554. plenarna sjednica EGSO-a

10.11.2020 | Novosti iz EGSO-a

U Bruxellesu je 16., 17. i 18. rujna 2020. održana 554. plenarna sjednica Europskog gospodarskog i socijalnog fonda (EGSO).

Na plenarnom zasjedanju održanom 16., 17. i 18. rujna 2020. svečano je obilježen završetak mandata uz videoporuke predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, predsjednika Europskog parlamenta Davida Sassolija i potpredsjednika Europske komisije Maroša Šefčoviča, uz sudjelovanje potpredsjednice Europskog parlamenta Klare Dobrev te pisca i novinara Giuliana da Empolija, osnivača i predsjednika skupine za strateško promišljanje Volta.

Tijekom plenarnog zasjedanja usvojena su sljedeća mišljenja:

STRUČNA SKUPINA ZA JEDINSTVENO TRŽIŠTE, PROIZVODNJU I POTROŠNJU

• Jedinstveno digitalno tržište – trendovi i prilike za MSP-ove – PREUZMI

• Strategija za MSP-ove – PREUZMI

• Jačanje neprofitnih socijalnih poduzeća – PREUZMI

EGSO poziva na jačanje i ciljno podupiranje socijalnih poduzeća i organizacija socijalne ekonomije koji eventualnu dobit ponovno ulažu u zadaće od javnog interesa ili neprofitne statutarne svrhe. Također, ističe kako bi UFEU-u trebalo predložiti protokol o raznolikosti vrsta poduzeća u kojem bi se zasebno defintiralo neprofitna socijalna poduzeća te smatra kako bi potporu neprofitnim organizacijama socijalne ekonomije trebalo obuhvatiti i pregledom socijalnih pokazatelja povezanim s europskim semestrom.

• Turizam i promet od 2020. nadalje – PREUZMI

• Obveza dužne pažnje – PREUZMI

STRUČNA SKUPINA ZA EKONOMSKU I MONETARNU UNIJU TE EKONOMSKU I SOCIJALNU KOHEZIJU

• Revizija gospodarskog upravljanja 2020. – PREUZMI

• Revizija Teritorijalnog programa EU-a, Povelje iz Leipziga i Plana EU-a za gradove – PREUZMI

EGSO preporučuje da se nove okolnosti i parametri koji su se pojavili otkad je na snazi aktualna Povelja iz Leipziga (vidjeti točku 2.2) u potpunosti integriraju u sadržaj nove povelje kako bi ona bila funkcionalno usklađena s budućim višegodišnjim financijskim okvirom EU-a i njegovim vezama s postupkom europskog semestra. U novoj bi se povelji trebali uzeti u obzir i učinci i posljedice pandemije bolesti COVID-19 na gospodarski, socijalni, ekološki i teritorijalni razvoj država članica, pozdravlja tekst Teritorijalnog programa 2030. i podržava njegove glavne stupove koji se temelje na pravdi, fokusu na okoliš i potrebi za uključivanjem teritorijalne dimenzije u sva relevantna područja javne uprave, primjećuje da se u praksi integrirani teritorijalni pristup uglavnom primjenjuje u ruralnim područjima (LEADER/CLLD) i u slučaju funkcionalnih gradskih i velegradskih aglomeracija.

• Borba protiv utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza i pranja novca – PREUZMI

• Vladavina prava i njezin utjecaj na gospodarski rast – PREUZMI

• Uloga kohezijske politike u transformaciji gospodarstva – PREUZMI

• COVID-19: Izmjene Uredbe o zajedničkim odredbama, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda – PREUZMI

• Instrument za kreditiranje u javnom sektoru i izmjena Fonda za pravednu tranziciju – PREUZMI

STRUČNA SKUPINA ZA ZAPOŠLJAVANJE, SOCIJALNA PITANJA I GRAĐANSTVO

• Pristojne minimalne plaće u cijeloj Europi

EGSO naglašava da je u kontekstu gospodarske recesije nakon pandemije bolesti COVID-19 potrebno donijeti koordinirane i odlučne kratkoročne i srednjoročne politike za zaštitu radnih mjesta i dohotka te za osiguravanje brzog i održivog ponovnog pokretanja gospodarskih aktivnosti, konkurentnosti te socijalnog i gospodarskog modela koji dobro funkcionira. Nadalje, priznaje da moguće djelovanje EU-a u tom području izaziva određenu zabrinutost. Jedan je od glavnih razloga za zabrinutost činjenica da EU nema nadležnost za djelovanje u području “plaća”, uključujući razine plaća, te da bi se takvim djelovanjem moglo utjecati na autonomiju socijalnih partnera i ugroziti sustave kolektivnog pregovaranjapozdravlja priznanje Komisije da ima prostora za djelovanje EU-a u promicanju uloge kolektivnog pregovaranja u zalaganju za veću pokrivenost minimalnom plaćom i njezinu primjerenost.

