Europski izvještaj o održivom razvoju 2023./24.

19.02.2024 | Globalni ciljevi održivog razvoja, Naše teme, Novosti, Novosti iz EGSO-a

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i Sustainable Development Solutions Network (SDSN) su krajem siječnja 2024. organizirali skup Budućnost Europe i ciljevi održivog razvoja: Prioriteti za buduće vodstvo Europske unije za postizanje ciljeva održivog razvoja u fragmentiranom i multipolarnom svijetu.

Uoči europskih izbora sljedećeg lipnja, to je ujedno bila prilika za predstavljanje novog izvještaja koji detaljno opisuje prioritetne radnje za postavljanje temelja za novi europski plan za budućnost koji u središte stavlja Agendu 2030. Izvještaj koji je izradio ‘United Nations Sustainable Development Solutions Network’ (SDSN)  je osmišljen zajedno s civilnim društvom i od 2019. prati učinak svih država članica EU-a i partnerskih zemalja u pogledu ciljeva održivog razvoja, koje su usvojile sve države članice UN-a 2015.

Izvještaj o održivom razvoju u Europi 2023./24. daje kvantitativnu procjenu prioriteta ciljeva održivog razvoja za EU, zemlje EFTA-e, UK i zemlje kandidatkinje (osim Gruzije, Moldavije i Ukrajine),  obuhvaćajući 109 pokazatelja, uključujući 95 koji omogućuju procjenu napretka tijekom vremena. Isti skup pokazatelja koristi se za sve zemlje za stvaranje usporedivih rezultata i rangiranja.

Izvještaj naglašava potrebu za poduzimanjem odlučnih radnji u Europskoj uniji kako bi se izbjegle okolišne i društvene “točke preokreta”, čime se osigurava usklađenost s ciljevima održivog razvoja Agende 2030. i ciljevima Pariškog sporazuma o klimi.

U ovom petom izdanju izvještaja naglašava se da, trenutačnim tempom, EU neće postići otprilike trećinu ciljeva do 2030., uz značajne razlike među europskim zemljama. Te se razlike u prosjeku kreću od četvrtine u sjevernoj i zapadnoj Europi do oko polovice u južnoj Europi te srednjoj i istočnoj Europi. Dokument također naglašava stagnaciju i nazadovanje napretka u mnogim europskim zemljama u pogledu socijalnih ciljeva, s rastućim problemima u vezi s pristupom i kvalitetom usluga za sve, kao i siromaštvom i materijalnom deprivacijom, djelomično potaknutim višestrukim krizama od 2020.

Globalno gledano, međunarodna financijska ulaganja ne usmjeravaju se u održivi rast potrebnim tempom i opsegom, što uzrokuje nazadovanje u napretku u postizanju ciljeva održivog razvoja u mnogim dijelovima svijeta, posebno u najsiromašnijim i ranjivim zemljama. Ovogodišnji izvještaj ključan je za EU kako bi ojačao svoje vodstvo u pogledu ciljeva održivog razvoja na nacionalnim i međunarodnoj razini uoči europskih izbora u lipnju 2024. i Samita o budućnosti koji je sazvao glavni tajnik UN-a u rujnu 2024.

Stručnjaci navode da su višestruke i istovremene zdravstvene, sigurnosne, geopolitičke, klimatske i financijske krize usporile prosječni napredak u postizanju ciljeva održivog razvoja u EU-u, uglavnom zbog sporog društveno-ekonomskog i okolišnog napretka. Najveći izazovi s kojima se EU suočava su: odgovorna potrošnja i proizvodnja, klima i biološka raznolikost, održivo korištenje zemljišta i prehrana, kao i promicanje konvergencije u napretku prema postizanju ciljeva održivog razvoja u svim državama članicama. Osim toga, najnovije izdanje izvještaja naglašava izazove povezane s načelom „ne zapostaviti nikoga” uključenim u Agendu 2030.

Indeks “nitko nije zapostavljen” uključen u izvještaj mjeri nejednakosti unutar zemalja u četiri dimenzije: ekstremno siromaštvo i materijalna deprivacija, nejednakost u prihodima, nejednakost spolova te pristup i kvaliteta usluga. Ovaj indeks otkriva minimalan napredak pa čak i nazadovanje u tri od četiri dimenzije u većini europskih zemalja od 2020. Situacija je posebno alarmantna kada je riječ o pristupu uslugama i njihovoj kvaliteti, gdje 32 od 34 europske zemlje uključene u Indeks ne pokazuju napredak ili su se dogodili padovi.

