Borba EU-a protiv dezinformacija mora biti usmjerena protiv onih koji ih šire, ali i na zaštitu temeljnih prava

01.02.2022 | Novosti iz EGSO-a

EGSO u nedavno usvojenom mišljenju poziva na veću usmjerenost na osobe i organizacije koje su izvor dezinformacija, kao i na davanje prednosti prevenciji nad uklanjanjem posljedica.

Uslijed pandemije COVID-a 19 jasno se pokazalo koliko je velika prijetnja koju predstavljaju dezinformacije. U tom je kontekstu nakon kritične procjene stanja Europska komisija u svibnju 2021. objavila smjernice čiji je cilj jačanje Unijina Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija radi veće sigurnosti i pouzdanosti na internetu.

 

 

 

 

 

U mišljenju sastavljenom kao odgovor na te smjernice EGSO napominje da se Komisija previše bavi sadržajem i upravljanjem sadržajem, a nedovoljno subjektima koji ga šire.

„Sadržaj se neprestano mijenja, platforme se razvijaju, ali glavni akteri u biti ostaju isti, baš kao i njihovi motivi“, tvrdi izvjestitelj za to mišljenje Thierry Libaert.

EGSO napominje da je dezinformiranje sve unosniji posao i pozdravlja usredotočenost Komisije na suzbijanje financijske dobiti koju ono generira. Lažne informacije šire se šest puta brže od istinitih, dobivaju više „lajkova“ i češće ih se dijeli, imaju veći odjek, privlače više pozornosti i imaju širu publiku, zbog čega generiraju veću tržišnu vrijednost i dobit od oglašavanja.

Kao što je nedavno razotkrila Frances Haugen, zviždačica iz Facebooka, njezin poslodavac ne samo što se nije borio protiv te pojave nego ju je učinio sastavnim dijelom svojeg poslovnog modela.

Stoga bi Komisija radi uspješnijeg suzbijanja dezinformacija na samom njihovom izvoru trebala razmotriti mogućnost uvođenja cijelog „arsenala“ ekonomskih, pravnih i financijskih instrumenata koji bi bili u većoj mjeri obvezujući i ne bi bili ograničeni samo na dobrovoljna obećanja oglašivača na internetu.

„Europska unija mora ojačati kapacitete kako bi bila kadra uspješno se boriti protiv dezinformacija koje sustavno šire neprijateljske sile, često pod pokroviteljstvom vlada određenih trećih zemalja, kao što su Rusija i Kina“, napominje izvjestitelj.

Nacionalnim vlastima potrebna je veća podrška obavještajnih službi, poručuje EGSO pozivajući na suradnju i razmjenu znanja na razini cijelog EU-a. S obzirom na ugroženost slobode medija i pravosudnih sustava u nekoliko zemalja EU-a, Komisija mora osigurati da se borba protiv dezinformiranja ne iskoristi kao izlika za ograničavanje javnih sloboda – u prvom redu slobode izražavanja.

Komisija bi osobito u zemljama koje graniče s Rusijom svoje djelovanje trebala više usmjeravati na sadržaje koji nisu na engleskom te na manje poznate platforme, kao što su VKontakte, Rumble, Odysee, Gab i Parler, ali i na velike igrače. Manje platforme možda imaju manje korisnika, ali mogu biti netransparentnije i lakše dopirati do određenih skupina.

Budući da se neprestano pojavljuju nove mreže, da su sredstva kojima se one koriste tehnički sve naprednija (npr. uvjerljivi krivotvoreni sadržaj) te da neke aplikacije imaju i odlike platforme i odlike sustava za razmjenu osobnih poruka (npr. Telegram), nove rizike treba uklanjati čim ih se otkrije.

#EGSO #EESC 

Pin It on Pinterest

Share This