Važno je učiti mlade postavljati pitanja, a ne samo tražiti odgovore: održan webinar o medijskoj pismenosti i dezinformacijama
Više od 60 sudionika, među kojima su bili nastavnici, stručni suradnici, predstavnici organizacija civilnog društva te drugi zainteresirani građani, okupilo se 21. listopada 2026. na webinaru „Fakat. Ili ne?“ kako bi sa stručnjacima iz područja znanosti, medija, obrazovanja i civilnog društva raspravljali o medijskoj pismenosti, dezinformacijama, klimatskoj pismenosti i izazovima koje donosi razvoj umjetne inteligencije.
Webinar je moderirala Magdalena Ribarić iz ODRAZ-a, koja je sudionicima predstavila projekt Otporna zajednica i aktivnosti koje se provode s ciljem jačanja informacijske otpornosti građana. Poseban naglasak stavljen je na rad s mladima kroz radionice, debatne aktivnosti, edukativnu online kampanju „Prepoznaj. Provjeri. Odluči.“ te podcast-serijal „Fakat. Ili ne?“, nastao u suradnji s Radio Studentom.
Medijska pismenost kao alat za aktivno sudjelovanje u društvu
Uvodno izlaganje održao je Žarko Čižmar, osnivač i direktor Telecentra te voditelj Media Laba Sveučilišta Algebra Bernays. Čižmar je govorio o razvoju medijske pismenosti i njezinoj ulozi u suvremenom društvu. Istaknuo je kako medijska pismenost nije samo prepoznavanje lažnih vijesti i dezinformacija, već i sposobnost razumijevanja medijskih sadržaja, procjene njihove vjerodostojnosti te odgovornog sudjelovanja u javnom prostoru.
Govoreći o pristupima medijskoj pismenosti, razlikovao je zaštitnički pristup, usmjeren na prepoznavanje manipulacija i dezinformacija, te osnaživački pristup, koji građane potiče na kritičko promišljanje, odgovorno stvaranje sadržaja i aktivno sudjelovanje u demokratskim procesima.
Sudionici su tijekom predavanja sudjelovali u interaktivnim anketama putem alata Mentimeter. Kao najčešći način provjere sumnjivih informacija naveli su provjeru izvora i usporedbu informacija iz više različitih izvora. Istodobno su kao jednu od najvećih prepreka razvoju kritičkog mišljenja prepoznali nedostatak interesa za dodatno istraživanje i provjeru informacija.
Kako graditi povjerenje u znanost?
Središnji dio webinara bila je panel-rasprava u kojoj su sudjelovali Ivana Herceg Bulić s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Svreučilišta u Zagrebu, Sandra Vlašić iz Terra Huba, nezavisni istraživački novinar Emil Čančar te Josip Majsec iz Hrvatskog debatnog društva.
Govoreći o znanstvenim informacijama i povjerenju u znanost, Ivana Herceg Bulić naglasila je da se vjerodostojnost znanstvenika ne temelji samo na njihovim titulama, već prvenstveno na istraživačkom radu, objavljenim i recenziranim znanstvenim radovima te kvaliteti argumenata koje iznose.
Posebno je upozorila na odgovornost koju mladi osjećaju kada je riječ o klimatskim promjenama: „Mladi ljudi imaju osjećaj da trebaju popraviti nešto što smo mi odrasli zabrljali.“
Istaknula je kako upravo zbog toga mladima treba pružiti znanje, alate i podršku kako bi mogli razumjeti složene društvene i okolišne izazove te aktivno sudjelovati u njihovom rješavanju.
Klimatska pismenost i osjećaj osobne odgovornosti
Sandra Vlašić iz Terra Huba govorila je o važnosti klimatske pismenosti, odnosno, kako je istaknula, svojevrsnog klimatskog opismenjavanja građana, medija, obrazovnog sustava i donositelja odluka. Naglasila je da razumijevanje klimatskih promjena zahtijeva razvijanje znanja o kompleksnim procesima i pojavama koje oblikuju današnje društvo te utječu na živote sadašnjih i budućih generacija.
