Uvod u događaj dali su Stefanos Fotiou, direktor Ureda za održivi razvoj FAO-a; Dimitris Dimitriadis, predsjednik EGSO-ove sekcije za vanjske odnose (REX) te Peter Schmidt, predsjednik EGSO-ove sekcije za poljoprivredu, ruralni razvoj I zaštitu okoliša (NAT).
O ulozi EU-a u provedbi ciljeva održivog razvoja na globalnoj razini, posebno u poljoprivredno-prehrambenim sustavima govorio je Leonard Mizzi, Glavna uprava za međunarodna partnerstva (DG INTPA).
U nastavku su održana dva okrugla stola, koja su ujedno bila prilika za razmjenu o pripremi dobrovoljnih nacionalnih pregleda i uključivanje civilnog društva. Moderatoricaje bila Maria Nikolopoulou, članica EGSO-a.
U prvom okruglom stolu govorili su mladi lideri iz Indije, Kazahstana, Dominikanske Republike, predstavnica Gospodarsko-socijalnog i kulturnog vijeća Afričke unije (ECOSOCC) te koordinatorica za klimatsku pravdu i pravednu tranziciju iz španjolske Alianza por la Solidaridad-ActionAid, koja djeluje u 50 zemalja.
U drugom okruglom stolu sudjelovale su mlade predstavnice Etiopije i Jordana te Elisabetta Recine iz Conselho de Desenvolvimento Econômico Social Sustentável (CDESS) iz Brazila.
Jedna od panelistica je bila i Lidija Pavić-Rogošić, koja je ukratko predstavila način na koji je EGSO bio uključen u prvi dobrovoljni pregled EU-a koji je predstavljen u srpnju 2023. Europska komisija je pozvala EGSO da prikupi poglede civilnog društva analizirajući svaki cilj te da procijeni dostignuća I izazove u javnim politikama u svrhu postizanja ciljeva.
Uključenost civilnog društva je bitna jer transformacija prema održivosti može biti uspješna samo ako se temelji na širokoj podršci I aktivnoj, strukturiranoj participaciji svih dijelova društva.
EGSO je pregledao i kompilirao glavne poruke iz velikog broja relevantnih mišljenja koje je usvojio te je prikupio poglede dionika puem on-line konzultacija. Glavne preporuke.
- Postoji potreba za sveobuhvatnom strategijom za provedbu ciljeva održivog razvoja,
- Potrebno je proširiti se izvan pristupa ’cilj po cilj’
- Potrebno je ustanoviti strukturirani i smisleni način uključivanja civilnog društva u proces izrade VNR-ova.
Te iste godine je i Hrvatska predstavila svoj drugi VNR, a nakon službenog predstavljanja u New Yorku, Lidija Pavić-Rogošić je iznijela prijedloge i preporuke koje su zajednički iznjedrile hrvatske udruge. Također je obavijestila prisutne da su hrvatske udruge 2022. pripremile izvještaj iz sjene o provedbi ciljeva održivog razvoja.
Dobrovoljni nacionalni pregledi (Voluntary National Reviews -VNR)
Kao dio mehanizama praćenja i pregleda, Plan za održivi razvoj – Agenda 2030. potiče države članice da “provode redovite i uključive preglede napretka na nacionalnoj i podnacionalnim razinama. Ti nacionalni pregledi služe kao osnova za redovite preglede od strane UN-ovog Političkog foruma na visokoj razini (HLPF), koji se sastaje pod pokroviteljstvom ECOSOC-a. Redoviti pregledi HLPF-a trebaju biti dobrovoljni, vođeni od strane države, poduzimaju ih i razvijene zemlje i zemlje u razvoju i uključuju više dionika.
Cilj VNR-ova je olakšati razmjenu iskustava, uključujući uspjehe, izazove i naučene lekcije, s ciljem ubrzavanja provedbe Agende 2030. Na taj se način također nastoje ojačati javne politike i institucije vlada te mobilizirati potporu više dionika i partnerstva za provedbu ciljeva održivog razvoja.
Mrežna platforma posvećena prikupljanju informacija iz zemalja koje sudjeluju u dobrovoljnim nacionalnim pregledima Političkog foruma na visokoj razini o održivom razvoju: https://hlpf.un.org/vnrs
Hrvatske VNR-ove možete naći na: https://hlpf.un.org/countries/croatia, a onaj EU-a na: https://hlpf.un.org/countries/european-union
#EESC #EGSO #HLPF #SDGs #VNR #FAO
