![](https://www.odraz.hr/wp-content/uploads/2020/02/contentTop_bg.png)
Građansko novinarstvo podupire tradicionalne medije
„Izvjestitelji o klimi”, nova litavska novinska agencija specijalizirana za klimu, nastoji riješiti problem zamora u izvješćivanju o klimi i vratiti temu klimatskih promjena u prvi plan uredničke politike. „Izvjestitelji o klimi” sjajan su primjer građanskog novinarstva jer kombiniraju komunikaciju i klimatski aktivizam kako bi educirali ljude o klimatskim promjenama i majci Zemlji dali glas u jeku ekološke krize.
U Litvi je ove godine s radom započela agencija za klimatske vijesti „Izvjestitelji o klimi”. Riječ je o inicijativi nevladinih organizacija i primjeru građanskog novinarstva. Cilj je te novinske agencije pomoći novinarima da izvješćuju o raznim aspektima ekološke krize. U tu svrhu tim agencije sastavlja tekstove i prosljeđuje ih uredništvima.
![close-up-reporter-preparing-interview građansko novinarstvo](https://www.odraz.hr/wp-content/uploads/2024/12/close-up-reporter-preparing-interview.jpg)
Rad agencije obavlja zajednica aktivista. Tekstove sastavljaju novinari, stručnjaci za odnose s javnošću, predstavnici nevladinih organizacija, aktivisti i znanstvenici – ukratko, osobe kojima je stalo do onoga što se događa i koje žele društvene promjene. Također čine odbor „izvjestitelja o klimi”, koji osigurava pouzdanost te nove inicijative.
„Izvjestitelji o klimi” nisu početnici u svijetu komunikacije, nego već imaju znatno iskustvo u odnosima s javnošću, uredništvu te uređivanju i održavanju internetskih portala, kao i u pogledu klimatskih pitanja. Tako je rođena ta ideja. Činimo ono što znamo najbolje, u kombinaciji s klimatskim aktivizmom. U jeku ekološke krize dajemo glas majci Zemlji.
Naravno, u kontaktu smo s novinarima. U uredništvima uglavnom prevladava mišljenje da vijesti o klimi nisu od interesa za javnost i da ne generiraju klikove. Izbjegava se objavljivanje članaka s naslovima koji sadržavaju pojmove „klimatske promjene” ili „klimatska kriza”. Što znači poricanje klimatske krize? Je li to način da se društvo zaštiti od loših vijesti i tjeskobe?
Možda stvari i nisu tako loše. Uredništva svakodnevno preplavljuje ogromna količina vijesti, što je fizički teško obraditi, čak i bez pisanja vijesti povezanih s klimom. Osim toga, bitna je i upoznatost s temom. Tu nastupamo mi. Sljedeći korak koji poduzimaju „Izvjestitelji o klimi” jest osposobljavanje novinara. Jasno nam je da novinari moraju razumjeti to pitanje kako bi izbjegli širenje manipulativnog zelenog marketinga.
Druga je ideja da se određene skupine poučavaju o klimatskim promjenama na privlačan način. Prije svega, želimo doprijeti do mladih i shvatili smo da oni dobro reagiraju na humor. Još nismo sigurni kako će to izgledati u budućnosti, ali već razmišljamo u tom smjeru.
Naša novinska agencija djeluje već šest mjeseci. Iz vlastitog iskustva znamo da nam je potrebno strpljenje. Ustrajno i svrhovito kucamo na vrata uredništava i nudimo im naše vijesti. Naši se tekstovi već objavljuju na glavnim litavskim portalima za vijesti, a sudjelovali smo i u radijskim emisijama.
Kako bi naš urednički rad bio visokokvalitetan, izrazito je važno da dobivamo znatnu potporu litavskih organizacija za zaštitu okoliša, da naše organizacije budu članovi međunarodnih mreža nevladinih organizacija, da naši članovi sudjeluju u radnim skupinama na razini EU-a i da predstavljaju Litvu u EGSO-u. To nam omogućuje da proširimo raspon tema i idemo ukorak s aktualnim pitanjima.
Naša povezanost s EGSO-om nadilazi činjenicu da je jedan od pokretača projekta, Kęstutis Kupšys, član Odbora. Članovi EGSO-a mogu razmjenjivati relevantna iskustva iz svojih zemalja kako bi obogatili vijesti o klimi koje su objavili „Izvjestitelji o klimi”. Tako smo nedavno na marginama Svjetskog sastanka na vrhu o biološkoj raznolikosti konferencije stranaka COP16 razgovarali s članom EGSO-a Arnaudom Schwartzom iz Francuske. „Izvjestitelji o klimi” napisali su članak na temelju informacija iz Kalija koje nam je on izravno dao. Nedugo zatim litavski su mediji prenijeli njegova razmišljanja. Taj model, prema kojem se stručno znanje članova EGSO-a koristi za učinkovito priopćavanje globalnih vijesti lokalnoj publici, pokazao se dragocjenim, pa ćemo ga primjenjivati i u budućnosti.
Rūta Trainytė urednica je novinske agencije specijalizirane za klimu „Izvjestitelji o klimi”, koja je dio projekta ŽALINK koji financira država. Taj projekt, kojim upravljaju Savez potrošača, Platforma za razvojnu suradnju i nevladina organizacija „Kružno gospodarstvo”, financira se iz Programa za klimatske promjene Agencije za upravljanje ekološkim projektima Ministarstva okoliša Republike Litve.
Izvor: www.eesc.europa.eu
Slika: Freepik
#EESC #EGSO