosti, pokazali su se posebno učinkovitim u razvoju kompetencija učenika.

Projektno učenje i izazovi u implementaciji

Projektno učenje s podacima iz stvarnog svijeta dobilo je visoku podršku među ispitanicima – čak 87 % vjeruje da ovaj pristup čini nastavu zanimljivijom. Također, 87 % nastavnika i 59 % učenika podržava ideju razvijanja podatkovne pismenosti kroz sve predmete.

Međutim, nastavnici se suočavaju s nizom izazova u implementaciji:

  • mnogi ističu da nisu dovoljno educirani za primjenu AI-a u nastavi;
  • manjak tehničke opreme i infrastrukture posebno je izražen u manjim sredinama;
  • učenici izražavaju zabrinutost zbog nedovoljne edukacije o etičkim aspektima umjetne inteligencije.

Razvoj kritičkog mišljenja i dodatne edukacije

Jedan od izazova jest razvoj kritičkog mišljenja kod učenika. Iako 50 % učenika vjeruje da njihovi vršnjaci mogu kritički analizirati medijske sadržaje, samo 16 % nastavnika dijeli taj stav. Potreba za dodatnim edukacijama, posebno iz kritičke analize podataka, prepoznata je kod 78 % ravnatelja, 63 % nastavnika i 60 % stručnih suradnika.

Interes za daljnje usavršavanje izrazilo je 67 % nastavnika i 77 % stručnih suradnika. Potrebna dodatna znanja i vještine obuhvaćaju:

  • dizajn istraživanja,
  • oblikovanje uputa za rad s AI tehnologijama,
  • kompetencije u kritičkoj analizi podataka,
  • primjenu umjetne inteligencije u obrazovanju,
  • razvoj medijske i podatkovne pismenosti,
  • prilagodbu nastavnih metoda suvremenim potrebama.

    Zaključci i preporuke

    • Važnost kontinuiranog ulaganja u edukaciju nastavnika, s naglaskom na kritičku analizu podataka, oblikovanje uputa za umjetnu inteligenciju i primjenu projektnih metoda.
    • Uvođenje projektnog i interdisciplinarnog učenja te ciljano razvijanje podatkovne i medijske pismenosti moglo bi povećati angažman učenika.
    • Naglasak treba biti na razvoju kritičkog mišljenja učenika, uključujući analizu podataka i medijsku pismenost.

     

    .
    .
    .
    Istraživanje je provedeno u sklopu projekta Digitalna pismenost u doba umjetne inteligencije. Ovaj projekt financira European Citizen Action Service (ECAS) u okviru projekta EURECA 2024. Projekt sufinancira Europska unija.

     

    Pin It on Pinterest

    Share This