
Klimatski samit UN-a COP27
Više od 120 svjetskih čelnika se 7. i 8. studenoga 2022. sastaje na klimatskom samitu COP27 u Egiptu kako bi razgovarali o rješenjima za globalno zatopljenje u vrijeme geopolitičkih oluja poput rata u Ukrajini, energetske krize i ekonomskih previranja.
COP je pokrata za Konvenciju stranaka (Convention of Parties), najveću godišnju konferenciju o klimatskoj krizi koju organiziraju Ujedinjeni narodi. Održava se svake godine od 1995., izuzev 2020. zbog pandemije. Na skupu sudjeluju zemlje potpisnice Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) koja je stupila na snagu 1994.
.

Skup u Egiptu će trajati do 18. studenoga. Na njemu će sudjelovati i naš premijer. Od političara koji će biti na skupu očekuju se konkretni dogovori, pogotovo u godini obilježenoj smrtonosnim poplavama, toplinskim valovima i olujama diljem planeta. Naravno, očekuje se nakon toga i definiranje načina provedbe tih odluka.
Jedna od glavnih tema bit će sve veća potreba siromašnih država za sredstvima kako bi se nosile ne samo s budućim utjecajima klimatskih promjena, nego i s onima koje već postoje, odnoseći živote i uništavajući gospodarstva. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres je rekao da je vrijeme za „povijesni pakt” između razvijenog dijela svijeta i zemalja u razvoju.
Pored teme financiranja, razgovarat će se o smanjenju emisija i odgovornosti. Da podsjetimo, prošlogodišnji COP26 u Glasgowu dao je prioritet smanjenju onečišćenja ugljikom, suzbijanju emisija metana, zaustavljanju krčenja šuma, postupnom ukidanju subvencija za fosilna goriva i ubrzavanju prijelaza na obnovljivu energiju.
A kakvi su trendovi? Ljudi svake godine troše Zemljine resurse sve brže i brže nego što se mogu regenerirati. Klimatske promjene, upotreba pesticida, poljoprivredno i industrijsko onečišćenje i dr. dovode do tog trenda.
Imamo ozbiljan problem prekoračenja planetarnih granica, a činjenica da ga većina ljudi ne prepoznaje kao naš najveći problem neće učiniti da on nestane ili da se smanji. U biti, svake godine koristimo više prirodnih resursa od onoga što priroda obnavlja i zagađujemo više od onoga što živi svijet može apsorbirati. Slatkovodni svijet, šume, ribe, divlje životinje – znakovi su posvuda. Ekosustavi se urušavaju, poput amazonske prašume: ne uspijevaju osigurati ne samo stanište za mnoge vrste, već i padaline o kojima ovisi lokalna poljoprivreda. Globalni dan prekoračenja planetarnih resursa (engl. Earth Overshoot Day) daje brutalno iskrenu sliku o našoj (ne)održivosti, pokazujući nam datum do kada smo iskoristili sve prirodne resurse za tu godinu. Ove se godine Globalni dan prekoračenja planetarnih resursa desio 28. srpnja. To je bio datum kada smo prestali živjeti od kamata — godišnji višak koji se može koristiti svake godine bez ugrožavanja budućnosti – i umjesto toga živimo od glavnice.
Drugim riječima, globalni nam je prosjek potrošnja 1,7 planeta. Nastavljamo višedesetljetni trend pomicanja tog dana prema sve nižim datumima. Mala iznimka se dogodila 2020., što se pripisuje utjecaju pandemije bolesti COVID-19. Nažalost, pokazalo se da je taj pozitivni pomak samo trenutačni poremećaj te da i dalje ne odstupamo od ponašanja prema obrascu ‘business as usual’. Unatoč svim spoznajama o klimatskim promjenama i njihovim uzrocima te krizi bioraznolikosti, unatoč svim nastojanjima globalnog klimatskog pokreta, i to u svim sektorima, od građanskih inicijativa, preko nevladinih organizacija pa sve do međuvladinog panela za klimatske promjene, brojke neumoljivo ukazuju na razočaravajuću činjenicu da i dalje ne odstupamo od srljanja u propast. Globalna zdravstvena kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 je donijela na vidjelo mnoge probleme, ali su se u suočavanju s njom stvorila i brojna rješenja, koja su ulijevala nadu u skretanje na novi, održiviji kolosijek. Nažalost, sve se to pokazalo kao lažna nada i to je bjelodano iz ovogodišnjeg datuma prekoračenja globalnih resursa.
#COP27