EU pooštrava kazne za okolišni kriminal: veće kazne za onečišćenje i uništavanje prirode

Prema procjenama institucija EU-a, okolišni kriminal jedan je od najbrže rastućih oblika organiziranog kriminala u svijetu, a nezakonito gospodarenje otpadom, trgovina zaštićenim vrstama i nezakonita eksploatacija prirodnih resursa donose velike financijske koristi počiniteljima uz relativno nizak rizik od kažnjavanja.

Kao odgovor na te probleme donesena je Direktiva (EU) 2024/1203 o zaštiti okoliša putem kaznenog prava, koja je stupila na snagu 2024. godine i zamijenila ranija pravila iz 2008.

Što je direktiva EU?

Direktiva je zakonodavni akt EU-a koji državama članicama propisuje cilj koji moraju postići, dok način provedbe uređuju vlastitim zakonima. Za razliku od uredbi, koje se primjenjuju izravno u svim državama članicama, direktive je potrebno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.

Države članice morale su novu Direktivu o zaštiti okoliša putem kaznenog prava prenijeti u svoje zakonodavstvo do 21. svibnja 2026. godine.

Strože kazne za teža kaznena djela

Nova pravila proširuju popis kaznenih djela protiv okoliša i uvode strože sankcije za pojedince i tvrtke. Obuhvaćena su djela poput nezakonitog gospodarenja otpadom, teškog onečišćenja okoliša, uništavanja ekosustava, nezakonite trgovine drvom povezane s krčenjem šuma te nezakonitog ispuštanja određenih štetnih tvari.

Za najteže slučajeve propisane su i znatno više kazne. Fizičke osobe mogu biti osuđene na dugotrajne zatvorske kazne, dok za pravne osobe novčane kazne mogu dosegnuti 40 milijuna eura.

Direktiva također predviđa bolje osposobljavanje policije, državnih odvjetnika i sudaca kako bi se povećala učinkovitost istraga i kaznenog progona okolišnog kriminala.

Što je ekocid?

Ekocid je pojam koji označava teško i masovno uništavanje okoliša koje uzrokuje dugotrajnu ili široko rasprostranjenu štetu ekosustavima, prirodnim resursima i zdravlju ljudi. Ekocid još nije zasebno kazneno djelo u međunarodnom kaznenom pravu, a ni nova Direktiva ne uvodi ekocid kao zasebno kazneno djelo. No, ona predviđa strože kažnjavanje najtežih oblika okolišnog kriminala koji uzrokuju široko rasprostranjenu ili dugotrajnu štetu ekosustavima.

Primjeri djela koja se često navode kao primjeri ekocida uključuju:

• namjerno i masovno trovanje rijeka ili podzemnih voda
• nezakonito odlaganje velikih količina opasnog otpada koje dugoročno ugrožava zdravlje ljudi
• uništavanje zaštićenih prirodnih staništa velikih razmjera
• industrijske aktivnosti koje uzrokuju trajnu devastaciju cijelog ekosustava
• velike naftne havarije ili ispuštanja otrovnih tvari s dugotrajnim posljedicama

Za razliku od uobičajenih okolišnih prekršaja ili pojedinačnih slučajeva onečišćenja, kod ekocida posljedice su ozbiljne, dugotrajne i često teško ili nemoguće popravljive.

Kasni li Hrvatska s usklađivanjem?

Hrvatska, kao i niz drugih država članica, nije do isteka roka 21. svibnja 2026. prijavila potpuno usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s Direktivom. Zbog toga je Europska komisija pokrenula prvi korak postupka zbog povrede prava EU-a i uputila službenu opomenu državama koje nova pravila nisu prenijele na vrijeme. One imaju rok za odgovor i dostavu podataka o poduzetim mjerama, nakon čega Komisija može nastaviti postupak prema Sudu Europske unije.

Hrvatska je još 2025. godine osnovala međuresornu radnu skupinu koja radi na izmjenama Kaznenog zakona i drugih povezanih propisa. Posao nije jednostavan jer je potrebno uskladiti velik broj zakona i jasno definirati nova kaznena djela protiv okoliša, ali i odgovornost pravnih osoba.

U javnosti je dodatnu pozornost ovoj temi privukao slučaj nezakonitog odlaganja otpada u Gospiću, koji je otvorio pitanje jesu li postojeći mehanizmi zaštite okoliša dovoljno učinkoviti. Upravo takvi slučajevi pokazuju zašto Europska unija nastoji pooštriti kaznenopravni okvir te osigurati da teška onečišćenja i uništavanje prirode budu brže otkriveni, istraženi i kažnjeni.

Hoće li nova pravila dovesti do manje okolišnog kriminala tek će se vidjeti, no nova Direktiva pokazuje da Europska unija teško onečišćenje, nezakonito odlaganje otpada i uništavanje prirode želi tretirati mnogo ozbiljnije nego dosad. To je važno jer posljedice takvih djela ne pogađaju samo prirodu nego i zdravlje ljudi, lokalna gospodarstva te kvalitetu života cijelih zajednica.

Sažetak o Direktivi možete naći na sljedećoj poveznici: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/LSU/?uri=oj:L_202401203

Tekst Direktive možete naći na: https://eur-lex.europa.eu/eli/dir/2024/1203/oj

Na sljedećoj poveznici možete vidjeti situaciju po pojedinim državama članicama: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/NIM/?uri=oj:L_202401203

#ZaštitaOkoliša #OkolišniKriminal #EUdirektiva

Fotografija: magnific.com