Učinkovito funkcioniranje europskih demokracija i institucija, neophodno za postizanje održivog razvoja, ovisi o sposobnosti čelnika EU-a i država članica da pruže jednake mogućnosti, zaštite najranjivije i promiču obrazovanje i vještine za sve. Nadalje, izvještaj zaključuje da je EU odgovoran za značajne negativne “međunarodne učinke”, djelomično potaknute neodrživom potrošnjom i međunarodnim opskrbnim lancima.

Uoči izbora za Europski parlament u lipnju 2024., u publikaciji se upozorava da će budući čelnici EU-a biti odgovorni za dogovaranje sljedećeg sedmogodišnjeg proračuna EU-a (2028.-2035.) i pregovaranje o sljedećoj globalnoj agendi za održivi razvoj. U trenutačnom fragmentiranom i multipolarnom kontekstu, od čelnika EU-a se očekuje ambiciozniji, integriraniji i koherentniji pristup kako bi se ubrzala provedba ciljeva održivog razvoja na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Izvještaj možete naći na sljedećoj poveznici: https://eu-dashboards.sdgindex.org/chapters

Peter Schmidt, predsjednik Sekcije EGSO-a za poljoprivredu, ruralni razvoj i zaštitu okoliša, istaknuo je da „imamo samo šest godina ispred sebe za napredak i ostvarivanje Agende 2030. Mi, u EGSO-u, nastavit ćemo tražiti od institucija EU-a da postave ciljeve održivog razvoja kao jasan put naprijed te da uključe civilno društvo u provedbu.”

Poziv na akciju u vezi s ciljevima održivog razvoja (uključujući deset prioritetnih akcija za nadolazeće europske izbore i sljedeće vodstvo Europske unije), koji je pokrenut izvještajem i koji su supotpisali EGSO i s SDSN-om zajedno s 200 stručnjaka, trebao bi voditi europske čelnike prema europskom dogovoru za budućnost, u skladu sa zelenim i socijalnim planom na koji EGSO već godinama potiče.

U nastavku je deset prioritetnih akcija:

  1. Odgovoriti na ozbiljnu opasnost od negativnih “društvenih prekretnica” znatnim smanjenjem rizika od siromaštva i socijalne isključenosti europskih građana.
  2. Udvostručiti napore za postizanje nulte neto emisije u EU-u do 2050., s velikim napretkom do 2030.
  3. Ojačati regionalne i lokalne vlasti u postizanju ciljeva održivog razvoja, uključujući redovito praćenje i izvještavanje o napretku u postizanju ciljeva održivog razvoja na svim razinama.
  4. Zaustaviti negativne učinke na međunarodnoj razini i podržati transformaciju prema održivom trgovinskom sustavu.
  5. Iskoristiti Team Europe za globalnu diplomaciju u promoviranju ciljeva održivog razvoja i ojačati različite suradnje, posebno s Ujedinjenim narodima.
  6. Ojačati multilateralnu ulogu Europe predvodeći globalne napore za reformu globalne financijske arhitekture.
  7. Preusmjeriti međunarodna partnerstva EU-a prema ciljevima održivog razvoja i prema međusobno transformativnoj suradnji.
  8. Mobilizirati financijska sredstva za transformacije prema održivoj budućnosti.
  9. Institucionalizirati integraciju ciljeva održivog razvoja u strateško planiranje, makroekonomsku koordinaciju, proračunske procese, istraživačke i inovacijske misije i druge instrumente politike.
  10. Uspostaviti nove stalne mehanizme za strukturiran i smislen angažman s civilnim društvom, uključujući mlade, i unutar Europskog parlamenta prema politikama održivog razvoja.

Više na: https://www.eesc.europa.eu/en/news-media/press-releases/scientists-and-civil-society-call-10-decisive-policy-actions-avoid-irreversible-environmental-and-social-tipping-points

#EESC #EGSO #SDGs #Agenda2030

 

 

 

Pin It on Pinterest

Share This