COP 16 i COP 29: Režemo granu na kojoj sjedimo

17.12.2024 | Novosti iz EGSO-a

EGSO se založio za hitno i konkretno djelovanje u području klime i za davanje prednosti socijalnoj i okolišnoj pravdi u pregovorima o klimi.

Kao predstavnik civilnog društva EU-a na konferenciji COP29 u glavnom gradu Azerbajdžana Bakuu, EGSO se založio za hitno i konkretno djelovanje u području klime i za davanje prednosti socijalnoj i okolišnoj pravdi u pregovorima o klimi.

 

 

energetsko siromaštvo

S Peterom Schmidtom, predsjednikom Ad hoc skupine za COP, razgovarali smo o ključnim porukama EGSO-a u vezi s glavnom temom konferencije COP29 – financiranjem borbe protiv klimatskih promjena.

Peter Schmidt: Porast ekstremnih klimatskih nepogoda diljem svijeta snažan je podsjetnik da moramo povećati klimatske ambicije. Ova će godina najvjerojatnije biti najtoplija u povijesti mjerenja, a klimatske katastrofe koje nastaju kao posljedica ljudskog djelovanja kao što su poplave, šumski požari i suše sve su češće i sve intenzivnije te dodatno povećavaju socijalne nejednakosti. Cijena nedjelovanja u području klime daleko je veća od troškova djelovanja.

Ulozi su visoki za konferenciju COP29. Dogovor u pogledu globalnih rješenja u financiranju borbe protiv klimatskih promjena ključan je kako bi zemlje u razvoju imale pristup sredstvima za globalno djelovanje u području klime. EGSO je u okviru svojeg sudjelovanja na konferenciji COP29 u Bakuu iznio preporuke koje se temelje na njegovom mišljenju o financiranju borbe protiv klimatskih promjena usmjerenom na preoblikovanje međunarodne strukture financiranja kako bi se oslobodilo i olakšalo djelotvorno i pristupačno financiranje borbe protiv klimatskih promjena.

Istaknuli smo potrebu za utvrđivanjem novog zajedničkog kvantificiranog cilja za premošćivanje razlika u financiranju borbe protiv klimatskih promjena, što bi trebalo povećati njezinu svrsishodnost, fokus na bioraznolikost i njezin učinak te ju preciznije usmjeriti na najranjivije zemlje i zajednice. Tokovi financiranja borbe protiv klimatskih promjena trebaju biti vođeni načelima pravedne tranzicije, u skladu s Pariškim sporazumom i s ciljevima održivog razvoja u njihovoj srži. Ključna je dugoročna predanost kako javnih tako i privatnih aktera, a javno financiranje imat će središnju ulogu u mobilizaciji privatnih ulaganja u klimatske inicijative i u smanjivanju s njima povezanih rizika.

Odbor smatra da bi lokalnim inicijativama i lokalnim pokretima građana trebalo omogućiti pristup financiranju borbe protiv klimatskih promjena, poziva i na sveobuhvatan pristup kako bi se prekinuo začarani krug zaduživanja i nedovoljnog ulaganja u prilagodbu. Pozivamo na pravednu raspodjelu klimatskih fondova kako bi se smanjile razlike. Usto je ključan angažman civilnog društva kako bi se stvorio uključiv demokratski pristup kojim se osigurava djelotvornost i održivost ulaganja u području klime.

EGSO-ova izaslanica mladih za COP (2023 – 2025) Diandra Ní Bhuachalla podijelila je s nama svoja očekivanja od konferencije COP29. Iz perspektive mlade osobe, koja su najhitnija pitanja u pogledu klime koja treba prvo riješiti?

Diandra Ní Bhuachalla: Nakon razočaranja rezultatima konferencije COP28, pokušala sam ograničiti svoja očekivanja od konferencije COP29. Imajući na umu da će ishodi još jedne godišnje konferencije biti ograničeni zbog izbora predsjedavajuće zemlje, još jedne države koja uvelike ovisi o dobiti od fosilnih goriva, bilo mi je posebno teško održati nadu.

Međutim, nakon savjetovanja s raznim organizacijama mladih diljem Europe u okviru strukturiranih sastanaka operativne skupine za mlade u svojstvu EGSO-ove izaslanice mladih u programu COP, odlučila sam da je najbolje usredotočiti se na pravednu klimatsku politiku i pravednu tranziciju, financiranje borbe protiv klimatskih promjena i novi zajednički kvantificirani cilj te na povećanje smislenog sudjelovanja mladih u međunarodnim postupcima donošenja odluka.

Sada kada znam koliko pregovora nije napredovalo u prvom tjednu zbog potpunog nedostatka dogovora i suradnje, među ostalim u pogledu rodne ravnopravnosti, financiranja borbe protiv klimatskih promjena i pravedne tranzicije, shvaćam da su moja očekivanja ponovno bila previsoka te sam zbog toga nastojanja usmjerila na popratna događanja i bilateralne sastanke. Dvije stvari u koje polažem najviše nade jesu da će se zadržati postojeće formulacije, osobito u pogledu ljudskih prava, i da ćemo postići blagi napredak kako bismo se besprijekorno pripremili za konferenciju COP30, za koju se čini da je postala košarica u koju svi polažu sva svoja jaja nade.

