Civilno društvo šalje poruku UN-ovoj konferenciji o vodi
Uoči UN-ove Konferencije o vodi 2026., Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) zagovara da voda postane strateški prioritet u svim politikama i ulaganjima. Njegove preporuke usmjerene su na jačanje otpornosti i učinkovite uporabe vode u svim sektorima, uz poticanje inovacija, plave diplomacije i smislenog sudjelovanja civilnog društva.
Vrijeme je da voda postane strateški prioritet
EGSO je u lipnju 2026. usvojio samoinicijativno mišljenje ‘Doprinos EGSO-a Konferenciji UN-a o vodama 2026.: od plavog plana EU-a i Strategije za otpornost vodoopskrbe do globalnog djelovanja u području voda’. Dodatno, 15. rujna 2026. okupio je širok krug dionika i donositelja odluka kako bi zajednički oblikovali europske poruke za UN-ovu Konferenciju o vodi, koja će se održati u prosincu 2026. u Abu Dhabiju.
Preporuke koje proizađu iz tog dijaloga bit će uključene u službeni doprinos EGSO-a Konferenciji, s ciljem jačanja glasa organiziranog civilnog društva u globalnom upravljanju vodnim resursima.
To se događa u trenutku kada izazovi povezani s vodom postaju sve ozbiljniji. Voda je temelj poljoprivrede, industrije, energetike, javnog zdravlja, konkurentnosti i društvene kohezije. Ona nije važna samo za očuvanje ekosustava i prilagodbu klimatskim promjenama, nego predstavlja najvažniju sirovinu naših društava i gospodarstava te preduvjet opstanka.
Kriza koja ne poznaje granice
Vodna kriza ne poznaje granice. Od presušenih dijelova Dunava do katastrofalnih posljedica poplava u Nepalu, utjecaji sve češćih i ekstremnijih vodnih događaja vidljivi su diljem svijeta. Nestašica vode, njezina neodrživa uporaba, onečišćenje, suše, poplave, degradacija ekosustava te nejednak pristup vodi i sanitarnim uslugama pogađaju sve regije planeta i zahtijevaju zajednički odgovor.
Zato će EGSO po prvi put sudjelovati na UN-ovoj Konferenciji o vodi te je pripremio poseban skup preporuka kojima želi pridonijeti raspravama u Abu Dhabiju. Odbor poziva na globalni zaokret od linearnog prema kružnom upravljanju vodom te na priznavanje vode kao javnog dobra sa socijalnom, okolišnom i gospodarskom vrijednošću.
Pravo na vodu za sve
Podaci pokazuju zašto je to hitno potrebno. Danas 2,2 milijarde ljudi u svijetu, uključujući gotovo 10 milijuna stanovnika Europske unije, još uvijek nema pristup sigurnoj opskrbi pitkoj vodi. Takvo stanje, ističe EGSO, neprihvatljivo je i zahtijeva odlučnu akciju kako bi se svima zajamčilo pravo na vodu kao temeljno ljudsko pravo.
Manji gubici, veća učinkovitost
Prema stajalištu EGSO-a, prijelaz prema društvu koje mudro upravlja vodom treba ubrzati većom učinkovitošću, ponovnom uporabom vode, inovacijama i boljim upravljanjem. Nadovezujući se na europski cilj „učinkovitost vode na prvom mjestu”, Odbor zagovara globalno povećanje učinkovitosti korištenja vode za najmanje 10 % do 2030. godine, uz značajno povećanje njezine ponovne uporabe u svim sektorima.
Za ostvarenje tih ciljeva potrebna su i velika ulaganja u vodnu infrastrukturu i distribucijske sustave. Dok pojedine zemlje gubitke vode u mreži uspijevaju svesti na oko 7 %, gubici od 40 ili čak 60 posto, koji su još uvijek prisutni u nekim sustavima, više se ne mogu smatrati prihvatljivima.
Bez podataka nema dobre politike
Ključnu ulogu imat će znanost, tehnologija i podaci. Pouzdani, dostupni i međusobno usporedivi podaci omogućuju transparentnije upravljanje, bolje procjene rizika i učinkovitije planiranje. Europa pritom ima potencijal predvoditi razvoj digitalnih rješenja za upravljanje vodom, sustava praćenja, inovacija koje štede vodu i kružnih modela gospodarenja vodnim resursima.
