EGSO: Europski odgovori za jačanje naših gospodarstava i društava u trenutačnom geopolitičkom kontekstu
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel na plenarnoj sjednici EGSO-a komentirao je izglede Ukrajine za članstvo u EU i pozvao na stvaranje europske geopolitičke zajednice te postupno uključivanje zemalja zapadnog Balkana u pojedine sektorske politike EU, sukladno njihovu napretku u procesu pristupanja.
Na svibanjskoj plenarnoj sjednici Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) održana je rasprava koju su vodili predsjednica EGSO-a Christa Schweng i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel o odgovoru Europe na trenutnu prekretnicu u povijesti. Charles Michel je prvi put predstavio ideju stvaranja europske geopolitičke zajednice, ali i novosti vezane za proširenje.
Otvarajući raspravu, predsjednica EGSO-a Christa Schweng osvrnula se na razorne posljedice rata za ukrajinski narod, rastuće cijene hrane i energije, naglašavajući važnost postizanja zelene i energetske tranzicije i važnost uključivanja organiziranog civilnog društva.
Predsjednica EGSO-a je naglasila: “Ujedinjeni se moramo suočiti s posljedicama rata u Ukrajini i geopolitičkim izazovima koji su pred nama. Europa mora evoluirati od prvaka u upravljanju krizama do svjetskog predvodnika u oblikovanju budućnosti.”
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel je rekao da je Kremlj pogriješio – o vlastitim vojnim sposobnostima, o snazi ukrajinskog otpora te o europskoj odlučnosti i jedinstvu. Kako bi potkrijepio svoju izjavu o europskom jedinstvu, osvrnuo se na europski summit u Versaillesu na kojem su čelnici EU-a donijeli dalekosežne odluke o zajedničkoj energetskoj i obrambenoj politici, domenama o kojima su se do sada donosile uglavnom nacionalne odluke.
Pregovori o proširenju
Charles Michel predložio je novi pristup pregovorima o proširenju. S obzirom na to da je napredak pregovora sa zemljama zapadnog Balkana spor i da imamo nove zahtjeve za članstvo koje su podnijele Ukrajina, Gruzija i Moldavija, EU bi trebao predvidjeti pristup “razmjerne i upravljane integracije”. Prema Michelu, rješenje bi ležalo na postupnoj i progresivnoj integraciji tijekom procesa pristupanja. Kada zemlja ispuni potrebne standarde u određenom sektoru ili dosegne određena mjerila, imala bi koristi od europskih programa i financiranja.
Govoreći o procesu pristupanja Uniji, Michel kaže da ga treba ubrzati, ali da mora biti i reverzibilan, da zemlja koja ne poštuje osnovna načela bude vraćena na početak. Isto tako predlaže postupno uključivanje država koje pregovaraju o članstvu u pojedine sektorske politike EU, a ne da čekaju završetak cijelog pristupnog procesa. Primjerice, kada neka država članica zadovolji potrebne kriterije u nekom sektoru, moći će odmah aktivno sudjelovati u radu Vijeća EU, ovisno o dnevnom redu i imati pristup nekim programima i financijskim sredstvima. S tim zajedno ide i načelo reverzibilnosti, što znači da ako neka zemlja napravi korak unatrag, primjerice u pogledu vladavine prava, izgubila bi neke od povlastica koje je stekla tijekom pristupnog procesa, kaže Michel. Michel kaže da bi taj novi pristup proširenju potaknuo i ubrzao strukturne reforme u zemljama koje teže članstvu u EU.
Europska geopolitička zajednica
Predsjednik Europskog vijeća također je govorio o stvaranju europske geopolitičke zajednice jer EU želi i preuzeti značajnije političko vodstvo. Vanjska politika bila bi glavno područje suradnje unutar ove zajednice. Cilj je ostvariti konvergenciju i produbiti operativnu suradnju u rješavanju zajedničkih izazova, mira, stabilnosti i sigurnosti na našem kontinentu, rekao je Michel.
