Online rasprava “Strateško predviđanje: ekonomski održiva Europa”

13.04.2023 | Novosti iz EGSO-a

Tema strateškog predviđanja 2023. je “Koje strateške odluke treba donijeti kako bi se osigurala socijalno i ekonomski održiva Europa sa snažnijom ulogom u svijetu u narednim desetljećima?”. EGSO se ovim tematskim fokusom izravno bavi ekonomskom održivošću, shvaćenom kao upravljanje transformacijom gospodarstva kako bi se osiguralo da ono ostane unutar planetarnih granica. Online rasprava će se održati 18. travnja od 11 do 12.30.

 

Odgovarajući na zahtjev EGSO-a da bude uključen  ex-ante u proces predviđanja, Komisija se ove godine uključuje u raspravu koju organizira EGSO.

Izvješće o strateškom predviđanju ima dugoročnu perspektivu, do 2050. godine.

Pitanja od značaja za raspravu:

  • Zemlje EU-a trenutno su suočene sa sustavnim šokovima, rizicima i prijetnjama. Stoga je važno da sve zemlje i nadležne međunarodne institucije rade zajedno na njihovom rješavanju. Odgađanje donošenja i provedbe mjera može imati dalekosežne posljedice. Vrlo nepovoljni inflatorni trendovi u početku su uglavnom bili potaknuti rastućim cijenama robe, hrane i energije, uključujući poremećaje u opskrbnom lancu. U svjetlu naglog rasta cijena energije i hrane, kreatori nacionalnih ekonomskih politika mogli bi uspostaviti funkcionalnu i učinkovitu mrežu socijalne sigurnosti za najugroženije skupine stanovništva, uključujući najugroženije segmente srednje klase, kako nitko ne bi bio zapostavljen. U suprotnom postoji opasnost od socijalnih nemira.
  • Postoji zabrinutost zbog povećanja javnog duga i važno je poduzeti korake prema srednjoročnoj fiskalnoj konsolidaciji. S ciljem punjenja nacionalnih proračuna, postoji prostor za pravedno oporezivanje i postoji potreba za učinkovitim korištenjem javnih sredstava.
  • Zelena i digitalna tranzicija zahtijevat će ogromna ulaganja. Stoga je ključno da države članice učinkovito koordiniraju svoje ekonomske politike, učinkovito rješavaju makroekonomske neravnoteže i osiguraju zdrave javne financije, dok bi trebale poboljšati kvalitetu i strukturu svojih javnih ulaganja kako bi stavile na raspolaganje potrebna financijska sredstva za potporu održivom i uključivom rastu. . Nadalje, države članice EU trebale bi imati odgovarajući fiskalni prostor za suzbijanje negativnih gospodarskih i društvenih šokova. Tekuća revizija okvira gospodarskog upravljanja EU-a ključna je ne samo za stabilizaciju gospodarstva u srednjoročnom razdoblju, već i za financiranje socio-ekološke transformacije našeg gospodarstva i jamstvo pune zaposlenosti, visokokvalitetnih poslova i pravedne tranzicije.
  • Potreban je uravnotežen pristup gospodarskoj politici za rješavanje dugotrajnih problema i odgovor na trenutnu krizu. Ciljevi EU-a kako su navedeni u članku 3. Ugovora o EU-u temelj su za prošli, sadašnji i budući prosperitet, političku stabilnost, konvergenciju, konkurentnost i otpornost EU-a. Ne smije se dopustiti da trenutna kriza ugrozi pravednost i okolišne ciljeve.
  • Suprotstavljanje gospodarskoj krizi, posljedicama krize bolesti COVID-19, digitalizaciji i demografskim promjenama zahtijeva odgovarajuću potporu fiskalne, strukturne i monetarne politike.
  • Ekonomski održiv gospodarski sustav EU-a treba izbjegavati nepoštenu poreznu konkurenciju među državama članicama i graditi na koordiniranim naporima u borbi protiv poreznih prijevara i utaje te pranja novca.
  • Ekonomski i društveno održiv razvoj mora preokrenuti trenutni trend prema rastućoj nejednakosti, kako u pogledu mogućnosti tako i u pogledu ishoda.
  • Financijsko znanje i financijska uključenost, kao i digitalna uključenost važni su alati za otpornost.

Dodatni elementi koji bi mogli biti na dnevnom redu u budućim ciklusima predviđanja:

  • Utjecaj autoritarnih režima na globalno ekonomsko upravljanje.
  • Uloga koju će EU imati u budućnosti, s obzirom na sve manju težinu u smislu ekonomske moći i svjetskog stanovništva.
  • Učinci nedostatka društvene kohezije i gubitak svrhe za ljude u industrijskim područjima.

Govornici:

  • Beata Kolecka, voditeljica Odjela za predviđanje i strateško komuniciranje, Glavno tajništvo, Europska komisija
  • Laurent Bontoux, viši stručnjak, EU Policy Lab: Foresight, Design & Behavioral Insights, Zajednički istraživački centar (JRC) Europske komisije
  • Ricardo Borges de Castro, pomoćnik direktora i voditelj programa Europa u svijetu, Centar za europsku politiku (EPC)
  • Pier Francesco Moretti, Odjel za znanosti o sustavu Zemlje i tehnologije zaštite okoliša, Nacionalno istraživačko vijeće Italije (CNR)

Događaj će biti dostupan javnosti putem webstreama (https://www.eesc.europa.eu/en/agenda/our-events/events/strategic-foresight/webstream). Nije potrebna registracija.

Pitanja panelistima moći će se postaviti putem Sli.do.

#EESC #EGSO #StrateškoPredviđanje #foresight #foresight4EU 

 

 

Pin It on Pinterest

Share This