• Zaštita maloljetnih migranata bez pratnje u Europi – PREUZMI

• Pošten rad u ekonomiji platformi – PREUZMI

• ESF+ / izmijenjeni prijedlog – PREUZMI

Fondu ESF+ nije osigurano odgovarajuće financiranje kojim bi se zadovoljile potrebe politike socijalne kohezije. Stoga se EGSO odlučno protivi smanjenju ukupne financijske omotnice za ESF+ za razdoblje 2021. – 2027. EGSO umjesto toga ponavlja svoj zahtjev da se za ESF+ izdvoji 30 % svih sredstava namijenjenih za politiku gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije te da se osim toga 30 % postojećih sredstava u okviru fonda ESF+ izdvoji za mjere namijenjene socijalnoj uključenosti. EGSO se zalaže za to da se omogući sufinanciranje operacija fonda ESF+ s pomoću Mehanizma za oporavak i otpornost. EGSO ustraje na izdvajanju dostatnih financijskih sredstava za izgradnju kapaciteta socijalnih partnera i drugih organizacija civilnog društva koje pružaju usluge koje se financiraju u okviru fonda ESF+.

• Program “EU za zdravlje” – PREUZMI

SAVJETODAVNO POVJERENSTVO ZA INDUSTRIJSKE PROMJENE

• Javna nabava u sektoru čišćenja i održavanja – PREUZMI

• Digitalno rudarenje u Europi: Nova rješenja za održivu proizvodnju sirovina

STRUČNA SKUPINA ZA POLJOPRIVREDU, RURALNI RAZVOJ I OKOLIŠ

• Strategija EU-a za biološku raznolikost do 2030. – PREUZMI

U EU-u bi trebalo znatno povećati napore za zaštitu još postojećih prirodnih resursa uz pomoć stalnih aktivnosti podizanja svijesti i komunikacije usmjerenih na društvo, a osobito na mlade, naglašavajući pozitivne strane mjera zaštite. EGSO, kao i Europska komisija, smatra da je za postizanje tog cilja potrebno povećati površinu zaštićenih područja, osobito onih koja su strogo zaštićena, uz ograničavanje učinka na poljoprivredu i šumarstvo koliko je to moguće, iako to nikako nije dovoljno za zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti. EGSO ističe da se ne može očekivati da će troškove zaštite biološke raznolikosti snositi poljoprivrednici i vlasnici šuma. Pružanje tog “javnog dobra i vrijednosti” trebalo bi za njih predstavljati koristan izvor prihoda.

• Od polja do stola: strategija održive prehrane

EGSO smatra da bi sveobuhvatnom prehrambenom politikom EU-a trebalo ostvariti: i. gospodarsku, sociokulturnu i okolišnu održivost, ii. integraciju među sektorima, područjima politike i razinama upravljanja, iii. uključive postupke odlučivanja i iv. kombinaciju obveznih mjera (propisi i porezi) i poticaja (premije na cijenu, pristup kreditiranju, resursi i osiguranje) kako bi se ubrzala tranzicija prema održivim prehrambenim sustavima. EU i države članice trebali bi poduzeti mjere kako bi se pobrinuli za to da otkupne cijene ostanu veće od troškova proizvodnje te da zdrava prehrana postane općepristupačna. Da bi se to postiglo, nužno je primijeniti baš sve instrumente javnog upravljanja, od strogih fiskalnih mjera do pristupa koji se temelje na informacijama kako bi stvarni troškovi bili vidljivi.

• Ususret strukturiranom angažmanu mladih u području klime i održivosti – PREUZMI

• Prema strategiji EU-a za održivu potrošnju – PREUZMI

• Integrirani pristup ugroženim regijama EU-a – PREUZMI

Udaljena planinska i ruralna područja te rubne, najudaljenije i arktičke regije podložne su objektivnim ograničavajućim čimbenicima kao što su nedostatak kritične mase (demografske ili gospodarske), otežana pristupačnost itd., dok se istodobno povećava zagušenje gradskih područja i pritisak na njihove prirodne resurse (zrak, vodu i tlo). Zajednička poljoprivredna politika mora djelovati strogo u skladu s regionalnim politikama i kohezijskom politikom kako bi se osiguralo da uravnotežen teritorijalni razvoj postane i predmet razmatranja i uvjet primjenjiv na svaku političku odluku s lokalnim učinkom.

• Kompatibilnost trgovinske politike EU-a s europskim zelenim planom – PREUZMI

• Jednakovrijednost pregleda – sjeme žitarica u Ukrajini – PREUZMI

• Digitalizacija i održivost – trenutačno stanje i potreba za djelovanjem iz perspektive civilnog društva – PREUZMI

EGSO poziva na politike u koje će se još više uklopiti digitalno gospodarstvo s ugrađenim našim društvenim vrijednostima, čime bi se osiguralo da digitalna ekonomija dobrobiti bude što uključivija te da radnici, potrošači, mala i srednja poduzeća, velika poduzeća i neprofitni gospodarski subjekti imaju podjednaku korist, posebno u ruralnim područjima. EGSO poziva nacionalne i lokalne vlasti da podrže platforme za suradnju. EGSO pozdravlja trenutne projekte EU-a kao što su REMOURBAN ili MAtchUP jer uviđa ključnu važnost održivog razvoja pametnih gradova, uključujući inovativne pristupe integriranoj mobilnosti, energiji i turizmu.

