Može li Europa do 2030. imati promet koji je istodobno zelen, učinkovit i siguran?
Kako istodobno smanjiti emisije iz prometa, osigurati konkurentno gospodarstvo i ojačati otpornost europske infrastrukture? Na ta pitanja danas nema jednostavnih odgovora. Klimatska tranzicija, digitalizacija i novi sigurnosni izazovi mijenjaju način na koji Europa planira svoju budućnost. Upravo su o tome raspravljali sudionici međunarodnog foruma „Mobilnost Europe 2030.: u službi održivosti i obrambenih potreba”, održanog 17. rujna 2026. u Rigi u sklopu Europskog tjedna mobilnosti.
Forum su zajednički organizirali Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i Latvijska udruga “Sustainability Cluster”, a okupio je predstavnike europskih institucija, nacionalnih vlada, gradova, gospodarstva i akademske zajednice. U središtu rasprave bilo je pitanje kako uskladiti klimatsku neutralnost, gospodarsku konkurentnost i sigurnost te kakvi su prometni sustavi potrebni Europi do 2030. godine.
Europa treba zajedničku viziju prometa i povezivanja
Konferencija je otvorena raspravom o budućnosti europskog prometa i njegovoj ulozi u ostvarivanju klimatskih, gospodarskih i teritorijalnih ciljeva Europske unije. Govornici su upozorili da promet više nije samo pitanje infrastrukture, nego jedan od temelja europske konkurentnosti, sigurnosti i kohezije. Sudionici su se složili da će uspjeh europske prometne politike ovisiti o boljoj povezanosti regija, ulaganjima u održiva rješenja i snažnijoj suradnji među državama članicama.
Među govornicima bili su predstavnici nacionalnih institucija, Europske komisije i EGSO-a, uključujući Marcina Nowackog, predsjednika Sekcije za promet, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo.
Otporna infrastruktura kao preduvjet sigurnosti
Prvi panel bio je posvećen povezanosti prometa, infrastrukture i sigurnosti. Sudionici su raspravljali o vojnoj mobilnosti, infrastrukturi dvojne namjene te potrebi uklanjanja administrativnih i tehničkih prepreka koje otežavaju prekogranično kretanje ljudi i robe. Glavna je poruka bila da europske prometne mreže moraju odgovoriti na svakodnevne potrebe građana i gospodarstva, ali ostati funkcionalne i u kriznim situacijama.
Panel je moderirala Baiba Miltoviča iz EGSO-a. U raspravi su sudjelovali predstavnici nacionalnih ministarstava, NATO-a, Europske obrambene agencije i Europske komisije, koji su upozorili na sve veću važnost pouzdane prometne infrastrukture u promijenjenim geopolitičkim okolnostima.
U raspravu se uključila i Lidija Pavić-Rogošić, istaknuvši da gradovi danas možda više nisu glavno poprište ratovanja, ali i dalje predstavljaju gusto i složeno okruženje koje značajno utječe na kretanje ljudi i robe. Naglasila je kako urbanističko planiranje ima važnu ulogu u oblikovanju uvjeta za mobilnost.
Kao primjer navela je da izgradnja visokih zgrada uz glavne prometne i željezničke koridore može stvarati uska grla koja utječu na sigurnost i protočnost prometa. Podsjetila je i da funkcioniranje prometa danas sve više ovisi o sustavima izvan gradova, poput energetskih mreža, podatkovnih centara, satelitskih sustava i druge digitalne infrastrukture.
Elektrifikacija je nužna, ali nije jedino rješenje
Kako ubrzati prijelaz na promet s manje emisija? To je bilo središnje pitanje drugog panela, posvećenog elektrifikaciji prometa i alternativnim gorivima. Raspravljalo se o razvoju infrastrukture za punjenje električnih vozila, integraciji obnovljivih izvora energije u prometni sektor, elektrifikaciji voznih parkova te mogućnostima financiranja tranzicije.
Sudionici su naglasili da tehnologije potrebne za smanjenje emisija već postoje, ali da ulaganja potrebna za njihovu širu primjenu ne napreduju dovoljno brzo. Posebno je istaknuta važnost stabilnog regulatornog okvira koji će građanima i poduzećima omogućiti sigurnija ulaganja u nova prometna rješenja. Među sudionicima bili su predstavnici tvrtke Ignitis Latvija, organizacije ChargeUp Europe, Menon Economicsa i financijskog sektora.
