Budućnost ruralnih područja traži cjelovit pristup i snažniji glas lokalnih zajednica

Forum su organizirali irsko predsjedništvo Vijeća Europske unije i Europska komisija, uz potporu Ureda za podršku Ruralnom paktu. Seamus Boland, predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO), predstavio je perspektivu civilnog društva i njegova očekivanja od budućih nacionalnih i regionalnih partnerskih planova. 

Pored Lidije Pavić-Rogošić, Hrvatsku je predstavljala manja delegacija u kojoj su sudjelovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te vijećnik iz Grada Siska.

U središtu rasprava bilo je pitanje kako osigurati integrirane ruralne politike koje bolje odgovaraju na različite potrebe i razvojne mogućnosti ruralnih područja. Posebna pozornost posvećena je povezivanju različitih sektora i razina upravljanja te mjestu ruralnih područja u budućem europskom proračunu i nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima.

Kao vrijedan primjer predstavljen je irski pristup kroz strategiju Our Rural Future, koja ruralni razvoj ne promatra kao zasebnu sektorsku politiku, nego kao zajedničku odgovornost različitih resora i razina vlasti.

Rural proofing treba biti sastavni dio oblikovanja politika

Lidija Pavić-Rogošić sudjelovala je na Forumu i u kontekstu svojeg rada u EGSO-u kao izvjestiteljica za mišljenje o rural proofingu odnosno sustavnoj procjeni učinka politika na ruralna područja. Jedan od radnih blokova Foruma bio je posvećen upravo dugoročnoj viziji ruralnog razvoja, pristupu koji uključuje cijelu javnu upravu i rural proofingu.

Rural proofing polazi od jednostavnog, ali važnog pitanja: kakav će učinak neka politika, propis ili program imati na ljude koji žive u ruralnim područjima? Takvu procjenu potrebno je provoditi već tijekom oblikovanja politika, a ne tek nakon što se pokažu njihove neželjene posljedice.

Ruralna pitanja pritom ne mogu biti odgovornost samo jednog ministarstva ili politike ruralnog razvoja. Odluke o prometu, zdravstvu, obrazovanju, stanovanju, digitalnoj povezanosti, gospodarstvu, energetici i javnim uslugama izravno utječu na kvalitetu života i razvojne mogućnosti ruralnih zajednica.

Najmanje 10 % sredstava za ruralna područja u budućem proračunu EU-a

Jedna od važnih tema Foruma bilo je mjesto ruralnih područja u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru EU-a za razdoblje 2028. – 2034.

Prema prijedlogu Europske komisije, države članice trebale bi najmanje 10 % sredstava svojih nacionalnih i regionalnih partnerskih planova, nakon isključenja sredstava rezerviranih za izravnu potporu dohotku u okviru ZPP-a i Zajedničke ribarstvene politike, usmjeriti na ulaganja u ruralna područja. Na razini EU-a to bi značilo najmanje 48,7 milijardi eura namijenjenih ruralnim područjima.

Sudionici Foruma pozdravili su uvođenje takvog ruralnog cilja od 10 %, jer on ruralnim područjima daje vidljivije mjesto u budućem europskom proračunu. Istodobno je naglašena potreba da se jasno odredi što se smatra ulaganjem u ruralna područja, da se prati kamo sredstva stvarno odlaze te kakve rezultate donose ljudima koji u tim područjima žive.

Posebno je istaknuta važnost LEADER-a i lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice (CLLD). Sudionici su izrazili zadovoljstvo time što je LEADER predviđen kao obvezan dio budućeg okvira. Međutim, sama obveza nije dovoljna ako nije osiguran odgovarajući iznos sredstava. Kako bi se zajamčio stvarni nastavak i učinkovitost LEADER/CLLD pristupa nakon 2027., potrebno je utvrditi minimalni postotak sredstava koji će biti namijenjen LEADER-u, umjesto da njegov opseg u praksi ovisi o pojedinačnim odlukama država članica.

To je posebno važno jer je LEADER tijekom više od 35 godina pokazao vrijednost pristupa odozdo prema gore, u kojem lokalni dionici zajedno određuju razvojne prioritete i oblikuju rješenja prilagođena potrebama i mogućnostima svojeg područja.

Od ruralnog cilja do stvarnih rezultata

Rasprave su pokazale i da ruralni cilj od 10 % ne bi trebao postati samo računovodstvena kategorija. Važno je pratiti ne samo koliko je sredstava označeno kao ruralno, nego i jesu li ona dovela do boljih usluga, kvalitetnije infrastrukture, održive mobilnosti, novih radnih mjesta i drugih konkretnih poboljšanja kvalitete života.

Tu se ruralni cilj izravno povezuje s rural proofingom. Ruralna procjena omogućuje da se unaprijed procijene učinci politika na ruralna područja, dok financijski cilj pomaže osigurati sredstva za odgovor na utvrđene potrebe. Potrebno je povezati procjenu učinka, financiranje i praćenje rezultata.

Jednako je važno da ruralne zajednice i organizacije civilnog društva ne budu samo korisnici sredstava. Trebaju biti uključeni od samog početka, u određivanje prioriteta, oblikovanje politika i mjera te praćenje njihove provedbe.

Ruralna područja trebaju biti mjesta u kojima ljudi mogu i žele ostati

Jedna od ključnih poruka Foruma jest da budućnost ruralnih područja nije samo pitanje poljoprivrede ili pojedinačnih programa ruralnog razvoja. Riječ je o tome imaju li ljudi, bez obzira na to gdje žive, pristup kvalitetnim javnim uslugama, zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, mobilnosti, stanovanju, digitalnoj povezanosti te mogućnostima za rad i dostojanstven život.

Zato ruralna procjena, ruralni cilj (rural target) u budućem europskom proračunu, integrirani pristup različitih politika, snažan LEADER/CLLD i aktivno uključivanje lokalnih zajednica treba promatrati kao međusobno povezane elemente buduće europske ruralne politike.

Krajnji cilj treba biti stvaranje uvjeta u kojima mjesto stanovanja ne ograničava životne mogućnosti ljudi i u kojima stanovnici ruralnih područja imaju stvarnu mogućnost izbora: ostati, kvalitetno živjeti i raditi u svojoj zajednici te ondje graditi svoju budućnost.

Više o Forumu te linkove na relevantne dokumente možete naći na High Level Rural Policy

Mišljenje EGSO-a možete naći na sljedećoj poveznici: Ruralna procjena (rural proofing)

#RuralnaPodručja #RuralnaPolitika #RuralnaProcjena #RuralnaVizija #IntegriraniPristup #LEADER #CLLD #RuralneZajednice #VFO #NRPP #CivilnoDruštvo #EGSO