Na 605. plenarnom zasjedanju EGSO-a usvojeno mišljenje Lidije Pavić-Rogošić

Konkurentnost i geopolitička uloga EU‑a

Rasprava s predsjednikom Europskog vijeća Antóniom Costom bila je usmjerena na pitanje kako EU može ostati globalno relevantan u razdoblju rastućih geopolitičkih napetosti. EGSO naglašava da je konkurentnost više od industrijske politike: uključuje ulaganja u vještine, otpornost opskrbnih lanaca, strateške sektore i snažniju ulogu civilnog društva u oblikovanju tranzicija. U plenarnom razgovoru Costa je istaknuo potrebu za „europskom sposobnošću djelovanja“, dok su članovi EGSO‑a upozorili da se konkurentnost ne može graditi bez socijalne kohezije i uključivih politika.

Inovacije, start-up poduzeća i put od ideje do tržišta

Ova je tema povezana s novim Europskim aktom o inovacijama (European Innovation Act). U EGSO‑ovim analizama često se ponavlja da Europa ima vrhunske istraživače, ali presporo pretvara inovacije u tržišne proizvode. Na plenarnoj raspravi govorilo se o:

• potrebi jedinstvenog europskog pravnog okvira za start-upove,
• smanjenju administrativnih prepreka,
• lakšem pristupu rizičnom kapitalu,
• jačanju uloge zadruga i socijalnih inovacija.

EGSO aktivno podupire Strategiju EU-a za novoosnovana i rastuća poduzeća  i nadolazeći Europski akt o inovacijama (EIA), ističući da brzorastuće tvrtke moraju imati jednake i povoljne uvjete za pristup resursima, financijama i jedinstvenom tržištu bez administrativnih prepreka. Mišljenje EGSO-a o toj Strategiji naglašava da inovacije nisu samo tehnološke jer socijalne inovacije i zadruge također doprinose otpornosti i održivosti. U raspravi su sudjelovali András Inotai, v.d. voditelja radne skupine za start‑up i scale‑up poduzeća, Glavna uprava za istraživanje i inovacije (DG RDT); Stefan Dobrev, predsjednik upravnog odbora Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT); Reinhilde Veugelers, viša znanstvena suradnica u Institutu Bruegel (suautorica izvješća Regime 0: Europe-wide incorporation for startups to kickstart innovative growth); Agnès Mathis, direktorica organizacije Cooperatives Europe i Mohammad Iranmanesh, glavni direktor poduzeća constellr iz Belgije. U svom mišljenju o Strategiji EU-a za start-up i scale-up poduzeća, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) naglašava kako bi predstojeći Europski akt o inovacijama trebao ponuditi prijeko potrebno pravno i administrativno rasterećenje, ali isključivo uz osiguranje radničkih prava i usklađivanje s načelima pravedne tranzicije.

Europa za kulturu – kultura za Europu

Rasprava o Culture Compass for Europe nadovezuje se na sve snažniji argument da kultura nije „meki sektor“, nego strateški resurs za demokraciju, identitet i otpornost društva. U EGSO‑ovim mišljenjima ističe se da kulturni sektor i dalje trpi posljedice pandemije, digitalne transformacije i nesigurnih radnih uvjeta. U raspravi su sudjelovali  Glenn Micallef, europski povjerenik za međugeneracijsku pravednost, mlade, kulturu i sport; Nela Riehl,  zastupnica u EP‑u, predsjednica Odbora CULT; Tanja Hristova,  članica Europskog odbora regija, potpredsjednica SEDEC‑a i izvjestiteljica mišljenja Kulturni kompas za Europu te Lars Ebert, glavni tajnik Culture Action Europe. Naglašena je potreba za stabilnijim financiranjem kulturnog i kreativnog sektora, važnost kulturne participacije za demokratsku otpornost,  jačanje uloge mladih i lokalnih zajednica te  razvoj europskog kulturnog kompasa kao alata za strateško planiranje.

