Direktorica ODRAZ-a sudjelovala na Konferenciji dionika kružnog gospodarstva 2018.

Radionice su se bavile temama poput:

1. Što mogu dionici učiniti da se olakša popravak proizvoda kojima je to potrebno? Može li biti koristan sustav koji ocjenjuje mogu li se proizvodi s nedostatkom popraviti odnosno servisirati? Kako nam eko dizajn može pomoći u razvoju dužeg životnog ciklusa proizvoda?
2. Koja je uloga otpada? Kako sakupiti visoko kvalitetan otpadni materijal u dovoljnim količinama za potrebe kružnog gospodarstva? Može li se poreznim olakšicama potaknuti građane i poduzetnike ga prikupljaju otpad za kružno gospodarstvo?
3. Načelo proširene odgovornosti proizvođača: kako riješiti problem sive zone kada proizvod prestaje biti proizvod i postaje otpad?
4. Kako osigurati da se kružno gospodarstvo odvija na globalnom razini, a ne samo u Europi? Trgovinski sporazumi EU moraju uključivati principe kružnog gospodarstva.
5. Kružno gospodarstvo također ima socijalnu dimenziju. Očekuje se da će prijelaz na kružno gospodarstvo stvoriti nova radna mjesta. Na svakih 10.000 korištenih proizvoda u kružnom gospodarstvu nastaje 296 novih radnih mjesta, u usporedbi s 36 u recikliranju. No, morat ćemo uložiti u ljude i omogućiti radnicima da steknu potrebne vještine.

Nakon radionica, glavni zaključak sudionika bio je da imamo sve manje vremena za djelovanje zbog sve veće količine otpada, a da bismo uspjeli ostvariti cilj, potrebno je sudjelovanje što većeg broja zajednica.

Prva Konferencija dionika kružnog gospodarstva održana je u ožujku 2017., godinu dana nakon usvajanja Paketa kružnog gospodarstva. Paket ima sljedeće očekivane učinke:

• 170 000 direktnih poslova do 2035. godine – lokalni poslovi koje se ne može dislocirati iz EU
• Smanjenje emisija GHG – 600 milijuna tona u periodu 2015-2035.
• Pozitivni efekti na konkurentnost EU sektora gospodarenja otpadom i recikliranjem, pozitivni efekti na sektor proizvodnje (EPR, smanjenje rizika dostupnosti sirovina)
• Pozitivni efekti u resursnoj učinkovitosti kroz veće korištenje sekundarnih sirovina i smanjenu ovisnost o uvozu

U siječnju 2018. godine usvojena je Strategija za plastiku u kružnom gospodarstvu. Novom strategijom Europske komisije okoliš će se zaštititi od onečišćenja plastikom i istovremeno poticati rast i inovacije te će tako zahtjevna situacija dati pozitivne rezultate za budućnost Europe. U skladu s novim planovima, do 2030. sva će plastična ambalaža na tržištu EU-a biti prikladna za recikliranje, potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu smanjit će se, a namjerna upotreba mikroplastike bit će ograničena.

Iako je Hrvatska jedna od rijetkih država u Europskoj uniji koja ima sustav povratne naknade za ambalažni otpad, uključujući i PET ambalažu, problemi plastičnog otpada koji je zapljusnuo Jadran katastrofalnih su razmjera.

U Europi svake godine nastane 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se manje od 30 % prikuplja radi recikliranja. U svijetu plastika čini 85 % otpada na plažama. Plastika se čak uvlači građanima u pluća i u hranu koju jedu, a još nije poznat učinak mikroplastike u zraku, vodi i hrani na zdravlje.

Podsjetimo, u ožujku 2017. Europska komisija i Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) su zajednički pokrenuli Europsku platformu dionika kružnog gospodarstva. Cilj platforme je poticati djelovanja dionika čiji je angažman potreban za razvoj kružnog gospodarstva – tijela javne vlasti, dionika iz civilnog i gospodarskog sektora te sindikata