• Mjere očuvanja i provedbe – NAFO – PREUZMI

STRUČNA SKUPINA ZA PROMET, ENERGIJU, INFRASTRUKTURU I INFORMACIJSKO DRUŠTVO

• Sigurno uvođenje 5G mreža – paket instrumenata EU-a – PREUZMI

• Energija: žene kao ravnopravni akteri u 21. stoljeću

EGSO preporučuje Komisiji da sva tijela nadležna za donošenje odluka potakne na: stvaranje uvjeta za pristup energiji za sve, smanjenje energetskog siromaštva i prikupljanje kvalitativnih podataka raščlanjenih po spolu s odgovarajućim pokazateljima; jačanje i provedbu postojećeg zakonodavstva; osiguravanje ciljane politike o rodnoj ravnopravnosti u energetskom sektoru. EGSO poziva Komisiju da potakne sva tijela nadležna za donošenje odluka na predstavljanje podataka raščlanjenih po spolu za sve dijelove sektora, uključujući obnovljivu energiju; razmatranje prilika za žene, pri čemu treba izbjeći da energetska i digitalna tranzicija ograničavaju karijere i plaće žena; uvođenje obvezujućih mjera u pogledu transparentnosti plaća i naknada jer je to preduvjet za stvarnu jednakost plaća u cijelom sektoru; te provođenje jednakosti u odborima trgovačkih društava.

• Između transeuropske supermreže i lokalnih energetskih otoka – PREUZMI

• Univerzalan pristup dugoročno pristojnom, održivom i cjenovno pristupačnom stanovanju – PREUZMI

Zdravstvena, gospodarska i socijalna kriza uzrokovana bolešću COVID-19, dodatno je pojačala goruće pitanje nedostatka cjenovno pristupačnog stanovanja s kojim se države članice suočavaju već godinama. Zbog nedostatka pristojnog i pristupačnog stambenog prostora u EU-u potreban je europski akcijski plan za stanovanje s usklađenim skupom mjera koji će građanima biti jasan i kojim će se državama članicama te europskim regijama i gradovima pomoći da na održiv način povećaju ponudu socijalnih i cjenovno pristupačnih stanova. Europska komisija bi što prije trebala provesti reviziju Odluke o uslugama od općega gospodarskog interesa u pogledu ciljne skupine socijalnog stanovanja i navesti da se stambena politika ne može ograničiti samo na pomoć osobama kojima prijeti siromaštvo, već da se njome mora zajamčiti dugoročno, pristojno, dostupno i cjenovno pristupačno stanovanje za sve građane

• Europska strategija za podatke – PREUZMI

• Budućnost zračnog prometa EU-a tijekom i nakon krize uzrokovane koronavirusom – PREUZMI

• Sporazum o izgradnji i upravljanju podmorskim tunelom ispod Engleskog kanala koje provode privatni koncesionari – PREUZMI

• Pravila o sigurnosti željeznica i interoperabilnosti željezničkih sustava u podmorskom tunelu ispod Engleskog kanala

VANJSKI ODNOSI

• EU i Afrika: ostvarivanje ravnopravnog razvojnog partnerstva temeljenog na održivosti i zajedničkim vrijednostima

• Doprinos civilnog društva zelenom programu i održivom razvoju zapadnog Balkana u okviru procesa pristupanja EU-u – PREUZMI

EGSO podupire i nastavlja snažno zagovarati proširenje Europske unije na šest zemalja zapadnog Balkana pod uvjetom da one zadovolje sve potrebne kriterije za članstvo. S obzirom na potrebu za znatnim ulaganjima i regulatornim prilagodbama, EGSO čvrsto vjeruje da socijalni partneri i organizacije civilnog društva moraju odigrati posebno važnu ulogu u tranziciji prema zelenijem i održivijem društvu, posebno u pogledu specifičnih političkih konteksta na zapadnom Balkanu. EGSO poziva da se buduća djelovanja čiji je cilj zeleniji zapadni Balkan prilagode specifičnim izazovima te regije, uključujući odgovarajući regulatorni okvir, prekogranične aktivnosti, inovativna tehnološka rješenja, lokalnu proizvodnju i potrošnju energije i energetsku učinkovitost, održiv gradski promet, cestovne i željezničke mreže, javni i privatni angažman, uvođenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija i brzog interneta, poljoprivredno-prehrambene mjere, itd.

• Evaluacija uloge civilnog društva u participativnim strukturama u okviru sporazuma između Europske unije, Kolumbije, Perua i Ekvadora

• Tržišta ugljika: stvaranje, strukturiranje i izazovi za europsku industriju

• Održivi lanci opskrbe i pristojan rad u međunarodnoj trgovini

Pin It on Pinterest

Share This