Mišljenje EGSO-a Kulturni kompas za Europu  poziva na integraciju kulture u sve ključne politike EU‑a, od obrazovanja do kohezije i digitalizacije. EGSO u potpunosti podržava Kulturni kompas za Europu kao pravodobnu transverzalnu strategiju za promicanje kulture i europskih vrijednosti i osiguravanje uspješnosti kulturnog sektora; naglašava ulogu kulture u jačanju demokracije, suzbijanju populističkih i autoritarnih diskursa i poticanju socijalne kohezije, pripravnosti i održivog razvoja te preporučuje razvoj sinergija između Kulturnog kompasa i inicijativa kao što je Europski štit za zaštitu demokracije, posebno u digitalnoj sferi.

Usvojeno je mišljenje Uloga privatnog sektora i civilnog društva u jačanju gospodarske suradnje u okviru Pakta za Mediteran na zahtjev ciparskog predsjedništva Vijeća EU-a. Izvjestitelj je  Thomas Josef Burkhard Wagnsonner iz Austrije, a suizvjestiteljica naša direktorica Lidija Pavić-Rogošić. U mišljenju je naglašeno da je jačanje partnerstva između EU‑a i južnog Mediterana ključno za stabilnost, održivi razvoj i društvenu koheziju u cijeloj regiji. Istaknuta je važnost ulaganja u mlade, lokalne zajednice, zelenu tranziciju, socijalnu ekonomiju i uključivo upravljanje, uz snažniju ulogu organizacija civilnog društva u oblikovanju politika.

U svom govoru prilikom usvajanja ovog mišljenja naša direktorica je spomenula da ciparsko predsjedništvo s pravom naglašava važnu ulogu civilnog društva u gospodarskom razvoju Mediterana. „Već vidimo konkretne rezultate kroz kružne modele, inovacije u zajednici i zelena radna mjesta, uz programe poput Interreg Euro MED. Socijalna i solidarna ekonomija (zadruge, udruge, zaklade)  jačaju lokalna gospodarstva i nude uključiva rješenja za nezaposlenost mladih, žene i rad u neformalnoj ekonomiji. Mreže poput ESMED‑a pokazuju da zadruge stvaraju dostojanstven rad i otpornost zajednica.“ Naglasila je je također da za provedbu Pakta za Mediteran trebamo modernije zakone, bolji pristup financiranju i snažnije uključivanje socijalne ekonomije u politike zapošljavanja, ruralnog razvoja i klime. Uključivanje žena, mladih i osoba s invaliditetom mora biti sustavno. „Civilno društvo donosi povjerenje i lokalno znanje te osigurava da Pakt ostane usmjeren na pravednost i zajednički prosperitet. Građanske energetske zajednice pokazuju kako lokalni akteri mogu ubrzati zelenu tranziciju. Ulaganjem u obrazovanje, održivost i zelene vještine pripremamo mlade za pravedna, zelena i digitalna gospodarstva.“ Na kraju je posebno zahvalila zakladi Ana Lindh (ALF) koja je omogućila aktivno sudjelovanje mladih u pripremi mišljenja: Asma Rouahbia (Tunis), Nazih Toubal (Alžir) i Francesc Viladerrams (Španjolska).

Usvojeno je i mišljenje Agenda EU-a za gradove ugodne za život u kojem EGSO ističe da su gradovi ključni za gospodarski, socijalni i teritorijalni razvoj EU-a te da moraju biti središta društvene, ekološke i gospodarske transformacije. Pozdravlja viziju Komisije, ali upozorava da predložena Agenda EU-a za gradove još ne ispunjava ambicije te traži da se EGSO i gradovi formalno uključe kao ravnopravni partneri u oblikovanju politika. Naglašava potrebu za višerazinskim upravljanjem, načelom partnerstva i lokaliziranim pristupom, uz osiguranje sustavnog sudjelovanja civilnog društva i socijalnih partnera. EGSO traži konkretan akcijski okvir s jasnim odgovornostima i pokazateljima, adekvatno financiranje s izravnim pristupom gradova sredstvima EU-a, jačanje komplementarnosti gradova i ruralnih područja te priznavanje stanovanja kao strukturnog socijalnog i gospodarskog pitanja. Posebno naglašava važnost lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice (CLLD) kao trajnog instrumenta za aktiviranje lokalnih zajednica, otvaranje radnih mjesta i jačanje socijalne ekonomije.

Sažetak i poveznice na usvojena mišljenja i dokumente možete naći OVDJE.

#EESC #EGSO #PlenarnaSjednica #Kultura #Gradovi #Mediteran #Startupovi #CivilnoDruštvo