Na samitu u lipnju 2022. okupit će se 27 čelnika EU-a, a organizirat će se i sastanak s čelnicima zemalja zapadnog Balkana, kako bi razgovarali o konkretnim koracima za ovaj novi projekt.
Predsjednik Michel je pojasnio: “Ova inicijativa ni na koji način nema namjeru zamijeniti proširenje ili pronaći novi izgovor za odugovlačenje. Niti je to za one koji sudjeluju (u europskoj geopolitičkoj zajednici) jamstvo da će jednog dana biti članica EU-a.”
Tom geopolitičkom zajednicom upravljat će čelnici država koje u njoj sudjeluju i koji će se sastajati najmanje dva puta godišnje. Glavno područje suradnje te geopolitičke zajednice bit će vanjska politika, kaže Michel.
Okvir za jačanje političkih odnosa
Michel je rekao da će predložiti održavanje konferencije ovoga ljeta na kojoj bi se okupili čelnici EU-a i partnerskih zemalja kako bi razgovarali o njegovu prijedlogu nove zajednice.
“Ovaj prijedlog bit će posebno koristan za Europsku uniju i za one koji joj se nastoje pridružiti. On će također ponuditi okvir za jačanje političkih odnosa s drugim, nama bliskim, državama”, rekao je Michel.
Rasprava
U raspravi koja je uslijedila, članovi EGSO-a izrazili su svoja stajališta o gospodarskim i društvenim aspektima ovog novog političkog konteksta, inzistirajući na socijalnoj i uključivijoj Europi utemeljenoj na zajedničkim temeljnim pravima i vrijednostima.
Oliver Röpke, predsjednik Radničke skupine EGSO-a, naglasio je kako ruska agresija na Ukrajinu i pandemija Covid-19 jasno pokazuju važnost odluka koje treba donijeti o budućnosti naše Unije. Konferencija o budućnosti Europe bila je samo polazište za dugo potrebnu obnovljenu raspravu o provedbi nekih temeljnih promjena.
Séamus Boland, predsjednik EGSO-ove skupine koja okuplja organizacije civilnog društva, naglasio je da EU treba hitne mjere kako bi ublažio visoke cijene s kojima se suočavaju potrošači, trebao bi povećati tarife na rusku energiju i ostati ujedinjen oko naših europskih vrijednosti.
U raspravi je sudjelovala i hrvatska članica Violeta Jelić koja je, između ostalog, navela: “Za geo-političke turbulencije treba biti spreman kad se dogode, dakle predviđati moguća događanja i biti na njih spreman 10-ak godina ranije. Mi smo u situaciji reagiranja na aktualne probleme, a morali bismo razmišljati o izazovima u budućem kontekstu i pripremiti se izgradnjom društveno-gospodarskog okvira EU-a koji je otporan na te moguće nove izazove. Kada su u pitanju trenutačni izazovi s kojima se suočavamo, čvrsto vjerujem kako je EU i dalje dovoljno snažna da se suoči s njima, ojača naše jedinstvo, odlučnost i vjeru u EU kao ideju. Međutim, kako bismo dodatno zaštitili ideju EU-a kao mirne i prosperitetne zajednice, očuvali naše vrijednosti – solidarnost, zdravo i živo gospodarstvo, moramo nastaviti jačati svoje napore za prijelaz na zeleno, digitalno i održivo gospodarstvo koje je globalno konkurentno. Trenutna situacija ne smije otežati zelenu i digitalnu tranziciju. Za taj plan i dalje moraju biti osigurana sredstva provedbe.”
Zatvarajući raspravu, članovi EGSO-a istaknuli su potrebu da Europsko vijeće prihvati prijedloge iznesene na Konferenciji o budućnosti Europe i uključi socijalne partnere i organizacije civilnog društva u ovaj novi gospodarski i društveni strukturni plan.
#EESC #EGSO #Enlargement #Prosirenje