Bolji podaci mogu pridonijeti i većoj odgovornosti kroz zajedničke pokazatelje i sustave izvještavanja o otpornosti na vodne rizike te olakšati razmjenu znanja i međunarodnu suradnju.
Ulaganje u vodu ulaže se u otpornost
Održivo upravljanje vodom sve je važnije i za gospodarsku otpornost. Rizici povezani s vodom sve više utječu na poduzeća, investitore i javne financije. Zato bi otpornost na vodne izazove trebala postati sastavni dio financijskih, industrijskih i poljoprivrednih politika.
Trošak nečinjenja potrebno je uključiti u donošenje odluka jer će buduće saniranje posljedica vodnih kriza biti znatno skuplje od današnjih preventivnih ulaganja. Potrebni su modeli financiranja koji povezuju javni i privatni kapital te osiguravaju mjerljive rezultate.
Vrijeme je za „vodni test”
Jedan od konkretnih prijedloga EGSO-a je uvođenje „vodnog testa”. To znači da bi procjena utjecaja na vodne resurse, učinkovitost korištenja vode i otpornost na rizike trebala postati sastavni dio oblikovanja politika, investicijskih odluka i velikih projekata.
Istodobno, prirodna rješenja poput obnove močvara, retencijskih područja ili zelene infrastrukture trebala bi biti prepoznata kao ključna infrastruktura za otpornost na vodne krize.
Voda kao pitanje mira i sigurnosti
Voda je ujedno pitanje mira i sigurnosti. EGSO već godinama zagovara snažniju plavu diplomaciju, upozoravajući da nestašica vode i vodni rizici utječu na stabilnost, suradnju i razvoj u mnogim dijelovima svijeta.
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da je vodna infrastruktura sve češće meta u oružanim sukobima. Odbor zato poziva međunarodnu zajednicu da nedvosmisleno osudi napade na vodnu infrastrukturu neophodnu za preživljavanje civilnog stanovništva te da takve napade prepozna kao ratni zločin.
Globalna suradnja za zajednički resurs
U tom kontekstu EGSO vidi inicijativu Global Gateway kao važan alat za jačanje međunarodne suradnje u području voda. Voda bi trebala biti uključena u sve njezine aktivnosti, od održive infrastrukture i reformi upravljanja do razvoja vještina, digitalnih rješenja i jačanja kapaciteta partnerskih zemalja.
Bez građana nema uspješne vodne politike
Napokon, upravljanje vodama mora biti uključivo. Potrebno je osigurati da se čuje glas ranjivih i marginaliziranih skupina te da one aktivno sudjeluju u donošenju odluka. Pristup vodi i njezina cjenovna dostupnost i dalje su ozbiljan izazov u mnogim dijelovima svijeta.
Jednako je važno osnažiti novu generaciju stručnjaka za vodna pitanja, dok civilno društvo ima ključnu ulogu u pretvaranju globalnih obveza u konkretna djela.
Voda mora biti u središtu svih politika
UN-ova Konferencija o vodi pruža jedinstvenu priliku da se otpornost na vodne izazove postavi među najvažnije međunarodne prioritete. U EGSO-u smatraju da se o vodi više ne može govoriti isključivo kroz prizmu klimatskih promjena. Ona je strateško pitanje za gospodarstvo, sigurnost, konkurentnost i kvalitetu života.
Ako je voda nužna za funkcioniranje svih sektora, tada otpornost na vodne izazove mora biti ugrađena u sve politike i ulaganja, uz uključivanje svih relevantnih dionika. Uostalom, voda je zajednički resurs bez kojeg nijedno društvo ne može funkcionirati.
Autor: Alain Coheur, predsjednik Savjetodavne komisije za industrijske promjene (CCMI) Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO).
Samoinicijativno mišljenje ‘Doprinos EGSO-a Konferenciji UN-a o vodama 2026.: od plavog plana EU-a i Strategije za otpornost vodoopskrbe do globalnog djelovanja u području voda’ možete naći na sljedećoj poveznici:
#EESC #EGSO #Voda #OtpornostNaVodneIzazove #UNKonferencijaOVodi #UNWaterConference #EuropskiPlaviSporazum #EUBlueDeal #VodnaSigurnost #PlavaDiplomacija #BlueDiplomacy #CivilnoDruštvo #PrilagodbaKlimatskimPromjenama #UpravljanjeVodama #VodaZaSve #OdrživiRazvoj #CiljOdrživogRazvoja6