Ekonomija za sve nakon pandemije COVID-a – Ususret ekonomiji dobrobiti

11.07.2021 | Novosti iz EGSO-a

Na srpanjskom plenarnom zasjedanju Europskog ekonomskog i socijalnog odbora (EGSO) razgovaralo se o budućem europskom gospodarstvu nakon pandemije. U rasprava o temi „Ekonomija za sve nakon pandemije COVID-a – Ususret ekonomiji dobrobiti?“, uvodne prezentacije dali su Tim Jackson, ekonomist; Fabrice Murtin, ekonomist; Sandrine Dixson-Declève, supredsjednica Rimskog kluba i James Watson, direktor odjela ECON (Business Europe).

Gospodarski prosperitet, briga za okoliš i dobrobit ljudi mogu i moraju ići ruku pod ruku. Ovo je bila ključna poruka predsjednice EGSO-a Christe Schweng na raspravi o ekonomiji nakon COVID-a koja djeluje za sve – prema ekonomiji blagostanja, održanoj na plenarnoj sjednici EGSO-a 7. srpnja 2021.

 

 

 

 

 

 

 

 

Gospođa Schweng ustvrdila je da u budućnosti očito trebamo učinkovitije pratiti i vrednovati šire aspekte od onih koji se odražavaju u BDP-u: aspekti poput našeg zdravlja, naše prirode, našeg obrazovanja, naše sposobnosti za inovacije i naše zajednice su važni, rekla je.

Osvrnuvši se na “kombiniranje ideje prosperiteta s mogućnošću društvenog napretka na globalnoj razini”, s ciljevima održivog razvoja do 2030., dodala je: Došlo je vrijeme da EU radi na sveobuhvatnoj strategiji – EGSO je spreman podržati razmišljanje o temeljima post-COVID ekonomije koja djeluje za sve i uključuje nove pokazatelje ekonomske uspješnosti i društvenog napretka koji obuhvaćaju i pokazatelje vezane za dobrobit ljudi.

Četiri istaknuta govornika sudjelovala su u plenarnoj raspravi Iznad BDP-a: prema ekonomiji blagostanja

Tim Jackson iz Centra za razumijevanje održivog prosperiteta jasno je rekao da je zdravlje – a ne bogatstvo – temelj za prosperitet i temelj za razmišljanje kakvu ekonomiju želimo nakon pandemije. Istaknuo je da BDP ima mnoga ograničenja i da je važno razbiti “ovisnost o rastu BDP-a” i početi razmišljati o tome kako se sustavi socijalne skrbi mogu održavati u gospodarstvima koja nemaju očekivanu razinu rasta.

Fabrice Murtin iz Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), ustvrdio je da je dobrobit sama po sebi vrlo složen sustav i da ne postoji niti jedna ekonomija blagostanja, već mnogo ekonomija. Naglasio je da je vitalno započeti s oblikovanjem politika usmjerenih na ljude i da je socijalna nejednakost sistemska slabost koja smanjuje djelotvornost.

Prema Sandrine Dixson-Declève, koja je zastupala Rimski klub, bilo je presudno usredotočiti se na zdrave ljude u zdravoj Europi i prijeći s rasta temeljenog na BDP-u na dobrobit i sigurnost. Lekcije naučene iz pandemije COVID-19 mogle bi se koristiti za razumijevanje onoga što je bitno i dovodi do promjene.

James Watson iz Business Europe, rekao je da je BDP izvorno zamišljen kao mjera za komercijalne aktivnosti, ali da ga je i dalje imalo smisla koristiti unatoč ograničenjima. Za put prema naprijed potrebno je nadopunjavanje sa širim i uravnoteženim sustavom rezultata koji se sastoji od drugih pokazatelja, poput ekonomskih, socijalnih i okolišnih pokazatelja.

Ekonomija usmjerena na ljude

Uzimajući riječ tijekom rasprave, Séamus Boland, predsjednik skupine III Europa raznolikosti , naglasio je da se društveni napredak i ekonomija koja djeluje za sve mogu postići samo prijelazom na alternativni model razvoja koji je čvrsto ukorijenjen u ciljevima održivog razvoja i da je COVID ‑19 kriza bila prilika da se to ispravi.

Stefano Mallia, predsjednik Grupe poslodavaca, rekao je da ćemo s novim prioritetima poput EU-ovog zelenog plana, NextGenerationEU, pravedne tranzicije i klimatske neutralnosti do 2050. imati čitav niz novih pokazatelja koje ćemo moći uzeti u obzir. Da bismo osigurali visokokvalitetna radna mjesta i održivi rast, trebala su nam dva stupa: jaka i otporna industrijska osnova kako bismo ostali na čelu globalne tehnologije i inovacija, kao i otvorena tržišta i multilateralni sustav zasnovan na pravilima koji čuva interese i vrijednosti EU-a.

Oliver Röpke, predsjednik Radničke skupine, rekao je da bi, nakon snažne posvećenosti ciljevima socijalnog stupa na summitu u Portu, ekonomija blagostanja trebala udovoljiti i radnim ljudima i njihovim obiteljima, osiguravajući pristojne plaće i snažno kolektivno pregovaranje i snažno sudjelovanje radnika u upravljanju zelenom i digitalnom tranzicijom. Dodao je da bi gospodarski oporavak trebao ići ruku pod ruku sa socijalnom dobrobiti ako želi biti održiv.

Na kraju, Peter Schmidt, predsjednik Sekcije za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš  i izvjestitelj za EGSO-ovo mišljenje o održivom gospodarstvu kakvo trebamo, zaključio je rekavši da se gospodarstvo blagostanja temelji na služenju ljudima i da EU mora iskoristiti priliku koju pruža pandemija da razmisli o našim slabostima i iznese prijedloge.

#EESC #EGSO

Pin It on Pinterest

Share This