Kao primjer pristupa koji povezuje znanje, istraživanje i kreativnost predstavila je projekt „Terrapija – liječimo Zemlju edukacijom“, koji Terra Hub provodi u suradnji sa studentima medijskog dizajna. Kroz projekt studenti istražuju različite teme povezane s klimatskom krizom te ih interpretiraju kroz vizualne radove, od klimatskog rječnika i Pariškog sporazuma do bacanja hrane, konzumerizma, brze mode i utjecaja toplinskih valova na svakodnevni život.
Istaknula je kako aktivno istraživanje problema i traženje mogućih rješenja može pomoći u prevladavanju osjećaja bespomoćnosti i klimatske anksioznosti. Prema njezinim riječima, angažman, razumijevanje problema i prepoznavanje vlastite uloge u promjenama važni su koraci prema otpornijem i informiranijem društvu.
Mediji, dezinformacije i umjetna inteligencija
Novinar Emil Čančar osvrnuo se na izazove s kojima se danas suočavaju mediji. Istaknuo je kako ubrzani tempo proizvodnje sadržaja i pritisak na novinare često otežavaju detaljnu provjeru informacija i kvalitetno izvještavanje o složenim temama poput klimatskih promjena.
U raspravi se otvorilo i pitanje sve veće prisutnosti umjetne inteligencije u obrazovanju i svakodnevnom životu. Ivana Herceg Bulić istaknula je da umjetna inteligencija već danas ima značajnu ulogu u znanstvenim istraživanjima i obradi velikih skupova podataka, primjerice u meteorologiji i klimatologiji. Međutim, naglasila je da njezine rezultate uvijek treba promatrati kroz prizmu ljudskog znanja, iskustva i kritičkog promišljanja. Kao nastavnica, studentima ne zabranjuje korištenje alata umjetne inteligencije, ali od njih očekuje da razumiju procese i zaključke do kojih dolaze te da ih mogu argumentirano objasniti. Istaknula je kako je upravo razvoj kritičkog mišljenja ključan za odgovorno korištenje novih tehnologija.
Debata kao škola kritičkog mišljenja
O ulozi debate u razvoju medijske pismenosti govorio je Josip Majsec iz Hrvatskog debatnog društva. Objasnio je kako debate potiču mlade na istraživanje izvora, provjeru činjenica, argumentirano iznošenje stavova i razumijevanje različitih perspektiva.
Takav pristup, istaknuo je, pomaže razvijanju vještina koje su danas nužne za snalaženje u složenom informacijskom okruženju i donošenje promišljenih odluka.
Postavljati pitanja, provjeravati, razumjeti
Panelisti su se složili da je jedna od najvažnijih zadaća obrazovanja razvijati kod mladih naviku propitivanja informacija, provjere izvora i traženja dokaza. Medijska pismenost, zaključeno je, nije samo sposobnost prepoznavanja netočnih informacija, već i razumijevanje načina na koji informacije nastaju, šire se i utječu na naše odluke.
Kako je istaknuto na završetku webinara, važno je učenike učiti ne samo prepoznavati dezinformacije, nego i postavljati pitanja, uspoređivati izvore te biti spremnima preispitati vlastite stavove kada ih činjenice na to potaknu.
Webinar je održan u sklopu projekta Otporna zajednica koji financira Europska služba za građansku akciju (European Citizen Action Service – ECAS) u okviru projekta EURECA Plus 2026., koji je sufinanciran sredstvima Europske unije.
Snimka webinara je dostupna na YouTube kanalu ODRAZ-a.
Sudionici su također pozvani pratiti nadolazeće epizode podcasta „Fakat. Ili ne?“, nastalog u suradnji s Radio Studentom, u kojem će se obrađivati teme medijske pismenosti, dezinformacija i klimatske komunikacije.
#OtpornaZajednica #Dezinformacije #KlimatskeDezinformacije #MedijskaPismenost #KritičkoMišljenje #InformacijskaOtpornost #ODRAZ
Izneseni stavovi i mišljenja isključivo su stavovi autora te ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili ECAS-a. Ni Europska unija ni ECAS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.