No, otvoreno je i pitanje ograničenja elektrifikacije kao jedinog odgovora na izazove urbanog prometa. Lidija Pavić-Rogošić upozorila je da električna vozila značajno smanjuju lokalno onečišćenje zraka, ali sama po sebi ne rješavaju prometne gužve, prekomjerno zauzimanje javnog prostora ni kronični nedostatak parkirališnih mjesta. Istaknula je da smanjenje emisija treba promatrati zajedno s drukčijom prostornom organizacijom gradova, jačanjem javnog prijevoza, razvojem pješačenja i bicikliranja te smanjenjem ukupnog volumena motoriziranog prometa.
Logistika bez fosilnih goriva
Ako Europa želi ostvariti svoje klimatske ciljeve, teretni promet ostaje jedno od najtežih pitanja. Panel o dekarbonizaciji logistike i teretnog prometa pokazao je da će upravo taj sektor predstavljati jedan od najvećih izazova u ostvarivanju klimatskih ciljeva. Raspravljalo se o elektrifikaciji teških vozila, ulozi alternativnih goriva te povećanju učinkovitosti opskrbnih lanaca. Više je sudionika upozorilo da tehnološka rješenja sama po sebi neće biti dovoljna bez koordiniranog djelovanja proizvođača vozila, logističkih tvrtki, energetskog sektora i donositelja odluka. Sudionici su zaključili da će uspjeh tranzicije u teretnom prometu ovisiti o tome koliko će se brzo paralelno razvijati vozila, energetska infrastruktura i regulatorni okvir.
Gradovi su laboratoriji prometne tranzicije
Završni panel bio je posvećen održivoj urbanoj mobilnosti i ulozi gradova u provedbi europskih klimatskih ciljeva. Raspravljalo se o razvoju javnog prijevoza, multimodalnim rješenjima, zonama s niskim emisijama, digitalnim alatima za upravljanje prometom te uključivanju građana u oblikovanje prometnih politika. Gradovi su pritom prepoznati kao mjesta na kojima se posljedice prometnih odluka najbrže osjećaju, ali i na kojima promjene mogu dati najvidljivije rezultate.
Među panelistima bio je i Mateusz Szymanski, član EGSO-a i suizvjestitelj mišljenja EGSO-a o planiranju održive urbane mobilnosti u Europskoj uniji, čija je izvjestiteljica bila Lidija Pavić-Rogošić. U svom je izlaganju podsjetio na ključne poruke tog mišljenja: održiva mobilnost mora biti dostupna svim građanima, prometno planiranje treba povezivati klimatske ciljeve sa socijalnom uključivošću, a uspješne promjene moguće su samo uz aktivno sudjelovanje građana i lokalnih zajednica u donošenju odluka.
U raspravu se uključila i Lidija Pavić-Rogošić, istaknuvši važnost planova održive urbane mobilnosti (SUMP) kao jednog od ključnih alata za stvaranje gradova prilagođenih ljudima. Upozorila je da mnogi gradovi još uvijek nemaju dovoljno kapaciteta za njihovu izradu i provedbu te naglasila potrebu za sustavnom podrškom na nacionalnoj i europskoj razini. Posebno je istaknula ulogu organizacija civilnog društva i mreža poput CIVINET-a, koje gradovima pomažu razmjenjivati iskustva, jačati kapacitete i pretvarati planove u konkretne promjene na terenu.
Uz predstavnike EIT Urban Mobility, grada Rige i Europskog foruma osoba s invaliditetom, panel je potvrdio da budućnost mobilnosti nije samo pitanje tehnologije, nego i kvalitete života, pristupačnosti i bolje povezanosti urbanih, prigradskih i ruralnih područja.
Prometna politika postaje razvojna politika
Rasprave u Rigi pokazale su da se promet više ne može promatrati odvojeno od energetike, prostornog planiranja, gospodarskog razvoja, klimatske tranzicije i sigurnosti. Europa do 2030. ne treba samo čišći i učinkovitiji promet, nego sustav koji će biti pouzdan, pravedan, otporan i dostupan svim građanima – u svakodnevici i u krizama.
Za gradove, regije i nacionalne vlade to znači da prometna politika više nije samo pitanje izgradnje infrastrukture. Ona postaje važan alat za ostvarivanje klimatskih ciljeva, jačanje konkurentnosti, teritorijalne povezanosti, kvalitete života i otpornosti zajednica.
Hoće li se takva vizija ostvariti, neće ovisiti samo o novim tehnologijama i ulaganjima. Presudni će biti kvalitetno planiranje, suradnja među sektorima i sposobnost donositelja odluka da mobilnost planiraju iz perspektive građana koji se njome svakodnevno koriste. Jer promet nije cilj sam po sebi, nego preduvjet kvalitetnijeg, sigurnijeg i održivijeg života.
#EuropskiTjedanMobilnosti #ETM #CIVINET #Mobilnost2030 #SUMP #OdrživaUrbanaMobilnost #EESC #EGSO