Obrazovni sustav ima prioritetnu ulogu u promociji održivog razvoja

11.12.2020 | Istaknuto, ODRAZ-ove vijesti

Obrazovanje budućnosti trebalo bi biti temeljeno na međupredmetnim temama, a kod učenika treba poticati intrinzičnu motivaciju, empatiju, solidarnost i odgovornost, istaknuto je na skupu “Inovativni pristupi učenju o održivom razvoju u školama” održanom 10. prosinca 2020. u okviru projekta “Razmišljajmo održivo”.

Tijekom skupa, na kojem se okupilo preko 60 sudionika, predstavljeno je nekoliko primjera primjene novih pristupa učenju o održivom razvoju, osmišljenih kroz partnerske projekte škola i organizacija civilnog društva te se razgovaralo o školi budućnosti i obrazovanju za održivi razvoj.

Kada govorimo o obrazovanju za održivi razvoj, vrlo važnu ulogu imaju učitelji i nastavnici kao implementatori ideja održivog razvoja kod djece i mladih.

 

Stoga je vrlo važna, ne samo edukacija mladih, već i stručno usavršavanje nastavnika o održivom razvoju i boljem razumijevanju načela održivog razvoja, važnosti aktivnog sudjelovanja u promišljanju razvoja, volonterstvu i sl., što se postiže kroz suradnju škola s organizacijama civilnoga društva na projektima od zajedničkog interesa.

Rezultat jedne takve suradnje je projekt “Razmišljajmo održivo – učimo mlade za održivi razvoj zajednice” u okviru kojeg je organiziran ovaj zanimljiv skup. Riječ je o projektu kojim se želi ojačati doprinos udruga održivom razvoju (OR) obukom srednjoškolaca o načelima održivog razvoja i poticanjem uključivanja mladih u život lokalne zajednice u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku, koji je ukratko predstavila direktorica ODRAZ-a i voditeljica projekta Lidija Pavić-Rogošić, ujedno i moderatorica događanja.

DOBRI PRIMJERI IZ PRAKSE

U nastavku su prisutni upoznati s nekoliko primjera dobre prakse primjene inovativnih pristupa učenja o održivom razvoju, osmišljenih kroz različite projekte i inicijative.

Elizabet Gašparov iz ODRAZ-a predstavila je edukativni paket Razmišljajmo održivo koji se sastoji od upitnika o stavovima učenika o održivom razvoju, edukativnog kviza o održivom razvoju te video prezentacije o održivom razvoju. Zatim su prisutni upoznati s rezultatima istraživanja o poznavanju pojma volonterstva, volonterskim iskustvima i interesima učenika srednjih škola, također provedenog kroz projekt Razmišljajmo održivo. Istraživanje, u kojem je sudjelovalo 435 učenika od 1. do 4. razreda pet srednjih škola iz Zagreba, Rijeke, Splita i Osijeka, predstavila je Mirta Kovačević iz Volonterskog centra Osijek koji odnedavno djeluje kao program novoosnovanog DKolektiva.

O korištenju digitalne platforme Europeana u nastavi govorila je prof. Ivana Štiglec iz osječke I. gimnazije. Riječ je o digitalnoj platformi za kulturnu baštinu koja sadrži milijune digitalnih predmeta iz različitih europskih muzeja, knjižnica, galerija i arhiva. Kroz svoje izlaganje, sudionike je upoznala s platformom, njenom primjenom u nastavi te dva scenarija poučavanja za održivi razvoj.

Primjer učenja o održivom razvoju kroz igru predstavio je Igor Bajok iz riječke udruge SMART, koja provodi zanimljiv projekt “Nova pravila igre” usmjeren razvoju novih pristupa učenju, podučavanju i promociji održivog razvoja te aktivnog sudjelovanja djece i mladih utemeljenih na partnerstvu organizacija civilnog društva, škola i lokalne zajednice. U okviru projekta, Igor Bajok i Tamara Fabac upustili su se u avanturu osmišljavanja društvene igre o globalnim ciljevima održivog razvoja pod nazivom “Zadnja šansa” te je ovom prilikom Igor ukratko opisao proces nastanka igre – početne ideje te kako se igra mijenjala i razvijala do svoje konačne verzije.