Budući da se klimatske promjene i njihove posljedice isprepliću, nije bilo moguće pitanja rangirati prema važnosti ili hitnosti. Mladi su zabrinuti za svoju budućnost: boje se za sigurnost svojeg radnog mjesta i hoće li biti prisiljeni na prekvalifikaciju; boje se za svoje domove i obitelji i za sigurnost od oluja, poplava i erozije tla; boje se za zdravlje i kvalitetu života svoje djece u budućnosti ili iduće generacije; i u pogledu načina na koji će naša generacija biti zadužena za mnogo teže pregovore o klimi kada postanemo donositelji odluka jer se danas ne poduzima ni približno dovoljno mjera i učinak toga osjećat će se desetljećima.

Potrebna nam je pravedna klimatska politika, i to odmah. Potrebna su nam realistična financijska sredstva za borbu protiv klimatskih promjena, i to odmah. Potrebni su nam pošteno i pravedno zapošljavanje i energetska tranzicija, i to odmah. Potrebne su nam ambicije, i to odmah. Potrebna nam je provedba, i to odmah.

Potrebni ste nam svi vi, i to odmah.

Konferencija COP16 o biološkoj raznolikosti, koja je održana u listopadu u Caliju u Kolumbiji, završila je rasulom i bez dogovora o financiranju očuvanja prirode. Pitali smo Arnauda Schwartza, predstavnika EGSO-a na konferenciji COP16, možemo li ostati optimistični unatoč tom neuspjehu. Koje bi mjere trebalo poduzeti kako bi se ostvario napredak u zaštiti biološke raznolikosti?

Arnaud Schwartz: 200 milijardi dolara godišnje. Prema UN-u, to je iznos novca koji bi bio potreban (uključujući sve vrste financiranja – javno, privatno, nacionalno i međunarodno) za postizanje naših ciljeva u području biološke raznolikosti. Dakle, o čemu se ovdje radi? Radi se jednostavno o sprečavanju kolapsa živih organizama, koji trenutačno nestaju sve većom brzinom, te o obnovi prirode i pružanju mogućnosti za opstanak u svijetu pogodnom za život, umjesto da se dozvoli njegovo uništenje zbog pohlepe i gluposti.

Kakva je budućnost nakon neuspjeha konferencije COP16?

Svatko od nas treba si postaviti to pitanje i raspraviti o njemu s ljudima oko nas, naročito stoga što znamo da se samo u Francuskoj svake godine više od četvrtine tog iznosa koristi za pripremu za rat ili za njegovo financiranje. Naime, na globalnoj razini sastanak u Caliju bio je propuštena prilika zbog nedostatka političke volje i gospodarske solidarnosti.

Međutim, još nije sve izgubljeno.

Ukazalo se slabašno svjetlo na kraju tunela: nakon tridesetak godina odugovlačenja, na konferenciji COP16 prepoznata je uloga autohtonih naroda i lokalnih zajednica, kao i ljudi afričkog podrijetla, kao čuvara biološke raznolikosti. Osnovan je i novi fond UN-a, poznat kao fond iz Calija. Dugoročno, taj će se fond koristiti za prikupljanje dobrovoljnih doprinosa privatnih poduzeća, od čega će polovica biti namijenjena prethodno navedenim skupinama ljudi. Uh!

Vi ste… pa, vi ste…

Vi ste dio nas, a mi smo dio vas. A kako bi se naš zajednički put nastavio, možda bismo mogli krenuti vraćanjem našeg gospodarstva na pravi put u korist općeg dobra. Stoga… kako bismo zaustavili rezanje grane na kojoj sjedimo, što čekamo? Zašto ne bismo preispitali međunarodna financijska i trgovinska pravila?

Glavni fokus izaslanikâ EGSO-a na konferenciji COP29 Petera Schmidta i Diandre Ní Bhuachalle bilo je financiranje borbe protiv klimatskih promjena, pri čemu su se vodili nedavnim mišljenjem EGSO-a „Financiranje borbe protiv klimatskih promjena: novi plan za ostvarenje velikih klimatskih ambicija i ciljeva održivog razvoja”. EGSO je u Bakuu 18. studenoga bio domaćin jednog od ključnih događanja „Globalna perspektiva za poticanje pravedne tranzicije u poljoprivredno-prehrambenom sektoru”. Na tom se događanju raspravljalo o izgradnji održivih prehrambenih sustava s niskim emisijama ugljika koji su pravedni za poljoprivrednike, radnike u prehrambenom lancu i buduće generacije. Cilj je bio poboljšati suradnju između oblikovatelja politika i civilnog društva, dati više prostora perspektivi globalnog juga i ponuditi uključiva klimatska rješenja za sve.

Kao član delegacije EU-a Arnaud Schwartz sudjelovao je na sastancima u kojima je pozvao na veću sinergiju između procesâ UN-a o biološkoj raznolikosti (CBD) i klimatskih promjena (UNFCCC), na postupno ukidanje subvencija štetnih za okoliš kao načina za oslobađanje više financijskih sredstava i na aktivniju ulogu organiziranog civilnog društva u provedbi Globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala. Više informacija o doprinosu EGSO-a konferenciji COP16 možete pronaći ovdje.

Arnaud Schwartz izvjestitelj je za mišljenje EGSO-a„Sveobuhvatna strategija za biološku raznolikost na konferenciji COP16: udruživanje svih sektora radi zajedničkog cilja”.

Izvor: www.eesc.europa.eu
Slika: EESC

#EESC #EGSO

Pin It on Pinterest

Share This