Novi CROSOL-ov izvještaj o provedbi Ciljeva održivog razvoja: napredak postoji, ali nije dostupan svima
Pet godina nakon objave prvog izvještaja iz 2021., CROSOL – Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske objavio je novi izvještaj „Provedba ciljeva održivog razvoja u Hrvatskoj – Pregled iz perspektive civilnog društva 2026.“. U njegovoj su izradi sudjelovale brojne organizacije civilnog društva te neovisne stručnjakinje i stručnjaci, među kojima i ODRAZ, koji je pridonio analizi provedbe triju Ciljeva održivog razvoja: Cilja 11: Održivi gradovi i zajednice, Cilja 12: Odgovorna potrošnja i proizvodnja te Cilja 13: Odgovor na klimatske promjene.
Izvještaj donosi neovisnu procjenu napretka Hrvatske u ostvarivanju Programa održivog razvoja do 2030. godine, poznatog kao Agenda 2030. Procjena se temelji na dostupnim statističkim podacima, analizi javnih politika te iskustvima organizacija civilnog društva.
Obuhvaćena su brojna međusobno povezana područja, od siromaštva, zdravstva, obrazovanja i rodne ravnopravnosti do gospodarskog razvoja, zaštite okoliša, demokratskih institucija i međunarodne razvojne suradnje.
Usvojeni dokumenti ne jamče promjene u svakodnevnom životu
Jedan je od ključnih zaključaka izvještaja da donošenje strategija i zakona te povećanje ulaganja ne dovode automatski do stvarnih poboljšanja u životu građana.
Stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti između 2021. i 2025. gotovo se nije promijenila. Smanjila se s 20,9 na 20,7 posto. Istodobno je rizik od siromaštva osoba starijih od 65 godina porastao s 32,4 na 39,4 posto.
Unatoč ulaganjima u zdravstvo i obrazovanje, i dalje postoje znatne razlike u dostupnosti javnih usluga. Okolišni pokazatelji upozoravaju na nedovoljno učinkovitu zaštitu prirodnih resursa i potrebu za bržom prilagodbom posljedicama klimatskih promjena.
Izvještaj stoga naglašava da se uspješnost javnih politika mora procjenjivati prema njihovim stvarnim učincima na kvalitetu života, a ne samo prema iznosu izdvojenih sredstava, broju provedenih aktivnosti ili usvojenim strateškim dokumentima.
Održivi gradovi, odgovorna potrošnja i klimatsko djelovanje
ODRAZ je u izradi izvještaja sudjelovao analizom napretka Hrvatske u ostvarenju ciljeva koji se odnose na održive gradove i zajednice, odgovornu potrošnju i proizvodnju te odgovor na klimatske promjene.
Riječ je o područjima koja neposredno utječu na svakodnevni život građana, uključujući kvalitetu i dostupnost javnog prijevoza, održivu urbanu mobilnost, upravljanje prostorom, dostupnost javnih i zelenih površina, gospodarenje otpadom, učinkovitije korištenje resursa te sposobnost gradova i zajednica da se prilagode klimatskim promjenama.
Provedbu tih ciljeva nije moguće promatrati odvojeno. Načini na koje planiramo gradove, organiziramo promet, proizvodimo i trošimo energiju i druge resurse te upravljamo otpadom izravno utječu na emisije stakleničkih plinova, otpornost lokalnih zajednica i kvalitetu života.
Za ostvarivanje vidljivijeg napretka potrebne su usklađene javne politike, suradnja različitih sektora i razina upravljanja te sustavno uključivanje građana i organizacija civilnog društva u donošenje odluka.
Nejednakosti i dalje ograničavaju napredak
Izvještaj upozorava i na velike regionalne i društvene nejednakosti. Mogućnosti pristupa kvalitetnim javnim uslugama, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, održivom prijevozu i čistoj energiji nisu jednake u svim dijelovima Hrvatske niti među svim društvenim skupinama.
Posebno se ističe važnost transparentnosti, javne odgovornosti institucija i sustavnog uključivanja organizacija civilnog društva u oblikovanje, provedbu i praćenje javnih politika.
U preostale četiri godine do 2030. ključno je osigurati da održivi razvoj ne ostane samo strateško opredjeljenje. Njegova provedba mora donijeti konkretna poboljšanja kvalitete života, smanjenje nejednakosti, dostupnije javne usluge i učinkovitiju zaštitu okoliša.
Preporuke za svih 17 Ciljeva održivog razvoja
Uz analizu postojećeg stanja i uočenih trendova, izvještaj donosi konkretne preporuke za unaprjeđenje provedbe svakog od 17 Ciljeva održivog razvoja.
Namijenjen je donositeljima odluka, organizacijama civilnog društva, istraživačima, obrazovnim ustanovama, medijima i zainteresiranoj javnosti. Njegova je svrha pridonijeti kvalitetnijem praćenju provedbe Agende 2030. i potaknuti donošenje odluka koje će se temeljiti na dokazima, stvarnim potrebama građana i načelu da nitko ne smije biti zapostavljen.
Cjeloviti izvještaj „Provedba ciljeva održivog razvoja u Hrvatskoj – Pregled iz perspektive civilnog društva 2026.“ dostupan je na mrežnim stranicama CROSOL-a.
Izvještaj možete i izravno preuzeti u PDF formatu.
Izvor: crosol.hr