Zadnji primjer predstavio je Veljko Armano Linta iz Satelit edukacija, koji je kao vanjski suradnik uključen u CARNET-ov pilot projekt “e-Škole: uspostava sustava digitalno zrelih škola” unutar kojeg aktivno sudjeluje u izradi scenarija poučavanja za međupredmetnu temu Održivi razvoj. Istaknuo je kako međupredmetne teme nisu zasebna područja, utječu na sva područja ljudskog života te ih treba povezati sa svim nastavnim predmetima. Na nekoliko primjera pokazao je kako scenarije poučavanja za međupredmetnu temu održivog razvoja provesti kroz nastavne predmete. Smatra kako je budućnost obrazovanja u transformativnom učenju koje uključuje elemente kao što su intrinzična motivacija, participativnost, samousmjerenost, timski duh, kultura komunikacije, transdiciplinarnost, kreativnost.

Panel rasprava “Obrazovanje za održivi razvoj – nastava za 21. stoljeće”

U drugom dijelu događanja održana je vrlo živa panel rasprava u kojoj su sudjelovali Darko Tot (načelnik Sektora za zajedničke poslove i programe Ministarstva znanosti i obrazovanja), Dejan Nemčić (OŠ Ive Andrića iz Zagreba), dobitnik prestižne nagrade Global Teacher Award 2020. i titule najboljeg profesora geografije na svijetu za 2020. godinu, Veljko Armano Linta iz inicijative Satelit edukacije za održivost i regenerativnost te prof. Ivana Štiglec iz I. osječke gimnazije, Europeana nastavnik ambasador za Hrvatsku. Panel raspravu je moderirala Lidija Pavić-Rogošić.

Pristutne, većinom nastavnike osnovih i srednjih škola, posebno je oduševio govor njihovog kolege prof. Dejana Nemčića, koji je iskreno i jasno artikulirao sve one probleme s kojima se susreću nastavnici u svakodnevnom radu, od nezainteresiranosti učenika za školsko gradivo, loše opremljenosti škola do uvjeta rada u okolnostima pandemije.

Naglasci skupa

  • Obrazovni sustav ima prioritetnu ulogu u promociji održivog razvoja
  • Obrazovna politika stavlja pred učitelje i nastavnike sve više izazova koji nisu vezani samo za njihov predmet
  • Važnost suradnje obrazovnog sustava i škola s organizacijama civilnog društva
  • Sve međupredmetne teme međusobno su povezane, nužna je integrativnost predmeta
  • Škola bi trebala poticati učenike da zajedno promišljaju i nešto rade za (svoju ) zajednicu, kvart
  • Često se sve svede na entuzijazam nekolicine nastavnika – problem je to ne samo hrvatskih, nego i europskih škola
  • Svaki bi razrednik trebao proći edukaciju o volonterstvu i pokretanju volonterskih programa i akcija
  • Obrazovanje budućnosti trebalo bi biti temeljeno na međupredmetnim temama, a predmeti kao stručna područja bi se uključivali u trenutku kada za rad na nekoj meuđupredmetnoj temi treba specifična znanja i konkretne vještine
  • I najvažnije…potrebno je poticati učenike da razvijaju intrinzičnu motivaciju, empatiju, solidarnost i odgovornost

Videosnimka s događanja dostupna je na sljedećoj poveznici: https://youtu.be/a4j4I28TqiA

Prezentacije

* Projekt “Razmišljajmo održivo – učimo mlade za održivi razvoj zajednice” provodimo u suradnji s Udrugom SMART iz Rijeke, Udrugom “MI” iz Splita, Volonterskim centrom Osijek te I. gimnazijom Osijek, Privatnom umjetničkom gimnazijom iz Zagreba i Školom za dizajn, grafiku i održivu gradnju iz Splita. Projekt je sufinanciran kroz Švicarsko-hrvatski program suradnje.

     

     

     

     

     

     

     

     

     

    Pin It on Pinterest

    Share This